Author: Selma Ljajic

  • Srbiji nedostaje 10.000 vozača: Kako da ih zadržimo?

    Srbiji nedostaje 10.000 vozača: Kako da ih zadržimo?

    Srbija se suočava sa konstantnim odlivom profesionalnih vozača u inostranstvo i jedini načini da se to spreči su ukidanje zabrane polaganja vožnje za E kategoriju pre navršene 21 godine kao i niže cene licenci za vožnju šlepera, tvrde predstavnici domaćeg drumskog transportnog sektora.

    Ekonomisti pak imaju drugačije mišljenje i navode da se masovni odlazak profesionalnog vozačkog kadra u razvijene zemlje ne može zaustaviti bez da se njihova primanja u Srbiji ne povećaju. Domaće transportne firme se suočavaju sa akutnim nedostatkom radne snage i procenjuje se da u ovom trenutku u našoj zemlji nedostaje oko 10.000 vozača šlepera, autobusa i drugih velikih vozila. Problem će se zaoštriti ukoliko počne da raste proizvodnja u zemlji, jer sirovine i gotovu robu neće imati ko da transportuje. Na to se nedavno požalio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali nije ponudio rešenje.

    – Problem se sastoji u tome da veliki broj iskusnih vozača odlazi u penziju a sa druge strane mladi se slabo odlučuju da se bave šoferskom profesijom. Naime, iako se u srednjim saobraćajnim školama u Srbiji stiču potrebna teorijska znanja i za vožnju velikih kamiona, aktuelna zakonska rešenja su takva da je polaganje praktične obuke moguće tek kada se napuni 21 godina. Veliki broj mladih ljudi koji su završili saobraćajne škole to u potpunosti demotiviše. Jednostavno svesni su da će morati da čekaju dve do tri godine nakon okončanja školovanja da steknu uslov da se bave tom profesijom. Oni to ne mogu, jer moraju od nečeg da žive i stoga se odlučuju da se bave drugim poslovima ili odlaze u inostranstvo gde mogu da budu šoferi odmah po završetku srednjoškolskog obrazovanja. Dugi niz godina predlažemo da se takva pravila izmene i da učenici srednjih saobraćajnih škola za vožnju velikih transportnih vozila mogu za licencu da polažu odmah po okončanju školovanja – kaže za Danas Neđo Mandić, predsednik poslovnog udruženja “Međunarodni transport”.

    Prema njegovim rečima, kamiondžije su od nadležnih u Srbiji, odnosno ministarstava saobraćaja, policije i prosvete, dobili obećanja da će se zakonska rešenja vezano za tu oblast u skoroj budućnosti izmeniti te da će đaci koji okončaju školovanje u srednjim saobraćajnim školama imati uslove da upravljaju vozilima ne samo C već i E kategorije i da će praktičnu obuku moći da polažu odmah, a ne da čekaju 21. rođendan.

    – Srbija ostaje bez dovoljnog broja vozača i zbog toga što je sticanje potrebne licence, kada je reč o šleperima, veoma skupo. Te licence naime mogu da se steknu samo u ovlašćenim centrima za obuku kod kojih su cene veoma visoke. Za sve propisane obuke potrebno je izdvojiti čak 3.000 evra. Ljudi jednostavno nemaju dovoljno novca kako bi ga izdvojili za sticanje licence. U zemljama u okruženju su pak te cene znatno niže, ne prelaze sume između 500 i 600 evra. Zbog toga smo od nadležnih tražili da se saobraćajnim školama odobri da formiraju sopstvene centre za obuku jer su one spremne da licenciranje naplaćuju znatno jeftnije, i do tri puta niže. Iz Agencije za bezbednost saobraćaja smo dobili garancije da će to biti odobreno pa bi već od septembra jedan broj saobraćajnih škola trebalo da se uključi u obuku za vozača kamiona. Niža cena koštanja obuke će privući veći broj zainteresovanih i na taj način će Srbija moći da ima više profesionalnih vozača nego što ih ima trenutno – objašnjava naš sagovornik.

    S druge strane Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, smatra da bi snižavanje granice za polaganje praktične obuke za vožnju “drumskih krstarica” bilo pogrešno i pogubno.

    – Propis da se to može učiniti sa navršenom 21 godinom je donet sa razlogom. Naime, da bi neko počeo da upravlja šleperima potrebno je prethodno da stiče iskustvo, rutinu i potrebnu veštinu na manjim vozilima. Kada stekne neophodnu praksu onda može da se oproba u vožnji šlepera. U suprotnom, vozači bez potrebnog iskustva bi predstavljali veliku opasnost za bezbednost saobraćaja. Taj veoma važan segment se nikako ne može zanemariti zbog želje transportnih firmi da što pre zarad profita dobiju vozača koji još uvek nije kadar da se bavi tim poslom – ističe Savić.

    Prema njegovim rečima, postoji samo jedan način da domaće transportne kompanije obezbede da imaju dovoljan broj novih vozača i da oni “trbuhom za kruhom” ne odlaze u inostranstvo.

    – U ovom trenutku vozači u Srbiji su svesni da više novca mogu da zarade baveći se tim poslom van naših granica nego u zemlji. Shodno tome oni će odlaziti da budu šoferi tamo gde im je to isplativije. Da bi ostali u zemlji potrebno je da poslodavci u transportnim firmama povećaju plate. Tada bi domaći profesionalni vozači mogli da razmišljaju da ostanu u Srbiji i bave se tim poslom i za nešto niža primanja nego u zemljama Evrope zbog nižih životnih troškova – zaključuje profesor Savić.

    Izvor: Danas

    Foto: FoNet/Uprava carina

     

     

    Podeli
  • Hasanović: Pred nama intenzivna građevinska sezona

    Hasanović: Pred nama intenzivna građevinska sezona

    Infrastruktura je najvažnija stavka u gradskom budžetu i za tekuću godinu. Aktuelni klimatski uslovi najavljuju prevremenu građevinsku sezonu, koja će, sudeći po broju potpisanih ugovora i ove godine biti intenzivna. O infrastrukturnim projektima koji će prvo biti realizovani, kao i o planovima u nastavku predstejeće sezone za Dnevnik je govorio pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara Nihad Hasanović.

    Sumirajući rezultate za proteklih 12 godina, od kada okosnicu vlasti u Novom Pazaru čini Sandžačka demokratska partija, Hasanović je rekao da je za to vreme asfaltirano preko 400 gradskih ulica. Najavio je, između ostalog i novih 45 kilometra asfalta na teritoriji Novog Pazara, za čiju realizaciju su već potpisani ugovori, kao i nastavak ranije započetih projekata.

    Neki od kapitalnih projekata koji će obeležiti ovu godinu, prema Hasanovićevim rečima su izgradnja toplane na biomasu, Kliničko-bolničkog centra, izgradnja novog obdaništa kod autobuske stanice, kao i nastavak radova na izgradnji obilaznice oko Novog Pazara.

    Gostujući u Dnevniku Hasanović je naglasio da ambiciozni infrastrukturni planovi Gradske uprave ne bi mogli biti realizovani da nije uspostavljena dobra saradnja Grada Novog Pazara sa Vladom Republike Srbije i resornim ministarstvima.

    S.Lj.

     

    Podeli
  • Uvid u birački spisak

    Uvid u birački spisak

    Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave pozvalo je sve građane da na vreme provere da li su upisani u Jedinstveni birački spisak (JBS) i da li su im upisani podaci tačni, kako bi mogli da ostvare pravo glasa na izborima, koji će biti održani 3. aprila.

    Pravo na uvid u birački spisak ima svaki građanin u cilju provere ličnih podataka upisanih u birački spisak i može se izvršiti neposredno u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi u kojoj građanin ima prebivalište, kao i elektronskim putem na zvaničnoj internet stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

    U birački spisak upisuju se punoletni i poslovno sposobni državljani Srbije, odnosno lica koja imaju biračko pravo – prema mestu prebivališta, odnosno mestu boravišta za interno raseljene.

    Postupak upisa, promena i brisanja iz biračkog spiska sprovodi se po službenoj dužnosti ili na zahtev građana.

    Zahtev za promenu u biračkom spisku građanin podnosi opštinskoj, odnosno gradskoj upravi po mestu njegovog prebivališta, odnosno mestu boravišta za interno raseljene.

    Jedinstveni birački spisak vodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, dok ažuriranje biračkog spiska za područje jedinice lokalne samouprave vrši opštinska, odnosno gradska uprava.

    Svaka promena u biračkom spisku mora da se zasniva na podacima iz matičnih knjiga, drugih službenih evidencija i javnih isprava (izvodi iz matičnih knjiga rođenih, venčanih ili umrlih, lična karta, dokaz o prebivalištu, uverenje o državljanstvu, pravnosnažno rešenje o vraćanju poslovne sposobnosti…).

    Kako se navodi u saopštenju Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, birači koji imaju boravište u inostranstvu mogu preko diplomatsko-konzularnog predstavništva, najkasnije do 12. marta u ponoć, da podnesu zahtev da se u JBS upiše podatak da će na predstojećim izborima glasati u inostranstvu.

    Podeli
  • U Srbiji manje od 10.000 novozarazenih, umrlo 65 ljudi

    U Srbiji manje od 10.000 novozarazenih, umrlo 65 ljudi

    U Srbiji je u poslednja 24 sata potvrđeno 9.580 novih slučajeva korona virusa na osnovu 25.998 testiranih uzoraka.

    Od poslednjeg preseka od posledica zaraze umrlo je 65 ljudi, objavljeno je na zvaničnom sajtu Covid-19.rs.

    Na bolničkom lečenju je 4.541 pacijent, od kojih je 190 na respiratoru.

    Od početka pandemije u Srbiji je korona virus otkriven kod 1.826.787 osoba, od kojih je 14.299 preminulo.

    Procenat smrtnosti je 0,78 odsto.

    Testirana su ukupno 8.469.233 uzorka.

    Izvor: Tanjug

     

    Podeli
  • Matić: Cena goriva ograničena na 30 dana

    Matić: Cena goriva ograničena na 30 dana

    Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić izjavila je danas da je razlog donošenja Uredbe Vlade o ograničenju maloprodajnih cena naftnih derivata stalni rast njihovih cena u prethodnom periodu, što je direktno uticalo na povećanje cena ostalih vrsta roba i usluga, saopšteno je iz Ministarstva.

    Osim toga, na osnovu značajnih indikatora i nepredvidive situacije na svetskim berzama, očekuje se dalji rast nafte i naftnih derivata. Stoga je cilj ove uredbe, osim sprečavanja daljeg nekontrolisanog rasta cena pojedinih naftnih derivata, očuvanje životnog standarda stanovništva i sprečavanje većih poremećaja na tržištu u Srbiji, istakla je Matić.

    Ona je dodala da je u cilju sprečavanja eventualnih nestašica na tržištu, Uredbom, koja će važiti 30 dana, definisano da trgovci naftnim derivatima ne smeju da isporučuju te vrste goriva u količinama koje su manje od prosečnih za poslednjih godinu dana.

    Prema Uredbi, maksimalna maloprodajna cena Evrodizela je 179 dinara po litru, a Evropremijum benzina MB 95 je 171 dinara, dok maloprodajne cene ostalih naftnih derivata nisu ograničene i slobodno se formiraju na tržištu.
    Izvor: Danas
    Foto: Milica Vuckovic / FoNet
    Podeli