Author: Selma Ljajic

  • OO SDP Prijepolje: Brodarevci izgradili Vatrogasni dom. Hitno ispraviti nepravednu odluku!

    OO SDP Prijepolje: Brodarevci izgradili Vatrogasni dom. Hitno ispraviti nepravednu odluku!

    Članovi Opštinskog odbora Sandžačke demokratske partije u Prijepolju neprijatno su iznenađeni postupkom nadležnih da za potrebe popunjavanja Vatrogasne jedinice Prijepolje, odjeljenje Brodarevo, nije bilo mesta za kandidate bošnjačke nacionalnosti. Podsećaju građane i donosioce, kako navode ‘’nakaradne odluke’’, da je zgrada Vatrogasnog doma izgrađena i opremljena od budžetskih sredstava opštine Prijepolje, kao i da su sve aktivnosti oko pokretanja postupka izrade projektne dokumentacije i dobijanja građevinske dozvole, vodili upravo Brodarevci.

    ‘’Nadležni u Ministarstvu za unutrašnje poslove nisu imali sluha ni razumjevanja za to. Posegli su za onim sa čim se u Prijepolju niko normalan neće složiti, a to je diskriminatorska odluka da u brodarevskom odjeljenju vatrogasne jedinice ne bude ni jedan Bošnjak od četvorice primljenih. Takva odluka vređa sve ljude, bez obzira na nacionalnu pripadnost’’, navode iz OO SDP u Prijepolju.

    Zahtjevaju da ministar uzme u obzir navedene, kako naglašavaju, istinite činjenice te da iznađe način za prijem Bošnjaka koji ce biti zaposleni u vatrogasnom odjeljenju Brodarevo. Navode da pouzdano znaju da su se najmanje tri kandidata iz Brodareva javila na konkurs.

    ‘’Diskriminacija Bošnjaka nije dobar put. To je put ka stvaranju nepoverenja u državne organe i državu. Ovaj potez ide na ruku ekstremnim organizacijama i stvaranju podela.’’

    Prijepoljski odbor SDP zahteva od ministra da hitno ispravi nepravednu i diskriminatorsku odluku, a predsednika države mole da ne dozvoli takvo ponašanje funkcionera MUP-a.

     

    Podeli
  • Trilateralni ministarski sastanak Srbije, Austrije i Mađarske o upravljanju migracijama u Beogradu

    Trilateralni ministarski sastanak Srbije, Austrije i Mađarske o upravljanju migracijama u Beogradu

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je nakon trilateralnog ministarskog sastanka Srbije, Austrije i Mađarske o efikasnom upravljanju migracija, da su tri zemlje veoma zabrinute zbog pritiska migranata na granicama, jer su, kako je naveo, brojevi ekplodirali i da se mogu porediti čak sa početkom migrantske krize 2015. godine.

    Istakao je da Srbija neće biti parking za migrante.

    Vulin je rekao, na zajedničkoj konferenciji u Palati Srbija, da su lideri tri zemlje prepoznali probleme sa kojim se suočavamo i postavili konkretne zadatke koje treba sprovesti.

    “Srbija, Mađarska i Austrija dele zajednički problem zbog migrantske krize i velikog pritiska na granicama”, istakao je Vulin.

    Dodao je da to više nije humanitarna kriza već da su to sada kriminalne bande koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krse sve međunarodne propise.

    “Moramo poštovati naše zakone da bi zaštitili ne samo naš prostor već i način života naših građana”, poručio je Vulin.

    Naveo je da se zato mora delovati zajedno i u skladu sa domaćim zakonima.

    “Srbija ne može da bude sama kao što ni Austrija, niti Mađarska, ne mogu da budu same u ovoj borbi”, istakao je Vulin.

    Naglasio je da je važno što su Mađarska i Austrija prepoznale Srbiju kao saveznika i partnera.

    “Mi smo pouzdan partner i pokazali smo da smo veoma humani i solidarni, ali nećemo dozovliti da postanemo parking za migrante i da se svakodnevni način života naših građana menja”, naveo je Vulin.

    Imamo i konkretne dogovore i zadatke za svako ministarstvo i ovo je dobar dan za sve koji smatraju da vladavina prava i sigurnost naših građana nemaju alteranativu”, poručio je Vulin.

    “Srbija će dobiti veliku pomoć Austrije i Mađarske”

    Vulin je rekao da će Srbija dobiti veliku pomoć Austrije i Mađarske da bi zaštitila svoju granicu prema Severnoj Makedoniji od priliva ilegalnih migranata.

    Dodao je da je u pitanju tehničko opremanje a da će se zajedno raditi na povećanju broja ljudi i jedinica koje će biti raspoređene na granici Srbije.

    “Srbija nastavlja da radi ono sto je do sada radila, ali može da računa na daleko veću materijalnu i političku pomoć Austrije i Mađarske”, istakao je Vulin odgovarajući na pitanje novinara kakve obaveze preuzima Srbija i na kakve vrste pomoći može da računa od Mađarske i Austrije.

    Karner: Prekogranični kriminal zahteva prekograničnu saradnju

    Savezni ministar unutrašnjih poslova Austrije Gerhart Karner ukazao je da prekogranični kriminal zahteva prekograničnu saradnju.

    Karner je zahvalio Beogradu što je organizovao današnji sastanak, kao i vladama tri zemlje koje su pitanje saradnje po pitanju migracija i pokrenuli.

    Kako kaže, zadatak ministara tri zemlje biće da ispune ono što je dogovoreno, a to je sada, dodaje, na nivou ministarstava unutrašnjih poslova i policije.

    Istakao je da je za Austriju i Mađarsku veoma važno to što je Srbija pokazala spremnost da uskladi viznu politiku sa EU.

    “Austrija je veoma pogođena migracijama, od početka godine imamo 58.000 zahteva za azil i to iz zemalja za koje je nemoguće dobiti azil – Tunis, Maroko i Indija koji su uspeli da dođu do Evrope”, kazao je Karner.

    Dodaje da je danas dogovoreno da se na odgovarajući način štite granice, kao i saradnja u tehničkom smislu čemu, doda je, Austrija može da doprinese.

    Zahvalio je kolegi iz Mađarske, ministru spoljnih poslova Peteru Sijartu, jer osim austrijskih policajaca imaju i bilateralno dogovorene zajedničke kontrole granica.

    Takođe, ukazao je i da na srpskoj granici ima austrijskih policajaca.

    Sijarto: Zajednički ćemo braniti granicu Srbije i Severne Makedonije

    Ministar inostranih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je da su se Mađarska, Austrija i Srbija dogovorile da ujedine snage i još višse učvrste granice između Srbije i Severne Makedonije, kako u pogledu ljudstva, tako i opreme.

    Sijarto je istakao da tri zemlje ne brane samo sopstvene granice već i EU.

    “Naš zajednički interes je da se ta odbrambena linija pomeri ka jugu i zato smo se sporazumeli da ujedimo naše snage i obezbedimo još bolje i ozbiljnije učvrstimo granice između Srbije i Severne Makedonije, kako u pogledu ljudstva, tako i opreme”, poručio je Sijarto.

    On je naglasio da je Mađarska spremna da učestvuje u tim zajedničim naporima u odbrani južne granice Srbije, bilo što se tiče ljudstva, bilo tehnike i opreme, u cilju da se obezbedi što bolja zaštita granice Srbije i Severne Makedonije.

    “Austrijanci pomažu nama i Srbiji, mi pomažemo Srbiji”, rekao je Sijarto i dodao da je do sada bilo samo nekoliko desetina graničara koji su učestvovali u toj saradnji, dok se danas vidi da ta saradnja mora da poprimi sasvim drugu dimenziju.

    “Moramo zajednički da formiramo snagu koja će biti spremna i sposobna da odbrani od ilegalnih migranata srpsko-severnomakedonsku granicu”, poručio je mađarski šef diplomatije.

    Sastanku je predsedavao ministar finansija Siniša Mali, a osim njega u delegaciji Srbije su, pored Vulina, i ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ministar odbrane Nebojša Stefanović i direktor Bezbednosno-informativne agencije Bratislav Gašić.

    Sa druge strane, delegacije Austrije i Mađarske predvode savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Šalenberg i ministar inostranih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.

    Trilateralni sastanak na ministarskom nivou usledio je nakon samita Srbije, Mađarske i Austrije 3. oktobra u Budimpešti, na kome su učestvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić, mađarski premijer Viktor Orban i austrijski kancelar Karl Nehamer.

    Tada je dogovoreno da sledeći sastanak bude održan na ministarskom nivou u Beogradu, na kome će biti razrađen akcioni plan za saradnju tri zemlje u sprečavanju ilegalnih migracija.

    Izvor: RTV

    Podeli
  • Žiofre: Srbija puna vrednih ljudi koji mogu da učine EU još jačom

    Žiofre: Srbija puna vrednih ljudi koji mogu da učine EU još jačom

    Ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre izjavio je danas da nema alternative proširenju i da je Srbija snažan partner EU što će se videti i na sastanku Evropske političke zajednice Pragu.

    Žiofre je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a istakao da ovaj region treba da prevaziđe nasleđe iz prošlosti, da reši probleme i da nastavi ka EU, jer je samo evropska perspektiva rešenje za brojne probleme koji su još uvek prisutni na Zapadnom Balkanu.

    “Proširenje se neće završiti, sasvim suprotno. Nakon ruske invazije videli smo novu dinamiku i novo interesovanje za proces proširenja“, istakao je Žiofre.

    “Bitno je da se napreduje u procesu, pravila su jasna od samog početka i vrlo nam je drago da je Srbija odlučila da ide putem ka EU, zato što je cenimo”, naveo je Žiofre.

    Ambasador EU je istakao da su ljudi u Srbiji su puni energije, kreativnosti i da je Srbija puna vrednih ljudi koji mogu našu da EU učine još jačom. Za to je, kako je rekao, potreban čitav niz reformi o ključnim pitanjima, između ostalog o vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a treba podići i standarde u ekologiji.

    “Ima naravno i važnih pitanja pored ovih osnovnih, a to je napredak u normalizaciji odnosa sa Kosovom u kontekstu dijaloga i naravno spoljna bezbednosna politika je takođe važno pitanje”, rekao je Žiofre.

    Kako je rekao, “nije tačna analiza” mnogih političara i analitičara koji kažu da je usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije postavljen kao novi uslov za pristupanje koji u početku nije bio planiran.

    “Postepeno usklađivanje sa spoljnom politikom EU je oduvek bio deo razgovora i štaviše kada vidimo šta se prošle 2021. godine desilo, Srbija je napravila čitav niz poruka koji joj je omogućio da otvori četiri poglavlja u decembru, a započela je i reforme na Ustavu i mnoge druge, ali je takođe Srbija povećala stopu usklađenosti sa EU”, dodaje Žiofre.

    Žiofre je ocenio da je tačno da nakon što je Rusija odlučila da pokrene invaziju na svog suseda Ukrajinu da je spoljna politka svuda postala važno pitanje.

    “Moramo da zapamtimo i da ne zaboravimo šta se ustvari dešava sa Rusijom i Ukrajinom“, kazao je Žiofre.

    On je rekao da Unija želi ceo Zapadni Balkan u EU.

    U Pragu se održava prvi sastanak Evropske političke zajednice koji će okupiti lidere Evropske unije, kao i 17 lidera iz drugih evropskih država.

    Izvor: Euronews

    Podeli
  • Aksoj i Hamzagić razgovarali o inicijativama za razvoj Tutina

    Aksoj i Hamzagić razgovarali o inicijativama za razvoj Tutina

    Ambasador Republike Turske u Beogradu Hami Aksoj u delegaciji sa generalnim konzulom Bašararom Bašolom, koji je danas u Tutinu otvorio Kancelariju turskog kulturnog centra obavio je i niz sastanaka sa lokalnim političkim predstavnicima.

    Ambasador Aksoj se sastao sa predsednikom OO Sandžačke demokratske partije u Tutinu Besimom Hamzagićem, a nakon razgovora sa predstavnicima Odbora Stranke demokratske akcije Sandžaka i narodnom poslanicom Selmom Kučević.

    Aksoj i Hamzagić su razgovarali  o stanju u toj sandžačkoj opštini, kao i o inicijativama koje su usmerene na razvoj i ekonomski prosperitet. Predsednik OO SDP-a Besim Hamzagić zahvalio  je za posetu i ukazao na značaj i važnost prisustva zvaničnika Republike Turske na ovim prostorima, koji su, kazao je, kao svetska sila garant mira i stabilnosti kako na ovim prostorima, tako i u regionu.

    Ovom prilikom Hamzagić je ambasadoru Aksoju u ime Sandžačke demokratske partije uručio unikatno heraldički izrađen, ukrašeni grb Sandžaka, koji je izradio kreativni tim te političke organizacije.

     

     

    Podeli
  • Srbija priprema projektnu dokumentaciju za gradnju dve hidroelektrane da bi smanjila uvoz struje

    Srbija priprema projektnu dokumentaciju za gradnju dve hidroelektrane da bi smanjila uvoz struje

    Srbija planira da 2023. godine započne gradnju dve velike hidroelektrane, “Đerdap 3” i “Bistricu”, ukupne snage više od 3.000 megavata (MW) kako bi nadomestila nedostatak električne energije od oko dvadesetak odsto, koju ove godine uvozi i plaća i po cenama koje su više od 500 evra po megavat satu.

    Izrada nove projektno-tehničke dokumentacije je počela prošle godine jer je, ranije rađena zastarela, a trebalo bi da bude završena sledeće godine. Vlada Srbije je te projekte proglasila projektima od posebnog, državnog interesa.

    Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović rekla je da bi hidroelektrana Đerdap 3 imala 2.200 MW i još po 200 MW bi proizvodile solarna i vetroelektrana, ukupno 2.600 MW.

    “To bi bila hibridna reverzibilna hidroelektrana, radila bi se po fazama, 600 megavata bi bila prva faza. Prva faza bi mogla biti na mreži do 2025. godine i neke procene nam govore da bi to moglo biti dve milijarde evra, ali to su samo procene”, rekla je Mihajlović.

    Hidroelektrana “Bistrica” bi bila od 600 MW, a okvirne procene govore da bi koštala 700 miliona evra. Kada se sledeće godine završi i ta projektno-tehnička dokumentacija mora se obezbediti i izvor finansiranja za obe hidroelektrane.

    “Pored toga EPS mora da uđe u strateško partnerstvo za obnovljive izvore energije, da oni koji hoće da grade velike solarne elektrane i vetroelektrane od 1 gigavat ulaze u partnerstvo sa EPS-om tako da EPS ima 50 odsto ili većinsko vlasništvo, da balansiranje radi EPS za strateškog partnera, a da struja koja se proizvede prvo ide za domaće potrebe, a višak za izvoz”, istakla je Mihajlović.

    Srbija 70 odsto električne energije proizvodi u termoelektanama, a 30 odsto je iz obnovljivih izvora. Ove godine su, zbog suše i pada vodostaja, hidroelektane skoro prepolovile proizvodnju koja je iznosila samo 15 odsto prosečne.

    Vetroelektrane u Srbiji imaju instalisanu snagu od oko 500 MW. Kapaciteti za solarnu energiju su oko 50 MW, ali država pokušava da stimuliše domaćinstva koja su najveći dnevni potrošači struje od 42 odsto, da uz subvenciju od 50 odsto, postavljaju panele na krovove.

    Izvor: Beta

    Podeli