Author: rtvnp

  • Starije laptopove ne bi trebalo držati stalno uključene u struju i za to postoji dobar razlog

    Starije laptopove ne bi trebalo držati stalno uključene u struju i za to postoji dobar razlog

    Ljudi računaju da će se produžiti vek trajanja baterije ako je laptop stalno prključen na u struju.

    Veliki broj korisnika laptop računara kod kuće ili na poslu održava ih stalno priključenim na električnu mrežu preko kabla. To je na neki način i razumljivo jer žele da uštede na ugrađenoj bateriji, računajući da će ona imati duži radni vek.

    Međutim, prema mišljenju stručnjaka za modernu tehnologiju nemačkog sajta Techbook, nije dobro držati starije laptopove stalno priključene na mrežu.

    Većina laptop računara sadrži litijum-jonske i litijum-polimerske baterije. Imaju mnogo veći kapacitet skladištenja energije i ne pate od takozvanog memorijskog efekta. Međutim, litijum-polimerske baterije su mnogo osetljivije na visoke temperature i preopterećenje pri punjenju od litijum-jonskih modela.

    Međutim, kod većine laptopova, sama baterija prepoznaje kada je 100 osto puna ili odgovarajući softver automatski prestaje da se puni kako bi sprečio preopterećenje.

    Ono što zaista predstavlja problem za litijum-polimerske baterije na duži rok je viša temperatura koja se neizbežno stvara kada je kabl laptopa povezan na mrežu od 230V tokom velikog broja sati ili danonoćnih.

    Ekstremne temperature u rasponu od -20 do +50 stepeni Celzijusa su generalno loše za baterije laptopova.

    Međutim, litijum-polimerske baterije će definitivno biti oštećene zbog povišenih temperatura kada je uređaj stalno priključen na struju. Posle nekog vremena, oni će zbog toga oslabiti i brže se isprazniti. Zato, pokušajte da starije laptopove ne držite stalno na 230V, na taj način im samo skraćujete vek baterije, prenosi  Slobodna Dalmacija.

    Foto: Envato/ Bykfa

    Podeli
  • Upotreba umjetne inteligencije u medijima: Izazovi i prilike za države Zapadnog Balkana

    Upotreba umjetne inteligencije u medijima: Izazovi i prilike za države Zapadnog Balkana

    Umjetna inteligencija (AI) sve više postaje ključni faktor u oblikovanju budućnosti medijske industrije na globalnom nivou. Uvoz novih tehnologija u novinarstvo nije samo pitanje efikasnosti, već i kvaliteta izvještavanja, personalizacije sadržaja i ubrzavanja analize podataka. S obzirom na to da države Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo) imaju različite nivoe digitalne zrelosti, implementacija umjetničke inteligencije u medijima suočava se s jedinstvenim izazovima i prilikama.

    Globalni trendovi u primjeni AI u medijima

    Globalni mediji već koriste naprednu umjetničku inteligenciju kako bi unaprijedili različite aspekte svog poslovanja. AI je u velikoj meri promijenio način na koji novinari prikupljaju, obrađuju i distribuiraju informacije. Na primjer, The New York Times koristi AI za automatsko generiranje osnovnih izvještaja o sportu i ekonomiji, dok BBC koristi AI u analizi podataka i optimizaciji personaliziranih preporuka za svoje korisnike. Generativna umjetnička inteligencija, kao što su GPT modeli (poput OpenAI-ovog GPT-3), omogućava novinarima da brzo generiraju sadržaj, što štedi vrijeme i resurse, a povećava brzinu kojom se vijesti plasiraju.

    Osim automatizacije pisanja vijesti, AI u medijima omogućava bolje praćenje i analizu društvenih mreža, stvaranje personaliziranih iskustava za čitatelje i korisnike, te učinkovito upravljanje sadržajem. Mediji sada mogu analizirati ton, sentiment i reakcije publike na specifične teme u realnom vremenu, što im omogućava da se brže prilagode potrebama svojih čitatelja.

    Stanje u medijima Zapadnog Balkana: Priprema za digitalnu transformaciju

    Države Zapadnog Balkana suočavaju se s različitim izazovima kada je u pitanju uvođenje umjetničke inteligencije u medijsku industriju. U većini tih zemalja, mediji su još uvijek u fazi prilagođavanja na digitalne promjene, s ograničenim pristupom naprednoj infrastrukturi, edukaciji novinara i regulatornim okvirima koji omogućavaju sigurnu primjenu AI tehnologija.

    Izazovi u implementaciji AI u medijima Zapadnog Balkana

    1. Tehnička i infrastrukturalna spremnost
      Medijske kuće u Zapadnom Balkanu često nemaju potrebnu tehničku infrastrukturu za implementaciju naprednih AI alata. Mnoge novinske agencije i televizije koriste starije sisteme za obradu podataka i distribuciju sadržaja, što otežava uvođenje modernih tehnologija koje zahtijevaju visoku razinu digitalizacije i automatizacije.
    2. Edukacija i obuka novinara
      Novinari u Zapadnom Balkanu uopće nisu dovoljno obrazovani u korištenju naprednih tehnologija, kao što su alati za analizu podataka ili generativni AI modeli. Obuka novinara o primjeni AI-a u novinarstvu još uvijek nije prioritet za mnoge novinske redakcije, a bez stručnog kadra teško je uvesti takve tehnologije.
    3. Edukacija i obuka novinara
      U medijima na Balkanu još uvijek postoji određeni otpor prema digitalnim inovacijama, s obzirom na to da mnogi novinari vide ove tehnologije kao prijetnju svojoj kreativnosti i slobodi u radu. Tradicionalno novinarstvo, koje se oslanja na iskustvo novinara u istraživačkom novinarstvu i analizi, suočava se s izazovom da AI automatski generira sadržaj koji bi mogao nadmašiti ljudsku brzinu.
    4. Regulatorni i etički izazovi
      Upotreba AI u novinarstvu, posebno u generiranju sadržaja, postavlja ozbiljna etička pitanja. U regionu Zapadnog Balkana, gdje je povjerenje u medije već narušeno, postoji zabrinutost zbog upotrebe AI za generiranje lažnih vijesti ili manipulaciju informacijama. Takođe, mediji se suočavaju sa zakonskim izazovima, jer regulatorni okviri u mnogim državama još uvijek nisu prilagođeni za pravilnu primjenu novih tehnologija u novinarstvu.

    Prilike za medije Zapadnog Balkana

    Bez obzira na izazove, implementacija umjetničke inteligencije može donijeti značajne prednosti medijskim kućama u regionu. AI nudi priliku za unaprjeđenje novinarstva na više frontova:

    1. Automatizacija i brzina
      AI može pomoći novinarima da automatiziraju osnovne zadatke poput pisanja vijesti, izvještaja o vremenskim uvjetima, sportskim rezultatima i financijskim izvještajima. Na taj način novinari mogu posvetiti više vremena za istraživačko novinarstvo i dublje analize.
    2. Analiza podataka i prediktivna analitika
      AI omogućava analiziranje ogromnih količina podataka koji se mogu koristiti za stvaranje relevantnih izvještaja i analiza. Mediji mogu koristiti AI alate za praćenje reakcija publike na određene teme ili vijesti, analiziranje sentimenta na društvenim mrežama i prilagodbu sadržaja u stvarnom vremenu.
    3. Personalizacija sadržaja
      Svi mediji na Zapadnom Balkanu mogu koristiti AI za personalizaciju iskustava svojih korisnika. Korištenjem sistema preporuka, korisnicima se mogu prikazivati vijesti i sadržaj na temelju njihovih interesovanja i prethodnog ponašanja na platformama. To povećava angažman korisnika i pomaže medijima da bolje ciljaju svoju publiku.
    4. Povećanje konkurentnosti
      Implementacija AI može pomoći medijima na Zapadnom Balkanu da poboljšaju svoju konkurentnost u digitalnom okruženju, koji se stalno razvija. Korištenje naprednih tehnologija za optimizaciju procesa proizvodnje sadržaja i distribucije može omogućiti medijima da brže odgovore na dešavanja i povećaju svoj doseg.

    Zaključak: Tehnološka prilika za novinare i medijske kuće

    Upotreba umjetne inteligencije u medijima može značajno unaprijediti novinarstvo u državama Zapadnog Balkana. Međutim, da bi AI postao koristan alat, mediji moraju prevazići izazove u pogledu infrastrukture, obuke novinara i regulative. Iako implementacija ove tehnologije nosi određene rizike, ona takođe donosi prilike za unapređenje kvaliteta novinarstva, poboljšanje efikasnosti i jačanje konkurentnosti medijskih kuća.

    Kako bi iskoristili ove prednosti, mediji u Zapadnom Balkanu moraju ulagati u obrazovanje svojih zaposlenika, razviti jasnu etičku politiku u vezi s AI, kao i osigurati transparentnost u primjeni ove tehnologije. U tom procesu, ključno je raditi na saradnji između novinara, tehnoloških firmi i regulatornih tela, kako bi se osigurala odgovorna primjena AI u novinarstvu, koja čuva integritet i poverenje publike.

    Podeli
  • Upotreba umjetne inteligencije u medijima: Izazovi i prilike za Srbiju

    Upotreba umjetne inteligencije u medijima: Izazovi i prilike za Srbiju

    Umjetna inteligencija (AI) brzo postaje ključna tehnologija koja oblikuje budućnost mnogih industrija, a posebno medijskog sektora. Sposobnost AI sistema da analiziraju ogromne količine podataka, generiraju sadržaj i personaliziraju iskustva korisnika sve više utiče na način na koji se proizvodi i distribuira novinarstvo. U Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama, medijske kuće polako prihvataju potencijal ove tehnologije, ali postoje i brojni izazovi na putu ka njenoj široj implementaciji. Kako AI mijenja medijsku industriju u Srbiji, koje su prednosti, ali i koje opasnosti donosi ova tehnologija?

    AI u globalnim medijima: Novi trendovi

    Svetske medijske kuće već koriste umjetnu inteligenciju za unapređenje novinarskog rada, optimizaciju procesa i generisanje sadržaja. AI alati omogućavaju automatsko pisanje osnovnih vijesti, analizu podataka u realnom vremenu, a posebno u velikim medijskim organizacijama, kao što su The New York Times ili BBC, primjena ove tehnologije povećava efikasnost i tačnost izvještavanja.

    U globalnim okvirima, Generativna AI poput GPT-3 omogućava novinarima da brzo generiraju tekstove, od sportskih izveštaja do financijskih izvještaja, čime se štedi vreme i resursi. Pored toga, AI alati pomažu u analizi velikih količina podataka, praćenju društvenih mreža i izvlačenju ključnih uvida koji mogu unaprijediti kvalitet novinarskog istraživanja.

    Srbija: Digitalna transformacija u medijima

    Medijska scena u Srbiji u poslednjim godinama doživljava značajne promene, prepoznajući potrebu za digitalnom transformacijom i primenom novih tehnologija. Iako je brza digitalizacija još uvek u fazi razvoja, sve više novinskih redakcija i medijskih kuća počinje da se interesuje za primenu AI u svom svakodnevnom radu. Ipak, postavlja se pitanje koliko je ovaj sektor spreman za brzi napredak i primenu naprednih tehnologija?

    Izazovi u implementaciji AI-a

    Jedan od ključnih izazova u Srbiji je nedostatak infrastrukture i tehničkih kapaciteta u manjim i srednjim medijima. Iako je primena AI već uveliko prisutna u većim medijskim kućama, manji mediji suočavaju se sa problemima u vezi sa dostupnošću naprednih tehnologija i obukom osoblja. Naime, mnogi novinari i urednici nemaju dovoljno znanja ili iskustva u korišćenju AI alata, što usporava njihovu implementaciju.

    Takođe, postoji problem u vezi sa zakonodavnom regulativom i etičkim pitanjima. Upotreba AI-a u novinarstvu, posebno u generiranju sadržaja, izaziva zabrinutost zbog mogućnosti manipulacije informacijama i stvaranja lažnih vijesti. Zakonodavstvo u Srbiji još uvek nije u potpunosti prilagođeno ovoj tehnologiji, a mediji se suočavaju s dilemom kako pravilno regulisati upotrebu AI u novinarstvu.

    Prilike koje AI nudi medijima u Srbiji

    Iako postoje brojni izazovi, upotreba umjetne inteligencije u medijima može doneti i značajne prednosti za medijske kuće u Srbiji. Prvo, AI može pomoći novinarima u automatizaciji sadržaja. Generativni modeli poput GPT-3 mogu se koristiti za brzo kreiranje osnovnih vijesti, sažetaka i izvještaja, čime novinari mogu uštedeti vreme i posvetiti se složenijim istraživačkim temama.

    Drugi aspekt je analitika podataka. Medijske kuće u Srbiji mogu koristiti AI alate za analizu velikih količina podataka, istraživanje društvenih mreža, praćenje trendova i reagovanje na dešavanja u realnom vremenu. Na primjer, AI alati mogu analizirati javne reakcije na specifične teme i pomoći novinarima da bolje razumiju kako društvo reaguje na određene vijesti, što može poboljšati kvalitet novinarskog izveštavanja.

    AI takođe omogućava medijskim kućama u Srbiji da razvijaju personalizovane preporuke za svoje čitatelje, čime poboljšavaju korisničko iskustvo i povećavaju angažman publike. Personalizacija sadržaja znači da će korisnici videti sadržaj koji je specifičan za njihove interesne sfere, što povećava verovatnoću da će se zadržati na web stranici ili aplikaciji.

    Etika i izazovi u primeni AI u novinarstvu

    Iako su prednosti očigledne, primena AI u novinarstvu postavlja i ozbiljna etička pitanja. Generativni AI može biti korišćen za kreiranje lažnih vijesti ili manipulaciju informacijama, što predstavlja ozbiljan izazov za novinarstvo u Srbiji, s obzirom na to da je poverenje u medije već na niskom nivou. Zbog toga je ključno razviti jasna pravila i smernice za upotrebu AI u medijima, kako bi se sprečila zloupotreba tehnologije.

    Pored toga, novinari i urednici moraju imati jasnu transparentnost u vezi s upotrebom AI-a, kako bi publika bila sigurna da informacije koje konzumira dolaze iz verodostojnih izvora. Mediji će takođe morati da budu odgovorni za sadržaj koji generišu AI sistemi, što uključuje i poštovanje profesionalnih i etičkih standarda novinarstva.

    Zaključak: Prilika za modernizaciju medijske industrije u Srbiji

    Upotreba AI u novinarstvu može značajno unaprijediti rad medijskih kuća u Srbiji. Od automatizacije stvaranja sadržaja do analize podataka i personalizacije korisničkog iskustva, AI nudi brojne prednosti. Ipak, da bi ove tehnologije bile uspešno implementirane, potrebno je ulagati u obrazovanje novinara, prilagoditi zakonodavnu regulativu i razviti strategije koje će osigurati etičku i odgovornu primenu AI u medijima.

    S obzirom na sve brži razvoj tehnologije, medijske kuće u Srbiji moraju biti spremne da se prilagode novim izazovima i prilikama koje donosi umjetnička inteligencija, kako bi ostale konkurentne na globalnoj i lokalnoj sceni. U tom procesu, ključni faktori će biti edukacija, regulacija i odgovornost, koji će omogućiti da AI postane alat za unapređenje kvaliteta novinarstva, a ne za njegovu degradaciju.

    Podeli
  • Budi kolumnista/bloger RTV Novog Pazara!

    Budi kolumnista/bloger RTV Novog Pazara!

    RTV Novi Pazar je kreirao jedinstveno softversko rješenje koje vam omogućuje da na našem web sajtu kreirate kolmnu/blog na mnogo jednostavniji način.

    Potrebno je da nam snimite audio fajl i da uradite upload putem kontakt forme.

    Formu popunjavate putem ovog LINKA.


    Pravila korištenja:

    Audio fajlovi koje nam pošaljete mogu, ali i ne moraju biti objavljeni na portalu rtvnp.rs, kao i na društvenim mrežama ili video platformama u vlasništvu RTV Novog Pazara.

    Popunjavanjem ove forme pristajete da uredništvo rtvnp.rs audio fajl putem “transkriptora” konvertuju u tekst, te da isti objave na svojim platformama. Audio fajl ne smije biti duži o tri minute, te je neophodno da nam pošaljete i naslov koji će se koristiti, te po mogućnosti fotografiju koja će biti prateća uz tekst.

    Slanjem audio fajla, Radio televiziji Novi Pazara dajete izričito dopuštenje za objavu i korištenje poslanih sadržaja, u svrhu i na način kako procijeni uredništvo .

    Podeli
  • Bilo je to pre tačno 19 godina: Ovo je prvi YouTube snimak ikada objavljen VIDEO

    Bilo je to pre tačno 19 godina: Ovo je prvi YouTube snimak ikada objavljen VIDEO

    Pre tačno 19 godina, 24. aprila 2005, objavljen je prvi video-snimak na YouTube-u.

    Ovaj snimak objavio je Džaved Karim, jedan od osnivača platforme. Klip se zove “Ja u zoološkom vrtu”, a iz naslova možete i sami da zaključite o čemu se radi.

    Snimak traje samo 18 sekundi, i naravno da nema visoke rezolucije, efekata, ili sličnih stvari koje su danas uobičajene. Bez obzira na to, danas ima više od 317 miliona pregleda.

    “Evo nas tu, ispred slonova. Dobra stvar kod njih je što imaju duge surle, što je kul. Otprilike, to je sve što imam da kažem”. Ovo je sadržina Karimovog govora u istorijski važnom video-snimku.

    Pored više od 317 miliona pregleda, ova objava ima i više od 16 miliona lajkova. Ujedno, to je i jedini sadržaj koji je Karim objavio na svom kanalu, iako ima više od tri miliona pretplatnika.

    Podeli