Na raspolaganju su dvije vrste testa – oni koji mjere jesu li antitijela prisutna u organizmu i drugi koji ispituju u kojoj su mjeri ta antitijela efikasna protiv virusa.
Puno se toga još ne zna o korona virusu, uključujući i pitanje trajanja imuniteta nakon preboljele infekcije. Pitanje zbunjuje mnoge, od naučnika do običnih ljudi koji bi željeli znati u kolikoj su mjeri zaštićeni nakon prve doze vakcina.
Na neka pitanja odgovor može dati testiranje na antitijela, ali ni ona ne daju potpun odgovor kada se radi o nivou imuniteta, prenosi Hina.
Koje su nam vrste testova na antitijela na raspolaganju?
Dvije su osnovne vrste: testovi koji mjere jesu li antitijela uopće prisutna u organizmu i drugi koji ispituju u kojoj su mjeri ta antitijela efikasna protiv virusa.
Prvi su vrlo pouzdani želite li utvrditi jeste ili imali COVID-19. Drugi, poznati kao neutralizacijski testovi, provode se tako da se krvni serum u laboratoriji dovede u kontakt s dijelovima korona virusa da bi se ustanovilo kakva je preciznost antitijela.
Iako nijedan test ne nudi apsolutnu sigurnost, sigurno je reći da “pozitivan neutralizacijski test gotovo uvijek znači da ste zaštićeni”, rekao je njemački medicinski biokemičar Thomas Lorentz.
I imunolog Carsten Watzl ističe da su neutralizacijski testovi precizniji, ali i dodaje da su istraživanja pokazala korelaciju između količine antitijela i količine neutralizacijskih antitijela.
“Drugim riječima, ako imate mnogo antitijela u krvi, mala je vjerovatnoća da sva ta antitijela ciljaju pogrešan dio virusa”, rekao je Watzl.
To znači da i jednostavan test na antitijela ukazuje na određen stepen zaštite, ali vam ne može precizno reći koliki. “Zapravo, niko vam ne može reći u kojoj ste mjeri stvarno imuni. Čak i s velikom količinom antitijela postoji određeni nivo nesigurnosti”, kaže Watzl.
Koliko stoje testovi?
Iako cijena varira od zemlje do zemlje, u većini Evrope cijena je dvadesetak eura. Neutralizacijski testovi su skuplji i cijena im je između 50 i 90 eura, rekao je Lorentz.
U nekim zemljama mogu se nabaviti i kućni testovi, ali Lorentz savjetuje suzdržavanje od tih ‘uradi sam’ ispitivanja.
Koji tipovi antitijela postoje?
Tri su posebno zanimljive vrste. ‘Snage za brzo djelovanje’ protiv virusa su IgA i IgM antitijela. Ona se brzo stvaraju, ali njihov nivo nakon završetka infekcije smanjuje se brže nego treća vrsta antitijela. To su IgG antitijela, odnosno ‘memorijske stanice’, koje mogu ostati u organizmu dugo vremena i ‘sjetiti se’ da je Sars-CoV-2 neprijatelj.
“Oni koji imaju te memorijske stanice mogu brzo proizvesti nova antitijela kad bude potrebno”, objašnjava Watzl.
Kada ima smisla provesti testiranje na antitijela?
Organizam počinje proizvoditi IgG antijela tek nekoliko dana od početka infekcije i zato za testiranje na taj tip antitijela, što je norma, treba pričekati najmanje dvije sedmice nakon infekcije.
S druge strane, testovi na IgM antitijela već nekoliko sedmica nakon infekcije mogu biti negativni jer taj tip antitijela brzo nestaje.
Serološkim testovima dokazuje se prisutnost protutijela IgM i IgG u krvi, koja nastaju kao imunosni odgovor organizma nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2.
Prema trenutno poznatim podacima IgM protivtijela u krvi mogu se otkriti najranije krajem prve sedmice od pojave simptoma, dok se IgG protivtijela pojavljuju najčešće ubrzo nakon IgM protivtijela, tokom druge sedmice.
“Testovi na IgA i IgM antitijela nisu se pokazali naročito produktivnim u ovoj pandemiji”, kaže Lorentz.
Šta znači ako je test na antitijela negativan?
Ne znači nužno da niste zaštićeni od virusa. I oni s negativnim testom mogu imati određeni nivo zaštite zahvaljujući T-stanicama (T-limfocitima), još jednom metodom borbe organizma protiv virusa.
T-stanice ne ‘skaču’ na viruse prije nego što se oni ‘prikače’ na naše stanice, nego to čine kasnije, odnosno napadaju stanice u koje se virus naseli. To ih čini važnom sastavnicom našeg imunosnog sistema.
Mnogi koji su imali relativno blagu infekciju korona virusom brzo izgube antitijela, ali to ne znači da im jednako brzo opada i nivo T-ćelija, kažu epidemiolozi.
Ističu da je u nekim laboratorijima moguće obaviti i testiranje na nivo T-ćelija.
Da li vam pozitivan test na antitijela daje veću slobodu kretanja?
Ne. Mnoge zemlje daju ista prava potpuno vakcinisanim osobama i onima koji su preboljeli COVID-19 u zadnjih šest mjeseci. Međutim, za to je dokaz PCR test, a ne test na antitijela.
Ima li uopće svrhe napraviti test na antitijela?
Ima za osobe s narušenim imunosnim sistemom ili pacijente koji uzimaju imunosupresivne lijekove, kaže Watzl. “Oni nakon druge doze vakcina mogu provjeriti nivo antitijela u organizmu”.
Dodaje da je za sve ostale, vakcinisane ili oporavljene, značaj testa ograničen.
Lorentz kaže da svi koji žele procjenu svoje imunosne zaštite protiv korona virusa trebaju izabrati neutralizacijski test.
Kazao je da mu ne pada na pamet nijedan slučaj kod kojeg bi imalo smisla napraviti jednostavan test na antitijela, osim u slučaju kad želite saznati jeste li imali virus ili ne.
Izvor: Aljazzera
