Author: Selma Ljajic

  • Priveden vlasnik plaže koji je muslimanskoj porodici zabranio kupanje

    Priveden vlasnik plaže koji je muslimanskoj porodici zabranio kupanje

    Vlasnik plaže u blizini Utjehe na crnogorskom primorju,  koji je porodici iz Sandžaka zabranio kupanje je priveden – piše Telegraf. O incidentu je obavešteno tužilaštvo.

    Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić kazao je da je vinovnik incidenta na plaži u Baru doveden u prostorije Odeljenja bezbednosti Bar radi izjašnjenja.

    Adžić je istakao da je reakcija policije bila brza, dodajući da očekuje adekvatan odgovor tužilaštva.

    “Identifikovan vinovnik incidenta i doveden u prostorije OB Bar radi izjašnjena o okolnostima koje su se dogodile u mestu Utjeha”, naveo je Adžić na društvenoj mreži Iks.

    Kazao je da su o incidentu obaveštene tužiteljka ODT, u Baru, kao i tužiteljka u VDT, u Podgorici, prenosi CDM.

    Plaža Rocky beach u blizini Utjehe u Crnoj Gori postala je epicentar skandala nakon što je vlasnik plaže izbacio porodicu, jer je ćerka nosila hidžab.

    Incident, koji je zabeležen na video snimku izazvao je ogorčenje i kritike javnosti. Istovremeno, otvario je pitanja o toleranciji i jednakosti na Crnogorskom primorju, navodi Sandžakpress.

    Porodica je došla na plažu kako bi uživala u sunčanju i morskim radostima. Međutim, situacija se naglo pogoršala pošto je vlasnik plaže intervenisao i pokazao netoleranciju prema nošenju hidžaba. Na snimku se, navodi se, jasno čuje rasprava između vlasnika plaže i porodice, tokom koje je vlasnik izjavio: “Zato što mrzim muslimane”.

    Nakon što je incident isplivao u javnost juče se oglasio i vlasnik plaže. On je kazao da će podneti krivičnu prijavu protiv osobe koja je, kako ističe, montirala i objavila na društenim mrežama video na kome je snimljena rasprava sa porodicom maloletne I. A. Ona se u burkiniju kupala u bazenu na kupalištu Rocky beach u Baru, navodi portal Primorski.

    ”Na bazenu Rocky beach na Utjehi nije dozvoljeno kupanje u odeći i to je istaknuto na tabli koja se nalazi ispred kupališta”, kazao je Đurović.

    Dodao je da mogu u burki, hidžabu da se kupaju u moru kao što se i kupaju, ali ne i u bazenu.

    Kako je dalje objasnio, svestan je da se snimak svađe podelio na nekoliko društvenih mreža, ali tvrdi da je snimak isečen tako da ga predstavi u negativnom svetlu.

    Prijavili su me, dao sam izjavu u policiji. Ja ću podneti krivičnu prijavu jer je snimak montiran, odnosno isečen, i tako objavljen. Ko živi u Baru, zna ko je Dragan. Čitav život živim sa muslimanima, imam prijatelje muslimane, u mojoj firmi radi 80 odsto muslimana, sarađujem sa njima, moji gosti su muslimani. Nikada nisam imao problema, ali su pravila za sve ista, nije dozvoljeno kupanje u bazenu u odeći iz higijenskih razloga”, izjavio je Dragan.

    Izvor: Telegraf 

    Foto-ilustracija: Shutterstock

    Podeli
  • Na “bolovanju” bez tegoba 40.000 zaposlenih svake godine

    Na “bolovanju” bez tegoba 40.000 zaposlenih svake godine

    Po standardnoj proceduri koju vodi lekar opšte prakse, bolovanje će ubuduće trajati naviše dve nedelje – najavljeno je iz Ministarstva zdravlja. Cilj je sprečavanje zloupotreba, pa će zaključak o dužoj sprečenosti za rad donositi lekarska komisija. Biće izuzeti onkološki i tek operisani pacijenti, osobe sa invaliditetom i trudnice. Te novine predviđa novi Zakon o zdravstvenom osiguranju, o kojem će javna rasprava trajati do 21. avgusta.

    Sa 60 na 15 dana – toliko će, prema Nacrtu zakona, biti skraćen period bolovanja, koji može da odobri izabrani lekar. Sem u pojedinim izuzecima, neophodnost dužeg odsustva sa posla utvrđivaće lekarska komisija.

    “Naše kolege koje rade na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zapravo, nisu se mnogo bunili za ovaj predlog. Oni smatraju da će to na neki način možda rasteretiti njihov posao. Sa druge strane, kolege koje rade u komisijama RFZO-a će verovatno imati više posla te, u tom smislu, to možda na nekom širem planu može stvoriti neke probleme u samoj implementaciji ovog zakona”, kaže dr Jelena Dobrić, v.d. predsednika Sindikata lekara i farmaceuta Srbije.

    Najavljenim promenama u oblasti zdravstvenog osiguranja protive se u jednoj od krovnih sindikalnih organizacija. Predlog zakona smatraju ishitrenim.

    “Mislim da se ovde ide na ruku poslodavcima, po ko zna koji put. Iako je pre nekoliko dana samo, paradoksalno, izašla statistika da se u Srbiji najviše radi, poslodavci su i dalje nezadovoljni. Mislim da je trebalo izaći i analizirati drugu stranu poslodavaca – kakvi su uslovi rada u tim firmama, koliko se prosečno radi u takvim firmama i da li se to odražava na zdravstveno stanje radnika”, kaže Zoran Mihajlović, sekretar veća Saveza samostalnih sindikata Srbije.

    Privremenu sprečenost za rad poslodavci mogu proveriti i sada prigovorom na ocenu lekara ili komisije, obnovom postupka i veštačenjem. Prema njihovim procenama, sa radnog mesta bez tegoba svake godine odsustvuje i do 40.000 ljudi.

    “Mi smo godinama ukazivali da te zloupotrebe postoje i svakako podržavamo nameru predlagača da se tome stane na kraj. S tim što, moram da napomenem, mi uopšte ni na koji način nismo uticali na to da se bolovanje skraćuje, već smo samo tražili da se nađe način da u određenom periodu godine se nekako spreči da ljudi simptomatično odlaze na bolovanje i da se nakon nekog perioda isti ti ljudi simptomatično vraćaju na posao”, dodaje Jelena Jevtović, Unija poslodavaca Srbije.

    Prema zvaničnoj statistici, u prošloj godini od dve i po hiljade kontrola bolovanja, u 12 odsto utvrđene su nepravilnosti. U cilju smanjenja zloupotreba u Ministarstvu zdravlja pripremaju zakonski rez.

    Analize privremene sprečenosti za rad pokazuju da su od aprila 2019. godine, dakle od početka primene važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju, zaposleni najčešće privremeno sprečeni za rad zbog bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva. Prosečno trajanje privremene sprečenosti za rad je 58 dana, a do početka primene ovog zakona, zbog ovih bolesti osiguranici su bolovali oko 30 dana.

    Na teret poslodavca do sada je išla naknada za bolovanje do 30 dana, a nakon toga sredstva je obezbeđivao Republički fond za zdravstveno osiguranje. Tako je 2018. država izdvojila oko 13 i po miliona dinara, a samo od početka ove godine već više nego dvostruko.

    Izvor: RTV

    Podeli
  • Prošle godine igrađeno 29.659 stanova u Srbiji

    Prošle godine igrađeno 29.659 stanova u Srbiji

    U Srbiji je u 2022. godini izgrađeno 29.659 stanova, prosečne veličine 72,3 metara kvadratnih, objavio je Republički zavod za statistiku.

    U proseku su izgrađena četiri i po stana na 1 000 stanovnika. U Srbiji je u 2021. godini izgrađeno 28.874 stana, u 2020. godini 25.326 stanova, u 2019. godini 24.803 stana. Tokom 2018. godine izgrađen je 18.051 stan.

    Ukupno je u 2022. godini izdato 29.344 građevinske dozvole, od čega se 12.999 odnosi na izgradnju novih objekata. Kada je reč o broju izdatih građevinskih dozvola u Srbiji, u 2018. godini izdato je 19.484 dozvole. 21.844 dozvole izdate su tokom 2019. godine, u 2020. godini 22.625, dok je u 2021. godini izdato 30.177 građevinskih dozvola.

    U 2022. godini, ukupna vrednost građevinskih radova izvođača iz Srbije je 614,7 milijardi dinara ( 614.711 miliona), a u inostranstvu 19.960 miliona dinara. Posmatrano po regionima, najveća vrednost građevinskih radova u 2022. godini je u beogradskom regionu – 179.987 miliona dinara. Sledi Vojvodina 170.656 miliona dinara, za region Šumadije i Zapadne Srbije vrednost je 173.573 miliona dinara. Vrednost građevinskih radova u regionima Južne i Istočne Srbije je 90.266 miliona dinara.

    Ukupna vrednost izvedenih građevinskih radova na teritoriji Srbije u 2022. godini u stalnim cenama opala je za 10,1 odsto u odnosu na 2021. godinu.

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Preispitati odluku o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju

    Preispitati odluku o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju

    Potrebno je preispitati odluku o najavljenim izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju smatraju iz Udruženih sindikata Srbije ”Sloga”. Pozivaju ministarku zdravlja Danicu Grujičić, kao i nadležne, da još jednom razmotre predlog izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju, posebno deo koji se odnosi na dužinu bolovanja.

    U saopštenju navode da su “posebno nezadovoljni” time što bi ubuduće lekar opšte medicine, bez provere komisije, mogao da otvori bolovanje pacijentu najduže dve nedelje.

    Oni su ocenili da se takva izmena čini kao pokušaj obeshrabrivanja bolesnih da se leče i idu na bolovanje, umesto da im se pruži podrška i omogući adekvatna nega.

    “U vreme kada je hitno potrebno ulaganje u zdravstveni sistem i kada se traži strategija za dugoročno rešavanje ovih problema, umesto toga se donose zakoni koji su u korist poslodavaca, a na štetu pacijenata i zaposlenih u zdravstvu”, stoji u saopštenju.

    Ocenili su i da se takvom odlukom smanjuju prava pacijenata i lekara, kao i da se “igra” sa zdravljem celokupne nacije.

    “Srbija zaslužuje zdravstveni sistem koji će pružati sigurnu i kvalitetnu negu svim građanima, posebno onima u radnom odnosu, a ne brzoplete odluke koje će pogoršati krizu u kojoj se nalazimo”, ukazali su oni.

    Izvor: Beta

    Podeli
  • Pojačana kontrola saobraćaja do 14. avgusta

    Pojačana kontrola saobraćaja do 14. avgusta

    Od danas pa sve do 14. avgusta, saobraćajna policija sprovodiće Međunarodnu akciju pojačane kontrole saobraćaja. Akcija će biti usmerena na kontrolu brzine kretanja vozila.

    Tokom akcije koja se istovremeno sprovodi u 30 evropskih zemalja članica organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), saobraćajna policija će angažovati sve raspoložive uređaje za merenje brzine kretanja – ručne radare, radare u sistemima video nadzora i uređaje za merenje brzine u vozilima bez obeležja policije, takozvanim presretačima, dok će na auto-putevima biti merena i prosečna brzina kretanja vozila korišćenjem proširenog i unapređenog sistema.

    Takođe, određeni broj patrola snimaće brzinu kretanja bez zaustavljanja vozača, a vlasnici vozila koja budu snimljena u prekoračenju brzine dobiće na kućnu adresu poziv da se izjasne o identitetu osobe koja je učinila prekršaj.

    Policija još jednom apeluje da vozači poštuju ograničenje brzine kretanja i tako direktno utiču na bezbednost, kako svoju tako i svih drugih učesnika u saobraćaju.

    Izvor: RTV

     

    Podeli