Author: Selma Ljajic

  • Sirene za uzbunu čule se širom Ukrajine

    Sirene za uzbunu čule se širom Ukrajine

    KIJEV – Sirene za vazdušnu opasnost začule su se jutros u nekoliko gradova širom Ukrajine, prenose lokalni mediji.

    Među tim gradovima su prestonica Kijev, Čerkasi i Kropjinjitski u centralnoj Ukrajini, Zaporožje i Dnjepar na jugoistoku, Žitomir na istoku i Harkov i Sumi na severoistoku Ukrajine, prenosi BBC.

    Sukob u Ukrajini ušao je u 31. dan, za mesec dana u toj zemlji poginulo je više od 1.080 civila, a ranjeno više od 1.700. Iz Ukrajine je izbeglo više miliona ljudi.

    Izvor: RTV

    Foto: EPA-EFE/ATEF SAFADI

     

    Podeli
  • Ministarstvo: Cena dizela se formira nezavisno u odnosu na sirovu naftu i benzin

    Ministarstvo: Cena dizela se formira nezavisno u odnosu na sirovu naftu i benzin

    Maksimalne cene benzina i dizela isključivo prate kretanja cena na svetskom tržištu, a merama koje je donela država obezbeđeno je da energenata ima dovoljno i da domaći kupci budu maksimalno zaštićeni, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike, naglasivši da je “snabdevanje naftnim derivatima u Srbiji stabilno”.

    U saopštenju je naglašeno da „cene sirove nafte i derivata na berzama beleže stalni rast“ i da se trenutno cena dizela „zbog povećane tražnje formira potpuno nezavisno u odnosu na cenu sirove nafte i benzina“.

    „Do skoro je cena benzina bila viša od cene dizela i obe su pratile cenu sirove nafte. To više nije slučaj, jer postoji manjak dizela uzrokovan prvenstveno smanjenim snabdevanjem iz Rusije što utiče na rast cena ovog goriva. S druge strane, potrošnja benzina u Evropi je manja, a evropske rafinerije proizvode veće količine nego što je evropskom tržištu potrebno“, ocenio je Ministarstvo, podsećajući na prošlonedeljnu situaciju i kratkotrajno zaustavljanje rasta cena barela nafte.

    Ministarstvo je poručilo da je “snabdevanje naftnim derivatima u Srbiji stabilno” i da su “obezbeđene dovoljne količine energenata”, a država je donela i mere kojima se “ublažava uticaj kretanja cena na svetskim berzama na domaće tržište”.

    “U tom cilju smanjene su akcize na gorivo i doneta Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte. Uredbom je ograničena maksimalna maloprodajna cena goriva, ali koja ne ograničava kompanije da ako nabave energente po povoljnijim uslovima, gorivo mogu prodavati i po nižoj ceni od maksimalne cene propisane Uredbom. Dodatno, ovim propisom cena goriva za poljoprivrednike ograničena je na 179 dinara za litar, čime je obezbeđeno da ima dovoljno energenata za prolećne poljoprivredne radove, po povoljnijim cenama”, naglašava Ministarstvo.

    Izvor: N1

    Podeli
  • Kačapor: ‘’Tešanj je mala Švajcarska usred Bosne’’

    Kačapor: ‘’Tešanj je mala Švajcarska usred Bosne’’

    Gostujući u Vestima RTVNP direktor Regionalne razvojne agencije Sandžaka SEDA Samir Kačapor ocenio je da je poseta privredne delegacije Novog Pazara Tešnju od izuzetnog značaja, kako za organizaciju koju predvodi, tako i za privredu Novog Pazara uopšte. Dogovorena je i uzvratna poseta tešanjskih privrednika Novom Pazaru. Takođe, Kačapor je pozvao novopazarske privrednike da sa delegacijom Grada Novog Pazara učestvuju na Sajmu privrede u Tešnju, koji će biti održan u septembru ove godine.

    ‘’Nosimo jako pozitivne utiske, ne samo ja već i privrednici i gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac i njegovi saradnici. Tešanj je jako razvijen grad u privrednom i svakom drugom smislu. Ono što smo mi videli jeste zaista ekonomski bum, mala Švajcarska u sred Bosne’’, izjavio je Kačapor.

    Istakao je da je inicijativa potekla od lidera SDP-a Rasima Ljajića koji je ranije posetio Tešanj,  njihov sajam, i upoznao se sa predstavnicima Biznis udruženja.

    ‘’Gospodin Ljajić je nama predložio da gradonačelnik napravi ekipu lokalnih privrednika i naše agencije. Poseta je od izuzetnog značaja za nas i privredu Novog Pazara uopšte, jer smo stekli nova iskustva u oblasti privrednog razvoja, na primeru jedne opštine koja u svakom smislu podržava svoju poslovnu zajednicu’’, rekao je Kačapor.

    Zaključio je da su veze sa privrednicima zemalja regiona, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine važne radi uspostavljanja lakših i bržih kontakata sa evropskim i svetskim firmama, i plasmana naših proizvoda na inostrano tržište.

    S.Lj.

     

    Podeli
  • Starim vlasnicima stiže akontacija za oduzetu imovinu

    Starim vlasnicima stiže akontacija za oduzetu imovinu

    Isplata akontacije za novčano obeštećenje bivšim vlasnicima kojima je oduzeta imovina posle Drugog svetskog rata, počinje u četvrtak 31. marta. Akontacija iznosi 10 odsto od utvrđenog iznosa obeštećenja i biće isplaćena u dinarima, po zvaničnom srednjem kursu NBS, dok će isplata prve rate obveznica početi od sledeće godine.

    Bivši vlasnici i njihovi naslednici novac će dobiti na osnovu pravosnažnih rešenja o utvrđivanju iznosa obeštećenja, koje je donela Agencije za restituciju. Do sada su 3.034 osobe koje treba da dobiju akontaciju priložile potrebnu dokumentaciju, što je 65,5 odsto.

    Ministarstvo finansija poziva sve koji nisu dostavili potrebnu dokumentaciju, da to učine u najkraćem roku. Potrebno je priložiti fotokopiju lične identifikacione isprave, radi utvrđivanja identiteta primaoca akontacije i fotokopiju dokumenta – platne kartice ili drugog zvaničnog dokumenta kojim se nedvosmisleno potvrđuje podatak o broju dinarskog računa na koji će biti isplaćena akontacije (ručno popunjeni podatak bez fotokopije dokumenta kojim se potvrđuje traženi podatak ne smatra se validnim dokumentom).

    Za naslednike preminulih primalaca obeštećenja potrebno je predati fotokopiju pravosnažnog rešenja o nasleđivanju, uključujući i gore navedenu dokumentaciju za svakog od naslednika.

    Država je u januaru prvi put emitovala obveznice u iznosu od 69,5 miliona evra kojima će se bivšim vlasnicima ili njihovim naslednicima namirivati dug za oduzetu imovinu. Obveznice glase na ime, prenosive su, isplaćuju se u evrima, kamata je dva odsto i neoporezovane su. Obeštećenje po osnovu emitovanih obveznica isplaćivaće se od 14. januara 2023. jednom godišnje, sve do dospeća obveznice zavisno od njene ročnosti (pet, 10 ili 12 godina).

    Kao što je „Politika” već pisala 2.121 rešenje o obeštećenju, koje je postalo pravosnažno do kraja juna 2021. ušlo je u plan isplate za 2022. Ove godine trebalo da bi bude isplaćena akontacija od 5,6 miliona evra, a prva rata obveznica biće u januaru sledeće godine. Doneto je 330 rešenja o isplati obeštećenja u celosti za iznose manje od hiljadu evra, kojima je obuhvaćeno 950 podnosilaca zahteva. Njima će novac biti isplaćen poslednjeg dana ovog meseca.

    Agencija za restituciju donela je ukupno 3.175 rešenja o obeštećenju za koja treba da bude isplaćena akontacija od osam miliona evra i obveznice u iznosu od 84,4 miliona evra. Doneto je 549 rešenja o isplati obeštećenja u celosti, kojima je obuhvaćeno 1.568 podnosilaca zahteva. Razlika između ukupno donetih rešenja i pravosnažnih postoji zato što su se nezadovoljne stranke žalile.

    Iznos novčanog obeštećenja za svakog bivšeg vlasnika, utvrđuje se u evrima tako što se osnovica obeštećenja pomnoži sa koeficijentom koji je utvrdila Vlada Srbije u iznosu od 0,15. Osnovica obeštećenja predstavlja vrednost oduzete imovine.

    Ako je Poreska uprava utvrdila da neka nekretnina vredi milion evra, ukoliko je iza bivšeg vlasnika ostao samo jedan zakonski naslednik, njemu pripada obeštećenje u ukupnom iznosu od 150.000 evra. Dobiće akontaciju od 10.000 evra. Ostatak od 140.000 ukoliko je korisnik restitucije imao manje od 65 godina na dan stupanja na snagu zakona dobiće u obveznicama na 12 godina, a ukoliko je imao 65 i više na deset godina, a ukoliko je imao više od 70 na pet godina, uz obračunatu kamatu.

    Ukupno procenjena vrednost imovine koja ne može da se vrati iznosi 13,6 milijardi evra. Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju za restituciju je opredeljen iznos od dve milijarde evra, uvećan za pripadajuće kamate, za sve korisnike. Zakon dalje predviđa da se koeficijent dobija stavljanjem u odnos ova dva iznosa. Agenciji za restituciju u roku je podneto više od 75.000 zahteva, a 84 odsto je rešeno. Svake godine, svakog januara država će emitovati novi paket obveznica, na osnovu rešenja agencije.

    Sledeće godine u martu biće isplaćena akontacija za rešenja koja budu pravosnažna do 30. juna 2022. i trajaće dok se ne okončan posao.

    Izvor: Politika

    Foto: M. Spasojević

    Podeli
  • Voda stiže do potrošača u visinskim zonama

    Voda stiže do potrošača u visinskim zonama

    Zbog neodložnih radova na Hidroelektrani Pazarište, koje je danas izvodio Elektroras Novi Pazar, stanovnici visinskih zona bili su bez vode. Radovi su završeni i voda bi uskoro trebalo da stigne do potrošača u visinskim zonama i pre najavljenog roka. Sanacija kvara nije uticala na kvalitet vode, koja je, prema rečima nadležnih, hemijski i bakteriološki ispravna za piće.

    ”Ovi radovi su bili neodložni i neophodni. Trebalo je da budu odrađeni ranije, ali smo pravili dogovor sa EPS-om da to bude u nekom momentu kada će biti najmanje opterećenje za građane”, kaže direktor JKP ”Vodovod i kanalizacija” Gradimir Nedeljković.

    Podseća da su predhodno sve pripreme odrađene, te da se o svemu vodilo računa. ”Bilo nam je najvažnije – naglašava Nedeljković – da bolnica predugo ne ostane bez vode, naročito Odeljenje za dijalizu,  da pacijenti ne bi trpeli.”

    Radovi su tokom dana privremeno zaustavili protok vode iz elektrane prema vodozahvatu, što je značajno smanjilo nivo sirove vode na Filterskom postrojenju. To je glavni razlog što voda nije mogla da dođe do potrošača u visinskim zonama. Što se tiče kvaliteta, to se, naglašava Nedeljković, nikada ne dovodi u pitanje.

    ”Kvalitet vode je uvek isti, konstantno zadovoljavajući. Ovde samo dolazi do smanjenog obima, odnosno količine, a kvalitet je uvek na maksimalnaom nivou”, zaključuje Nedeljković.

    S.Lj.

     

    Podeli