Svjetska avioindustrija izlazi iz duboke krize. Nakon početka pandemije, zatvaranja i ograničavanja kretanja, ovaj privredni sektor bio je na koljenima. Opstajao je ogromnim novčanim upumpavanjem država i fondova koji su mnoge kompanije, a pri svega državne, bukvalno ostavljale u životu. U takvim okolnostima su prizemljene flote, registrovani prazni letovi, a troškovi su smanjivani otpuštanjem radnika. Pretpostavka je bila da će se aviosaobraćaj u potpunosti vratiti na predpandemijski nivo tek 2025.godine. Situacija se ubrzano poboljšava. Ali ne bez novih problema.
Najveći problem sada je nedostatak radnika, odnosno kabinskog osoblja koji se tokom pandemije morao prekvalifikovati i otići u druge sektore. Dvije godine se nije školovao novi kadar. Znatan broj kompanija već mora reducirati broj letova i otkazivati najavljene linije. U upotrebu se vraćaju i avioni za koje se mislilo da više nemaju ekonomsku isplativost. No, zbog potrebe da zadovolje kapacitete, a ne angažuju dodatne ljude, na nebu su ponovo veliki avioni, tipa Boeing 747 ili Airbus 380.
Naravno, veliki avioni sa četiri motora više troše, a poskupljenje goriva ima ogroman uticaj na poslovanje. Pojavljuju se prve brige o budućoj dostupnosti avionskog goriva i pogotovo njegove cijene. Zbog rata i sankcija su „izgubljena“ velika tržišta Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Analizirajući brojeve prevezenih putnika početkom tekuće godine i nakon izbijanja invazije na Ukrajinu, jasno je da su pogođene sve zemlje koje su imale i više nemaju vezu sa pomenutim tržištima. Tako je u Evropi, ali i na Zapadnom Balkanu.
Referentna godina, od koje svaka usporedba počinje i završava je 2019. kada je u Evropi prevezeno gotovo 1,2 milijarde putnika. Godinu kasnije je u Evropskoj uniji zabilježen pad broja prevezenih putnika od gotovo tri četvrtine. Iz mjeseca u mjesec tekuće godine procenat oporavka raste i sada je već na 85 posto pretpandemijskog prometa.
Hrvatska u evropskom prosjeku
Rekordne godine u Hrvatskoj prevezeno je 18,62 miliona putnika, što je gotovo udvostručen broj u odnosu na 2018. godinu. Nakon dvije godine ogromnih redukcija, samo u maju mjesecu ove godine je u Hrvatskoj prevezeno 870.000 putnika. Hrvatska se kreće u prosjeku EU po postotku oporavka aviotržišta, s tim da Zadar stoji najbolje, a Dubrovnik i Osijek najlošije. Toj zemlji nedostaju letovi i putnici iz Kine, Južne Koreje, Kanade i UAE, te ruski i ukrajinski turisti u onom broju kakav je bio prije pandemije.
U Srbiji je Beograd i njegov aerodrom, na kojem je koncesionar francuski Vinci, u maju opslužio više od 468.000 putnika, što je 92,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Posmatrajući prvih pet mjeseci, Beograd je imao 1,6 miliona putnika ili 80 posto iz rekordne godine. Ovaj grad je jedini povezan sa Rusijom, ali nedostaju ruske, ukrajinske i bjeloruske kompanije. Niški aerodrom je imao 111 posto putnika u odnosu na 2019, ali to je još uvijek ne toliko fascinantnih 34.400 putnika. U ovoj zemlji je operativan još i aerodrom u Kraljevu. Ono što budi nadu tamošnjih zaljubljenika u avijaciju je podatak da nacionalna aviokompanija AirSerbia uvodi sve veći broj linija, obnavlja flotu i dodatno uzima u najam avione, pa je tako već četiri iznajmila od početka ljetne sezone letenja.
U prosjeku se za sada nalaze i aerodromi u Crnoj Gori, s tim da Podgorica ima puno bolje rezultate nego Tivat. U glavnom gradu je u maju bilo prevezeno 115.800 putnika i to je povećanje za 0,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Tivat je za prvih pet mjeseci opslužio nešto manje od 111.000 putnika. U punoj ljetnoj sezoni će se vjerovatno osjetiti nedostatak turista iz Rusije i Ukrajine. Kompenzaciju nude novi letovi iz Kazahstana, Istanbula i Beograda, preko kojih se može prevesti dio pomenutih putnika.
Sve više putnika stiže u Sarajevo i Banju Luku
U Bosni i Hercegovini je ogroman skok napravio sarajevski aerodrom i, uz Banju Luku, generisao rast koji su još u februaru zabilježili Eurocontrol i Eurostat. Aerodrom Sarajevo je u maju opslužio gotovo 132.600 putnika, što je povećanje od čak 78,8 posto u odnosu na maj 2019. Od početka godine je prevezeno gotovo 405.000 putnika i brojevi konstantno rastu uz uvođenje novih linija. Gotovo polovinu putnika više ovoga maja (31.774) u odnosu na maj 2019. godine ima i Banja Luka. Zato Tuzla (41.320) ima 21,2 posto putnika manje ovoga maja, dok Mostar poslovično bilježi katastrofalne podatke. Ovaj aerodrom je za pet mjeseci ove godine opslužio tek 168 putnika. U junu su krenuli i prvi charter letovi. Bosna i Hercegovina nikada nije imala letove za i iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Priština je jedini aerodrom na Kosovu, ali je u dobrom dijelu godine drugi najprometniji aerodrom u ex-Jugoslaviji i među 100 najboljih u Evropi. U maju je sa ovog aerodroma prevezeno 257.770 putnika uz povećanje od 41,7 posto u odnosu na maj 2019. godine i ukupno 1.065.119 putnika za prvih pet mjeseci. Rat i sankcije na istoku ovaj aerodrom ne dotiču.
U Sjevernoj Makedoniji su dva aerodroma, skopski i ohridski, i oba su pod koncesijom turskog preduzeća TAV. Bez obzira što se u Skoplju renovira pista i zbog toga bilježe otkazivanja i pomjeranja letova, promet ne jenjava. Oporavlja se od korona-krize i pretpandemijskih 2.350.000 putnika će biti dostižno, čak i bez očekivanog broja putnika iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Slovenski aerodromi u problemu
Najveći problem ima Slovenija. Pored Ljubljane, ima i aerodrome u Mariboru i Portorožu. Međutim, svi bilježe drastičan pad broja prevezenih putnika. Ljubljana je među najlošijima u cijeloj Evropi. Od prevezenih 650.000 putnika u periodu januar-maj 2019. godine, sada u istom periodu ima tek 281.000 putnika. Oporavak još nije na vidiku, iako se promet tereta na ljubljanskom aerodromu znatno povećao.
Dakle, Bosna i Hercegovina i Kosovo su uz Albaniju rijetke zemlje u Evropi, plus Uzbekistan u Aziji, koje još od februara ove godine imaju bolje rezultate u broju prevezenih putnika nego 2019. godine.
I pored navedenih rezultata koji ukazuju na bitan rast prometa, regija Zapadnog Balkana je izuzetno loše pozicionirana po pitanju konekcija. U pitanju je povezanost aerodroma kroz ponderisani broj sedmičnih letova dostupnih sa nekog aerodroma do non-stop destinacija i do destinacija sa jednim zaustavljanjem, koji uključuju letove iste aviokompanije ili dvije kompanije u savezu (codeshare).
Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina su poboljšale svoj rang povezanosti u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, iako su ti dobici bili neznatni i uglavnom su rezultat kretanja drugih zemalja na listi. Hrvatska je na 21. mjestu u Evropi, Srbija je 27, Crna Gora 36. i za jedno mjesto prije Sjeverne Makedonije, Bosna i Hercegovina je 40, a Slovenija 42.
Izvor: Aljazzera
