Author: Selma Ljajic

  • Potraga za preživelima nakon zemljotresa koji je pogodio Tursku i Grčku

    Potraga za preživelima nakon zemljotresa koji je pogodio Tursku i Grčku

    U snažnom zemljotresu koji je pogodio tursku egejsku obalu i severni deo grčkog ostrva Samos stradalo je najmanje 27 ljudi, više od 800 je povređeno, a spasilački timovi nastavljaju da kopaju kroz betonske blokove i ruševine zgrada u potrazi za preživelima.

    Zemljotres koji se dogodio u petak 30. oktobra rušio je zgrade u Izmiru, trećem najvećem turskom gradu, izazivajući mali cunami u kvartu Seferihsar i na ostrvu Samosu. Nakon glavnog udara usledilo je stotine naknadnih potresa.

    Rano jutros posmatrači su uzvikivali od radosti kada su spasioci izvukli jednu tinejdžerku iz srušene osmospratne stambene zgrade. Prijatelji i rođaci stajali su ispred zgrade da čuju vesti o svojima koji su još zarobljeni u ruševinama, uključujući zaposlene u stomatološkoj ambulanti koja se nalazila u prizemlju, prenosi Beta. Još dve žene spasene su iz srušene dvospratnice.

    Najmanje 24 ljudi stradalo je u Izmiru uključujući jednu stariju ženu koja se utopila, prema Upravi za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Turske (AFAD).

    Dvoje tinejdžera stradalo je u Samosu kada se na njih srušio zid. Najmanje 14 osoba je povređeno na ostrvu, a dvoje, uključujući jednog 14-godišnjaka, prebačeni su avionom u Atinu dok je sedam hosiptalizovano na samom ostrvu.

    Mali cunami koji je pogodio tursku obalu takođe je pogodio Samos gde je morska voda poplavila ulice u glavnom lučkom gradu Vatiju. Vlasti su upozorile građane da se drže dalje od obale i oštećenih zgrada.

    Prema istanbulskom institutu Kandili zemljotres magnitude 6,9 imao je epicentar u Egejskom moru severoistočno od Samosa. AFAD je naveo da je zemljotres bio magnitude 6,6 i da je bio na dubini od oko 16 kilometara.

    Osetio se širom istočnih grčkih ostrva i čak do Atine, kao i Bugarske. U Turskoj pogodio je regione Egeja i Marmare uključujući Istanbul. Guverner Istanbula rekao je da nema prijavljenih oštećenja u tom gradu.

    Izvor: Radio Slobodna Evropa

    Podeli
  • Korona virus: Sve više nosilaca zaraze u Srbiji – u Americi 100.000 zaraženih u jednom danu

    Korona virus: Sve više nosilaca zaraze u Srbiji – u Americi 100.000 zaraženih u jednom danu

    Broj zaraženih u svetu premašio je 45,6 miliona, a preminulo je oko 1,2 miliona ljudi, pokazuju podaci Džons Hopkins univerziteta.

    U Srbiji raste broj nosilaca infekcije, dok SAD beleže rekord sa više od 100.000 novozaraženih u jednom danu, a zemlje Evrope uvode strože mere zaštite od epidemije korona virusa.

    Vlada Srbije priprema izmene zakona koje predviđaju kazne za nepoštovanje mera zaštite.

    Izmenama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koje priprema Vlada, komunalna milicija moći će da izda prekršajni nalog za plaćanje kazne od 5.000 dinara ljudima koji ne nose maske na propisanim mestima, ili 2.500 dinara ako plate u roku od osam dana, javlja RTS.

    U poslednja 24 sata korona virusom u Srbiji se zarazilo još 1.545 ljudi, a pet pacijenata je preminulo. Ukupan broj preminulih popeo se na 814.

    Zemlje Evrope se zatvaraju – posle Francuske i Češke, Austrija se sprema za karantin, a Velika Britanija planira zatvaranje za sredinu sledeće nedelje. U Belgiji će od sutra do 13. decembra biti zatvorene sve prodavnice koje nisu neophodne, kao i frizerski i kozmetički saloni i druge uslužne delatnosti koji zahtevaju fizički kontakt.

    Broj zaraženih u svetu premašio je 45 miliona, a preminulo je oko 1,18 miliona ljudi, pokazuju podaci Džon Hopkins univerziteta.

    Šta se dešava u Srbiji?

    Prema poslednjim podacima u Srbiji je zabeleženo 1.545 novih slučajeva zaraze, a preminulo je još pet osoba. Do sada je ukupno zaraženo 45.137, a ukupno preminulo 814.

    Hospitalizovano je 1.012 ljudi, od čega je 47 pacijenata na respiratorima. U poslednja 24 sata ukupno je testirano 9.457 ljudi.

    U pripremi su izmene zakona koje predviđaju kaznu od 5.000 dinara za nenošenje zaštitnih maski, a više kazne su predviđene za preduzetnike i ugostiteljske objekte za nepoštovanje mera poput razmaka između stolova, nepostojanja dezinfekcionih sredstava, ili korona redara.

    Članica kriznog štaba za borbu protiv korona virusa, Darija Kisić Tepavčević, rekla je da lično nije pobornica kaznene politike kada su u pitanju zdravstvena pitanja, ali da se ona „generalno pokazala kao efikasna”.

    „Očigledno je u podsveti tako, bez obzira što nije razumljivo, da neko nosi masku samo da ne bi platio. Ali ako je to način da ne obolevamo i ne umireno, očigledno jeste rešenje”, rekla je Kisić Tepavčević nakon sednice kriznog štaba.

    Epidemiolog Branislav Tiodorović rekao je za RTS da se ne postavlja pitanje zatvaranja škola i vrtića i da je to stav koji postoji i u Evropi.

    Kako je naveo, dnevno se prati stanje u školama i učenici koji su bili u kontaktu sa pozitivnima, ili koji su pozitivni. Tada odeljenja ili cele škole, zavisno od situacije, prelaze na onlajn model.

    Izvor: BBC News

    Podeli
  • Sanacija kvarova pred zimu

    Sanacija kvarova pred zimu

    S obzirom da u zimskom periodu nema planiranih radova, niti planskih isključenja vode, radnici JKP ”Vodovod i kanalizacija” koriste jesenje sunčane dane da obave neodložne radove na sanaciji vodovodne mreže. Zbog takvih radova u blizini autobuske stanice, jedan deo grada danas pre podne bio je bez vode. U zimskom periodu možemo očekivati redovno vodosnabdevanje – najavljuju nadležni.

    Sa namerom da se stanarima solitera u blizini autobuske stanice obezbedi stabilnije snabdevanje vodom, počeli su radovi na prespajanju cevi na vodovodnoj mreži.

    ”Uzrok isključenja vode je problem sa snabdevanjem vodom za stanare solitera, koji su imali vodu, jer je urađeno privremeno rešenje, ali njihovo snabdevanje u zimskom periodu ne bi bilo stabilno. Zato smo planski započeli ove radove pre početka zime”, objašnjava direktor JKP ”Vodovod i kanalizacija” Gradimir Nedeljković.

    Najavljujući da bi u zimskom periodu vodosnabdevanje trebalo da bude stabilno, Nedeljković je rekao da vode ima dovoljno i da je ona odgovarajućeg kvaliteta, te da je u skladu sa Pravilnikom o ispravnosti vode za piće. Međutim, ističe, vodovodna mreža je dinamičan mehanizam i nisu isključene nepredviđene situacije.

    ”Mi smo tokom letnjeg perioda puno toga uradili na vodovodnoj mreži. Tamo gde je bilo najkritičnije, rekonstruisali smo i u narednom periodu ne očekujem da će biti nekih velikih problema. Vodovod je dinamična stvar. Svakog dana mi imamo intervencije, ali to su intervencije manjeg obima, koje se brzo završavaju”, naglašava Nedeljković.

    S.Lj.

    Podeli
  • Mediji između profesionalizma i senzacionalizma

    Mediji između profesionalizma i senzacionalizma

    Sa ciljem jačanja kapaciteta medija u razumevanju i izveštavanju o nasilnom ekstremizmu i radikalizaciji, za novinare sandžačke regije Akademska inicijativa ”Forum 10”, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja organizovala je stručni skup u Novom Pazaru. Osim novinara, prisustvovali su i predstavnici Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Ministarstva kulture i informisanja.

    ”Iako građani žele kvalitetnu, pravovremenu i istinitu informaciju, sve više medija primenjuje senzacionalistički pristup što vodi ka sve većem urušavanju novinarske profesije – kaže Željko Bodrožić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Ističe da su senzacionalizam, agresivna komunikacija i govor mržnje  u poslednjih 30 i više godina, ”umnogome naštetili novinarskoj profesiji, srozali nivo izveštavanja i smanjili broj profesionalaca, a sa druge strane povećao se broj onih koji trče za senzacionalizmom”. Bodrožić je kazao da se stvari mogu menjati na bolje jedino edukacijom, ali i da, uprkos tome što značajan broj mladih ljudi upisuje žurnalistiku, malo njih želi da se bavi novinarstvom u ovakvom ambijentu.

    Objektivnim i istinitim izveštavanjem o temama koje zadiru u bezbednosne sfere, mediji imaju ključnu ulogu u prevenciji radikalizma i ekstremizma – smatra programski koordinator Foruma 10. Fahrudin Kladničanin.

    ”Iskustvo pokazuje da mediji često senzacionalistički pristupaju kada je u pitnaju izveštavanje o ovim temama. Vođeni nepoznavanjem ključnih pojmova koji zadiru u sferu ekstremizma i radikalizma izveštavajući o tome da se govori o islamskom radikalizmu o džihadizmu, islamskom terorizmu, islamskoj radikalizaciji, ali to su sve pogrešni pojmovi koji stvaraju pogrešnu sliku i o jednoj zajednici, u konkretnom slučaju mulsimanskoj”, kaže Kladničanin.

    S.Lj.

    Podeli
  • ”Doniraj drva, ugrejmo srca”

    ”Doniraj drva, ugrejmo srca”

    ”Doniraj drva, ugrejmo srca”, ješ jedna je u nizu humanitarnih akcija, koje realizuju ”Otvorena ruka” i ”Sevap” sa željom da pomognu sugrađanima slabijeg imovnog stanja. Ovom akcijom obuhvaćeno je 12 porodica sa po jednim roditeljem, kojima se donira ogrevno drvo, kako bi spremnije dočekali zimu.

    Početak školske godine, a odmah potom i jesenje priprema za zimu udar su za kućni budžet svake višečlane porodite. U posebno nezavidnom položaju su samohrani roditelji sa više dece, kojima pomoć u ogrevu mnogo znači.

    Samohrana majka četvoro dece Azemina Delić i Srdan Vuksanović, koji se sam stara o petoro dece, zahvalni su organizacijama ”Sevap” i ”Otvorena ruka”, koji su im, kako ističu, u značajnoj meri umanjili brigu ove jeseni.

    Vođeni željom da ugreju srca svojim sugrađanima, udruženi humanitarci iz dve organizacije pokrenuli su ovakvu akciju. Oni pozivaju sve koji to želi i koji su u mogućnosti da im se pridruže.

    S.Lj.

    Podeli