Author: rtvnp

  • Obnova signalizacije pa polaganje

    Polaganje vozačkih ispita po novom Pravilniku u Novom Pazaru je prekinuto. Zbog neispunjavanja uslova maršuta za polaganje praktičnog ispita grad će narednih dana morati da obnovi saobraćajnu signalizaciju.

    To je danas dogovoreno na sastanku predstavnika auto-škola i pomoćnika gradonačelnika Fevzije Murića. Da gradske vlasti imaju razumevanja za problem koji je nastao zbog uništene saobraćajne signalizacije dokazuje i pojava gradonačelnika na ovom sastanku, koji je obećao brzo rešavanje problema. Naloženo je Direkciji za izgradnju grada da u kratkom roku obnovi vertikalnu saobraćajnu signalizaciju i reši osnovni uslov za nastavak polaganja vozačkih ispita.

    Oko 1500 kandidata za vozače u ovom trenutku čeka na nastavak rada auto škola. Oni nisu samo iz Novog Pazara već i iz Tutina i Sjenice gde ne postoje uslovi za njihovu obuku.

    (D.J.)

    Podeli
  • Počinje “Balkan tekstil 2013”

    Sajam tekstila “Balkan tekstil 2013” biće svečano otvoren sutra u podne.

    Direktor sportsko-sajamske ustanove “Pendik” Enes Pljakić potvrdio je da je sve spremno za ovu veliku sajamsku manifestaciju.

    “Štandovi su namontirani, a čitav ambijent je uređen za ovaj događaj”, rekao je on Regionalnoj TV.

    Sajam će okupiti preko 40 kompanije iz Srbije I  inostranstva, Pomoćnik gradonečlnika Novog Pazara za međunarodnu saradnju Faruk Suljević rekao da će turske firme na sajmu predstaviti svoju ponudu repromaterijala i platna za izradu odevnih predmeta.

    “Potrudili smo se da i ove godine učesnici sajma budu pravi reprezenti turske privrede koji će našim tekstilcima predstaviti svoje proizvode i na taj način im pomoći da što bolje pripreme kolekciju za narednu godinu, ali i jeftinije kupe materijal za svoju proizvodnju. S druge strane Novi Pazar će pokazati da je  tekstilni centar ne samo u Srbiji, već I u regionu”, naglasio je Suljević.

    Sajam “Balkan tekstil 2013” organizuju kompanija “Meridijen” i grad Novi Pazar. Trajaćee do prvog marta.

    Podeli
  • Mahmutović odbranio doktorsku disertaciju

    Novopazarsko zdravstvo dobilo je još jednog stručnjaka sa najvišim zvanjem. Dr Meho Mahmutović, aktuelni gradonačelnik, odbranio je doktrosku disertaciju na Medicinskom faklutetu iz Prišine sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici.

    Zvanje doktora medicinskih nauka dr Meho Mahmutović dobio je nakon prezentacije i odbrane doktorske disertacije na temu ”Ehokardiografska procena mase leve komore u dece sportista”.

    O radu dr Mahmutovića govorio je član komisije prof.dr Vladislav Vukomanović.

    ”Kada bi me neko ko ne poznaje doktora Mamhutovića pitao da ga opišem u jednoj rečenici, ko je on, rekao bih da je dr Meho Mahmutović pre svega lekar i humanista, koji se privremeno i povremeno bavi i drugim poslom, ali isto tako savesno kao što savesno, sistematski i požrtvovano kao što se bavi i svojim lekarskim poslom.

    Tokom odbrane doktorske disertacije zasedala je tročlana komisija kojom je predsedavala prof.dr Dragica Odalović, dok su ostala dva člana prof.dr Vladislav Vukomanović, koji je inače i direktor Insituta za majku i dete u Beogradu i doc.dr Ljiljana Šulović- mentor.

    ”Kada se javio i rekao da želi da radi doktorsku disertaciju na ovu temu, kolegu  Meha Mahmutovića nisma poznavala i po malo sam bila skeptik. Međutim nakon prvog razgovora shvatila sam da pričamo istim jezikom a to je jezik pedijatrisjke kardiologije i ehokradiografski jezik. Kada sam videla da poznaje ehokradiografski jezik onda smo se vrlo lako snašli za temu i vrlo lako pokušali da napravimo jedan solidan doktorat” rekla je doc.dr Ljiljana Šulović.

    Prema rečima predsednice komisije prof.dr Dragice Odalović komisija nije imala težak zadatak.

    ”Konstatujemo da je kolega dr Meho Mahmutović svoj rad jako lepo prezentovao i odbranio i time stekao titulu doktora medicinskih nauka i naravno ima sva prava koja mu po zakonu sleduju kao doktoru medicinskih nauka. U to ime mi mu čestitamo” kazala je Odalovićeva.

    Odbrani doktorske diseratcije prisustvovao je i dekan Medicinskog fakulteta prof.dr Rade Grbić.

    ”Čestitao bih dr Mahmutoviću na uspešno odbranjenoj doktorskoj disertaciji. Još jednom želim da istaknem i da kažem da je u poslednjih mesec dana na našem fakultetu doktorski rad odbranila jedna koleginica sa VMA, jedan kolega iz Podgorice, i sada kolega Mahmutović iz Novog Pazara, što predstavlja još jednu potvrdu da je naša školaotvorena za sve” kazao je prof. dr Grbić.

    Dr Mahmutović je osnovne i postdiplomske studije završio na ovom fakultetu.

    ”I magistraturu i doktorat na lični izbor sam ovde stekao, jer sam vezan za ovu vrstu fakulteta i ovo je moj pokušaj da jednim malim doprinosom dam podršku ovoj visokoškolskoj instituciji koja je edukovala mnogo kadrova koji žive i rade u Novom Pazaru i zahvaljujući toj saradnji sa ljudima koji su ovde završili mnogo toga korisnog je urađeno za grad Novi Pazar” kazao j eMahmutović zahvalivši svima koji su prisustvovali odbrani doktorske disertacije.

    ”Mislim da je rad bilo kog lekara najteži mogući rad, i da funkcija koju trenutno obavljam može biti privremena jer gradonačelnik može da se bud eili ne bude, ali lekar je za čitav život” naglasio je Mahmutović.

    Dr Meho Mahmutović Medicinski fakultet završio je u Prištini 1993. godine, a  specijalizaciju iz pedijatrije u Beogradu 2002. Zvanje magistra medicinskih nauka stekao je 2006. godine.

    Radio je u Zdravstvenom centru Novi Pazar u službi za zdravstvenu zaštitu dece i omladine od 1993. godine. Od 2002. bio je načelnik dečjeg odeljenja. Član je predsedništva pedijatrijske sekcije Srbije. Član je stručne redakcije časopisa „Moj doktor“. Bio je član republičke stručne komisije za pedijatriju Ministarstva zdravlja, i komisije za reproduktivno zdravlje Republijke Srbije. Stalni je saradnik UNICEF-a.  Do imenovanja za gradonačelnika Novog Pazara 14. 9. 2009. godine bio je predsednik Upravnog odbora Republičkog fonda PIO Srbije.

    Senada Kalić

    Podeli
  • Sandžački odbor: Pronaći i kazniti odgovorne

    Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda svojim saopštenjem za javnost skrenuo je pažnju na zločin koji su pre 20 godina počinili pripadnici paravojnih formacija Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, koji su iz voza, u mestu Štrpci, oteli i ubili dvadeset nevinih civila.

    “Svi oteti su odvedeni i pobijeni kod Višegradske banje.Većina njih su bili radnici iz Priboja, Prijepolja, Beograda, Podgorice. Za ovaj vandalski zločin osuđen je samo Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora”, stoji u saopštenju koje je potpisala predsednica Sandžačkog odbora Semiha Kačar.

    Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda od nadležnih organa traži da se ispita stepen, kako stoji u saopštenju, neosporne umešanosti tadašnjeg državnog vrha SRJ u ovaj zločin.

    U saopštenju se navodi da porodice otetih i ubijenih očekuju da se pred lice pravde izvedu organizatori, ideolozi, pomagači i akteri ovog nedela.

    “Ne može se ova tragedija svesti samo na suđenje Ranisavljeviću, osuđenom na petnaest godina zatvora. U rasvetljavanju zločina na našoj teritoriji mora se angažovati naša država. Tražimo visoke kazne za sve koji su odgovorni za ovaj zločin”, navodi se u saopštenju.

    Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda navodi da je dvadeset godina previše dug period agonije za sve kojima je pravda krajnji cilj a koja u ovom slučaju znači pronalaženje posmrtnih ostataka ubijenih, njihovo dostojno sahranjivanje a njihovoj porodici obeštećenje od strane države.

    “Suprostavljamo se politici zaborava i minimiziranju zločina i ističemo da je sve ono što se tokom proteklog razdoblja dešavalo u Sandžaku, ostavilo duboke ožiljke i traume. Na nama je odgovornost da na to stalno upozoravamo, da se borimo protiv zla, diskriminacije i nacionalizma, koji se vitalni, na žalost i danas pokazuju u drugim oblicima”, kaže se u saopštenju Sandžačkog odbora.

    Paravojne formacije Republike Srpske, pod komandom Milana Lukića, 27. februara 1993. godine, iz voza na relaciji Beograd-Bar, u mestu Štrpci, oteli su i ubili dvadeset civila. Tom prilikom stradali su Iljaz Ličina, Fehim Bakij, Šećo Softić, Rifat Husović, šesnaestogodišnji Senad Đečević, Ismet Babačić, Halil Zupčević i Adem Alomerović. Oteti i ubijeni su još Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Jusuf Rastoder, Zvezdan Zuličić, Toma Buzov i devetnaestogodišnji Esad Kapetanović.

    Posmrtni ostaci 16 ubijenih putnika nisu pronađeni. U jezeru Perućac pronađena su tela Rasima Ćorića i Jusufa Rastodera i nekompletni ostaci Halila Zupčevića.

    Anel Grbović

    Podeli
  • Analiza rada narodnih poslanika

    U okviru projekta “Otvoreni parlament” analiziran je rad narodnih  poslanika novog saziva Narodne skupštine Srbije od njenog konstituisanja do kraja 2012. godine. Svaki Regionalni centar analizirao je rad 50 narodnih poslanika. Regionalni centar u Novom Pazaru na svojoj listi imao je i 6 poslanika iz Sandžaka.

    Narodni poslanici od kojih četvoro pripadaju skupštinskoj većini i dva su iz opozicije redovno prisustvuju redovnim i vanrednim skupštinskim zasedanjima, Emir Elfić, Bajro Gegić, Kenan Hajdarević, Enis Imamović, Milanka Jevtović, i Mujo Muković. Na skupšinskim zasedanjima najviše amandmana,  62,  podneo je Hajdarević koji je i najčešće govorio u republičkom parlamentu.

    “Kroz brojke rad narodnih poslanika sa ovih prostora može da se kaže da se svodio uglavnom na glasanje, i da oni nisu imali neku preteranu aktivnost. Lako se vidi da oni koji pripadaju skupštinskoj većini imaju disciplinu što se tiče skupštinskog glasanja, ali je to nedovoljno”, kazala je članica tima koji je sproveo analizu, Slađana Novosel.

    Projekat “Otvoreni parlament” sprovodi i Nacionalna koalicija za decentralizaciju, čiji je član i novopazarski Urban in.

    “Ti narodni poslanici i poslanice zaboravljaju da oni u Narodnoj skupštini ne predstavljaju sebe, svoje političke partije nego oni jednostavno predstavljaju građane i građanke koji su za njih glasali”, kazao je Sead Biberović iz NVO “Urban in”.

    Projekat “Otvoreni Parlament” sprovodi koalicija organizacija civilnog društva koju čine Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost, Nacionalna koalicija za decentralizaciju, Komitet pravnika za ljudska prava, Grupa za razvoj. Sprovođenje projekta finansijski podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko Instituta za održive zajednice, Britanska ambasada u Beogradu i Nacionalna zadužbina za demokratiju.

    Aleksandar Nićiforović

     

    Podeli