Author: rtvnp

“Novopazarski namještajci mogu da budu konkurentni na Evropskom i svjetskom tržištu u proizvodnji namještaja od punog drveta. Oni u bliskoj budućnosti svoju djelatnost zbog izvoza, veće prodaje i otvaranja novih radnih mjesta moraju usmjeriti ka tome”,smatraju stručnjaci, a rekao je gradonačelnik Novog Pazara dr Meho Mahmutović nakon današnjeg sastanka sa direktorom USAID-ovog projekta održivog lokalnog razvoja Hauardom Ockmanom.

 

Ponovni boravak direktora USAID-ovog projekta održivog lokalnog razvoja Hauarda Ockmana u Novom Pazaru, i njegova dosadašnja saradnja sa gradonačelnikom dr Mehom Mahmutovićem donjeli su nove veoma povoljne vijesti. U danima održavanja sajma namještaja u Beogradu će se održati i okrugli sto, gdje će objašnjava Mahmutović biti iznjet modul kako da naši namještajci postanu konkuretniji i povećaju izvoz i proizvodnju. Doasadašnja saradnja je na zavidnom nivou, i realizovan je niz projekata.

Iz Projekta održivog lokalnog razvoja proizašli su brojni rezultat kada je Novi Pazar u pitanju. I uspjeh današnjeg sastanka će kroz predstojeća dva mjeseca biti svima vidljiv.

“Razgovarali smo o dva karakteristična sektora za Novi Pazar, o proizvodnji namještaja i džinsa. Želja nam je da naše djelovanje doprinese poboljšanju i razvoju tog sektora i otvaranju novih tržišta. U predhodnim godinama angažovali smo eksperte iz industrije namještaja, proizvodnje obuće i tekstila čiji je zadatak bio da vaše proivođače usmjere ka putevima izvoza. Proizvodi od punog drveta imaju veliki potencijal za izvoz u Evropu i svijet. U novembru ćemo na sajmu predstaviti analize koje govore o područijima bogatim šumama, kakav je i region oko Novog Pazara kao glavni centar, koji ima potencijala”, rekao je Ockman.

Na vidiku je i rješenje problema koji godinama muči tekstilnu industriju u Novom Pazaru, a to je nepostojanje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Mašina će stići u Novi Pazar uvjeravaju sagovornici čija je želja da ova industrija, nastavi sa kvalitetnim radom, ali bez zagađivanja voda. Pomenutom mašinom biće ispoštovani standardi koji se traže, a to automatski znači veću konkurentnost, povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

“Opremanje postrojenja sa najnovijom tehnologijom koja štiti životnu sredinu omogućiće proizvođačima džinsa da svoj proizvod finiširaju na najsavremeniji način, i da tako dobiju bolji i moderniji proizvod koji će siguran sam po kvalitetu biti konkurentan . Isporuka i instalacija desiće se u decembru. Proizvedena je u Americi i Njemačkoj i ona čeka na isporuku”, dodao je Ockman.

Mašinu će naši proizvođači moći da koriste za pripremu kolekcija za narednu sezonu proleće/leto. Kolektor štiti životnu sredinu od zagađenja, a primjenjujući tu tehnologiju proizvođači će lako doći do raznih sertifikata koji će doprinjeti izvozu i prodaji njihovih proizvoda.

A.Nićiforović

Očekuje se da će se nivo vanjskotrgovinske razmjene između tri države u 2016. povećati za 200 miliona eura.

 

Očekuje se da se nivo vanjskotrgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske u narednoj godini poveća za dodatnih 200 miliona eura, a jedan od razloga takvog povećanja bit će i uspješna saradnja između tri zemlje, poručio je Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH na Trilateralnom biznis forumu BiH – Srbija – Turska, koji se održava u Sarajevu.

Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, je naglasio da se očekuje kako će nivo vanjskotrgovinske razmjene BiH, Srbije i Turske do kraja godine biti na nivou od 1,5 milijardi eura, od čega se milijarda eura odnosi na Srbiju, a 500 miliona eura na Tursku.

“Turska jako puno ulaže u investicije izvan svoje zemlje i oni su na nivou 80 milijardi dolara. Nema razloga da se u narednom periodu u taj ciklus u većoj mjeri ne uključe Srbija i BiH”, poručio je Šarović, a prenosi Anadolija.

On je najavio da će veći stepen saradnje BiH, Srbije i Turske omogućiti provedba akcionog plana u naredne dvije do tri godine.

Investiciona konferencija

Prvi korak, naglasio je Šarović, je održavanje investicione konferencije planirane u prvoj polovini 2016. godine na kojoj se očekuje postizanje dogovora o većem stepenu investiranja Turske u Srbiju i BiH.

Šarović je najavio da će se narednog mjeseca, u skladu sa dogovorom postignutim jučer u Beogradu, u Istanbulu otvoriti trgovinsko-turističko predstavništvo uz pomoć Vlade Republike Turske, koje će za potrebe promocije koristiti Srbija i BiH.

“Infrastruktura je ključ pitanja koje smo predložili da se rješava bez obzira na to da li se radi o željezničkoj ili drumskoj transportnoj infrastrukturi, jer je ona sa Srbijom, koja je drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, na najlošijem nivou. Ovo pitanje otvorićemo na sastanku dvije vlade početkom novembra u Sarajevu, između BiH i Srbije, ali za rješavanje ovog pitanja zainteresirana je i Turska, koja je spremna da se uključi u finasiranje određenih projekata budući da koristi dio koridora za transport svojih roba od Niša preko Užica za Sarajevo”, naglasio je Šarović.

On je istakao da postoji problem u odnosima BiH i Kosova te da je bh. izvoz na Kosovo manji za 10 miliona eura i da se i dalje smanjuje.

Šarović je rekao da su određena administrativna pitanja riješena uz pomoć komora, ali da ostaje pitanje problema viznog režima koji se mora riješiti s obzirom na to da i potencijalni investitori sa Kosova čekaju čak dva mjeseca na izdavanje viza za BiH, što Šarović smatra nedopustivim.

Ministar ekonomije Republike Turske Nihat Zeybekci podsjetio je da je jučer u Beogradu potpisan sporazum o srednjoročnoj saradnji i akcioni plan o njegovoj provedbi.

“Republika Turska ima diplomatska predstavništva u 160 zemalja u okviru kojih djeluju i trgovinski odjeli. Oni će biti od ovog momenta stavljeni u funkciju korištenja i Srbiji i BiH. Sretni smo da se za manje od mjesec dana u Istanbulu otvara predstavništvo koje će moći koristiti dvije zemlje za promociju i razvoj boljih trgovinskih odnosa. Na svijetu je najopasnije oružje kada ljudi nemaju šta izgubiti. Isto je tako i u odnosima među zemljama. Stoga, zemlje koje nemaju dobre odnose ili su oni na niskom nivou, lakše stupaju u konflikte. Mi želimo da naši odnosi budu na najvećem mogućem nivou”, poručio je Zeybekci.

Promocija turističkih atrakcija

On je istakao kako je uvoz iz BiH u Tursku 2014. godini bio veći za 35 posto, a da je u ovoj godini za prvih osam mjeseci narastao za 54 posto u odnosu na prošlu godinu.  Zbog toga su, poručio je ministar ekonomije Turske, sretni, a biće isto tako i kada se nešto slično desi sa napretkom saradnje sa Srbijom.

Zeybekci je naglasio da je nivo investicija Turske u Rusiji premašio 10 milijardi dolara, u Alžiru pet milijardi, a u Rumuniji četiri milijarde dolara.

“Podržavamo velike kompanije i biznismene da ulažu u Srbiju i BiH. Sa Srbijom i BiH radićemo na jačanju odnosa u narednom periodu, a najbolja čarobna formula za uspjeh je ugovor o slobodnoj trgovini koji će biti što liberalniji”, rekao je Zeybekci.

Rekao je da je Turska prihvatila prijedlog premijera Srbije Aleksandra Vučića o održavanju sastanka na stalnom nivou između BiH, Srbije i Turske te da će jedna od narednih tema biti ona koja se odnosi na turističke organizacije tri zemlje.

U skladu s tim, bit će snimljen film o turističkim potencijalima BiH i Srbije koji će, naglasio je Zeybekci, biti u emitiran u udarnim terminima u medijima u Turskoj. Cilj je unapređenje saradnje tri zemlje i u turizmu.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež istakao je da će privrednici tri zemlje, kao i komore, dati maksimalni doprinos da se provedu dogovori o unaređenju saradnje između BiH, Srbije i Turske.

Naglasio je da će Privredna komora Srbije raditi i sa  regije uključujući Hrvatsku i Sloveniju na zajedničkim informacionim projektima od kojih je planirano njih 26.

Jedan od projekata je obezbjeđivanje resursa za pomoć malim i srednjim preduzećima koji ima za cilj da kompanijama u toj oblasti pomogne da pronađu partnere na stranim tržištima, kao i da osiguraju informacije kako da dođu do finasijske pomoći evropskih fondova.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Turske Mehmet Buyukeksi naglasio je kako će investicije Turske u Srbiju u oblasti poljoprivrede, automobilske industrije i tekstila biti od velike koristi u razvoju cjelokupne regije, ali i mogućnosti plasmana roba proizvedenih u Srbiji na rusko tržište.

Izvor: Agencije

 

U Beogradu je danas otvorena prva poslovnica turske Halkbanke u Srbiji, koja je kupila većinski deo kapitala Čačanke banke.Poslovnicu turske banke su otvorili ministar turizma, trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić, turski ministar ekonomije Nihaj Zajbekči, ambasador Turske u Beogradu Mehmet Kemal Bozaj i predsednik borda direktora Halkabanke Mustafa Ajdin.

 

– Od danas formalno-pravno Halkbanka počinje da posluje i od nje se očekuje da pojača konkurenciju u Srbiji – istakao je Ljajić i izrazio nadu da će Halkbanka ubrzo otvoriti još filijala u Srbiji.

Ljajić, koji je i potpredsednik Vlade Srbije, rekao je da poslovni ljudi i građani imaju velika očekivanja od dolaska Halkbanke u Srbiju i izrazio očekivanje da će ta finansijska institucija svojim poslovanjem ta očekivanja i ispuniti.

– Ako je u Makedoniji otvorila 33 filijale, onda očekujem da će otvoriti 100 u Srbiji, i ako u svakoj bude prosečno radilo 15 ljudi, to znači da bi banka mogla da zaposliti oko 1.500 ljudi – rekao je Ljajić.
On je dodao da na osnovu iskustva u Makedoniji, gde je jedna trećina kredita plasirana u mala i srednja preduzeća, treba očekivati da će to pomoći rastu malih i srednjih preduzeća u Srbiji.

Najvažnija stvar koja se očekuje od Halkbanke jeste da donese sigurnost ulaganja, jer sama najava od maja ove godine da će Halkabnka doći u Srbiju, pojačala je interesovanje i drugih banaka, kao i kompanija, za srpsko tržište, rekao je potpredsednik Vlade Srbije.

Ministar Zajbekči je izrazio uverenje da će Halkbanka doprineti da se uvećaju ulaganja i ekonomska saradnja dve zemlje. Zajbekči je podržao turska ulaganja u Srbiju i napomenuo da će ministri regiona na sutrašnjem skupu u Sarajevu na kojoj će biti razmotrene mogućnosti veće privredne saradnje Turske, BiH i Srbiji, na čemu će se on lično angažovati.

Turski ministar je istakao doprinos ministra Ljajića i Vlade Srbije na otvaranju filijale Halkbanke u Srbiji.

Ono što radi u Turskoj, Halkbanka će raditi i u Srbiji, poručio je ministar Zajbekči i napomenuo da zahvaljujući dvema turskim bankama koje posluju u Rumuniji, ulaganja turskih investitora u tu zemlju iznose oko četiri milijardi evra.

Ajdin je rekao da je Halkbanka peta po veličini banka u Srbiji, a u Makedoniji je 2011. otvorila prvu filijala gde je peta po veličini.

Halkbanka je u martu ove godine kupila većinski deo kapitala u Čačanskoj banci i nije joj cilj da bude najveća u Srbiji, već da ima što više filijala, i da doprinese da se udvostruči ili utrostruči privredna saradnja promet Turske i Srbije, istakao je Ajdin.

Halkbanka je kupila Čačansku banku, u maju ove godine, za 10,1 mil EUR, odnosno 76,74% kapitala te domaće banke. Halkbanka je osnovana 1938. godine i šesta je po veličini banka u Turskoj, sa više od 900 filijala i 17.000 zaposlenih u matičnoj zemlji.

izvor: studio B