Author: Selma Ljajic

U Narodnoj biblioteci “Dositej Obradović” održana je izložba i naučni skup posvećen liku i delu, pjesnika i guslara iz Bijelog Polja,  Avda Međedovića. O njegovom talentu, uticaju, ali i ineterseovanju svjetskih istraživača za epiku ovog gulsara iz Bijelog Polja, govorili su univerzitetski profesori Redžep Škrijelj, Sead Šemsović i književnica Nadija Rebronja.

Učesnici naučnog skupa saglasni su da je Avdo Međedović jedan od najvećih bošnjačkih epskih pjesnika. Njegova izvođenje narodne pjesme Ženidba Smailagić Meha ima 12 311 stihova i duga je kao Homerova Ilijada i Odiseja, što je impresioniralo svjetske istraživače narodnih pjesama, pjesnika i epičara.

Američki naučnik Milman Peri, istraživač i profesor sa Univerziteta “Harvard” je u prvoj polovini 20. vijeka, tražeći pojedinca koji zna da reprodukuje pjesmu dužu od 10 hiljada stihova, naišao na brojne guslare iz balkanskih gradova, ali je jedino Međedovoć dobio ime “balkanski Homer”.

” Susreli su se s Međedovićem, dakle,  nakon nekoliko godina portage, nakon odlaska u Hercegovinu, odlaska u Bihaćku Krajinu, dolaska u Novi Pazar, Tutin i Sjenicu, oni ga nalaze u Bijelom Polju i tu bilježe od njega 12 pjesama, koje ukupno imaju blizu 80 000 stihova. Te pjesme i razgovor s njim poslužili su na odgovor “ Šta je to homersko pitanje?”, odnosno “ kako se može razumjeti čovjek koji može reproducirati pjesmu dužu od 10 000 stihova”, rekao je profesor dr. Sead Šemsović

Naučni skup i izložba organizovani su sa ciljem da se ljudi iz kulture, učenici, profesori i intelektualana javnost uopšte što više upozanju sa sa narodnom pjesmom i izvođačima koji su značajni ne samo za južnosalvensku epiku već i za svjetku književnost.

Ovim povodom u gradskoj biblioteci izloženo je i 14 panoa na kojima je predstavljn život i djelo ovog nazjnačajnijeg guslara iz Bijelog Polja.

Avdo Međedović u djetinjstvu nije pohađao nikakvu školu, a nakon navršenog punoletstva punih devet godina je služio u osmanskoj vojsci i za to vreme dobro savladao osmanski turski jezik i u Solunu završio podoficirsku školu. Poslije povratka iz vojske životni vijek je proveo na imanju u rodnom Obrovu, radeći u porodičnoj radnji (kasapnici) u Bijelom Polju. Sa guslama se susreo još u ranom djetinjstvu, a guslarsku vještinu je učio prvo od oca Huseina, koji je takođe bio odličan guslar.

Sa ciljem da podrži nastavu na bosanskom jeziku ali i da afirmiše dječju književnost Narodna biblioteka Dositej Obradović uz podršku Grada Novog Pazara poklonila je osnovnim školama lektire i naslove svjetskih autora pripremljene i prevedene na bosanski jezik.

Knjige su dobile biblioteke sedam novopazarskih osnovnih škola. Riječ je o svjetskim klasicima dječje književnosti bez kojih je nazamislivo obrazovanje jednog djeteta. Od sada učenici koji pohađaju nastavu na bosanasnskom, bez poteškoća mogu uživati u doživljajima Toma Sojera, pisca Marka Tvena, čitati Egziperijevog Malog Princa, ali i su njihove bilioteke, između ostalih, bogatije i za primjerke Hemingvejevog romana Starac i more.

” Obezbjedili smo oko hiljadu knjiga kojima želimo da podržimo nastavu na bosanskom. Takođe želimo I da knjigu približimo našim korisnicima. Izdali smo naslove za uzrast od petog do osmog razreda, a u 2018. godini planiramo da izdamo još tri naslova koji će biti za razrede od prvog do četvrtog “, kaže direktor biblioteke, Elijas Rebronja.

Učenici škole Rifat Burdžović Tršo kažu da će im knjige olakšati učenje bosanskog jezika ali i obrazovanje uopšte. Svaka od škola, za početak, dobiće po 25 knjiga. Podršku realizaciji projekata dao je Grad Novi Pazar.

” To je izuzetan projekat u smislu promovisanja bosanskog jezika i bošnjačkog duha. Na ovaj način kultura se čuva i neguje “, rekao je član kabineta gradonačelnika, Rifat Redžović.

Pet naslova, čije su primjerke dobile osnovne škole, pripremio je i prevo tim gradske biblioteke tokom 2017. godine. Kako je najavljeno predstavnici Gradske uprave i biblioteke će na ovaj način u narednom periodu obići sve gradske i seoske škole.