Author: rtvnp

U Narodnoj biblioteci Dositej Obradović promovisana je monografija „Bratstvo Ličina“ autora Fehima i Rifata Ličine. Knjiga predstavlja ilustrovani rodoslov ove velike porodice i pruža zanimljive podatke o nastanku i povijesti Ličina ali i najznačajnijim ličnostima sa ovim prezimenom, koje žive u svim državam bivše Jugoslavije ali i u Evropi ,Americi i Australiji.

O knjizi su, osima autora, govorili i profesor Sait Kačapor i književnica Bisera Suljić Boškailo. Tokom promocije ove neuobičajene monografije više puta je istaknuto da ona predstavlja dobar primjer, kako se na pravi način brine o svom rodoslovu, o rođacima i precima, a samim tim i o jednoj važnoj vrsti kulturnog nasleđa.

Autori knjige, Fehim i Rifat Ličina, uložili su veliki trud da, kako kažu pronađu, zabilježe i povežu, sve ličine i njihovo porijeklo. Na tom putu istraživali su različite spise, usmena i pismena predanja, obišli hitorijeske arhive nekoliko država, posegnuli čak i za DNK analizom i u porodično stablo uvrstili oko 10 000 osoba.

Autori su čak osmislili informatički program koji im je omogućio da sve podatke sistematizuju i obuhvate ne samo Ličine već i mnoge porodice, familije i plemena koja su u različitim istorijskim okolnostima promijenila prezime. Promociji je prisustvovao veliki broj ljudi iz javnog i kulturnog zivota.

Dan maternjeg jezika obilježen je i u Centru za decu i mlade “Duga”. Mladi ljubitelji pisane riječi su uz podršku organizatora čitali odabrane stihove iz bošnjačke knjižvnosti, ali su se mugle čuti i odabrane svadalinke, a sve to u posebno pripremljenom ambijentu za ovu priliku.

Inspiracija za ovo veče poezije bili su stihovi čuvenog Maka Dizdara koji je, mnoge pjesme posvetio samom izrazu, slovu, značenju i pisanju. U uvodnom dijelu organizatori su upoznali prisutne sa nastankom i ravojem bosankog jezika i ukazali na brojne pisane spomenike koji svjedoče o jeziku, od Povelje Kulina Bana preko bošnjačke narodne pjeme, do stihova istaknutih autora Maka Dizdara, Muhameda Abdagića, Abdullaha Sidrana, Džemaludina Latića. Stihove su su čitale Amina Suljović, Vildana Nuković i Rijalda Halilović. Jezik, lirska struktura, metrika prisutna je i u svedalinki kao nezaobilaznom segnmentu bošnjačke kulture.

Tokom ove večeri poezije istkanut je stav „da kadi osim sevdalinke ništa nije drugo ne bi bilo stvoreno, ona bi bila dovoljna za zatupljenost bošnjačke kulture u antologijam svjetske muzičko-književne baštine.“

 A.Š.

U Narodnoj “Dositej Obardović” promovisan je “Sandžački frazeološki rječnik” profesora dr Abdulaha Mušovića. Delo je po oceni kritičara i uglednih profesora književnosti od nemerljivog značajno kako za lingiviste i studente jezika, tako i za sve koji se bave očuvanjem bošnjačke kulture. Ovim je i biblioteka dala svoj doprinos obeležavanju Dana maternjeg jezika koje je inicirao grad Novi Pazar.

Dobro raširene fraze kao što su, “Neće grom u koprive”, “Ni po babu ni po stričevima”, ali i one isključivo karateristične za loklano stanovništvo, kao na primjer „Uzeo brda“, u smilu poludio, “Prezuo opanke” u značenju „umro“, samo su neke od brojnih fraza koje sadrži Sandžački frazeološki rječnik autora dr Abdullaha Mušovića, a koji je i prvi ove vrste u Sandžaku. Prof dr Džemaludin Latić ističe da je oduševljen jednim ovakvim desetogodišnjim poduhvatom i kaže da je za posao kog je uradio dr Abdulah Mušović potreban angažman čitavih instituta za jezik.

Rječnik sadrži oko 7000 idioma, odnosno fraza i izraza, sa strogo odrđenom upotrebom specifičnom za sandžački prostor. Autor je primjere koji ilustruju upotrebu određene fraze koristio djela domaćih pisaca. Direktor Narodne bibliteke Dositej Obradović, Elijas Rebronja, kaže da se do sada, kada je izdavalaštvo literature na bosnakom do više radilo na udžbenicima za školu i predškolski-prirpemni program i da je Sandžački frazeološki rječnik među prvi važnim djelima koje mogu koristiti istraživači na fakultetima i institutima za jezik.

Autor je prikupljao fraze i autentične riječni punih deset godina. I njemu i organizaotorima je drago što je kompletan rad okončan i poblikovan dan obilježavanja Dana maternjeg jezika u Sandžaku.