Nema pravne osnove po kojoj se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu ili njen dio, naveo je Carmel Agius, predsjednik Rezidualnog mehanizma.
Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanjaEPA
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove odbio je zahtjev obrane Radovana Karadžića da mu bude omogućeno podnošenje žalbe na duljinu doživotne zatvorske kazne, a koju mu je prošlog mjeseca Mehanizam odredio zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH.
“Ne postoji pravna osnova u Statutu ili pravilima Mehanizma po kojima se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu ili njen dio”, navedeno je u odluci koju je potpisao Carmel Agius, predsjednik Mehanizma.
Istom odlukom također je odbijen Karadžićev zahtjev za odobrenje imenovanja pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.
Tražio adekvatnu kaznu
Nedavno je Karadžićeva obrana podnijela podnesak u kojem je navedeno kako je Mehanizam pogriješio kada mu je odredio doživotnu kaznu zatvora jer nije vodio računa o “praksama sudova u bivšoj Jugoslaviji” te mu je time “prekršio ljudska prava”.
Karadžićevi odvjetnici su također naveli da Vijeće Mehanizma nije dalo obrazloženje svoje odluke da mu kazna bude povećana sa 40 godina na doživotnu.
“Vijeće je pogriješilo kada je baziralo odluku da poveća kaznu na način da je upoređivalo kazne izrečene drugim optuženima, a pri tome nije razmišljalo o stavkama koje čine Karadžićev predmet specifičnim, poput činjenice da je voljno napustio mjesto predsjednika”, stoji u podnesku, prenosi Balkanska istraživačka mreža (BIRN).
Karadžić je zatražio da Mehanizam poništi svoju odluku o duljini kazne i predmet vrati Prvostupanjskom vijeću koje bi donijelo odluku o adekvatnoj kazni.
Nema žalbe na pravosnažnu presudu
Bivši čelnik bosansko-hercegovačkih Srba je prošlog mjeseca pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove na doživotnu kaznu zatvora za genocid, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istom presudom oslobođen je krivnje za genocid 1992. godine.
Pravila suda u Haagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu. Samo u jednom predmetu – protiv Veselina Šljivančanina za zločine u Hrvatskoj – dozvoljeno je samo djelimično preispitivanje konačne presude.
Izvor: Agencije
