Author: Selma Ljajic

  • Dinar stabilan, kurs 118,06

    Dinar stabilan, kurs 118,06

    Dinar će danas vredeti prema evru približno isto kao juče i zvanični srednji kurs će iznositi 118,0579 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.

    NBS je kupila 30 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu kako bi ublažila veće dnevne oscilacije kursa, a od početka ove godine je kupila ukupno 150 miliona evra, uključujući i jučerašnju intervenciju, i prodala 180 miliona evra.

    Dinar će danas biti jači prema evru za 0,5 odsto nego pre mesec dana, a na godišnjem nivou jači za 5,0 procenata. Od početka godine, dinar je porastao prema evru za 0,4 odsto.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je juče oslabio za 0,4 odsto na 96,1854 dinara za jedan dolar.

    Dinar je prema američkoj valuti slabiji za 0,7 odsto nego pre mesec dana, na godišnjem nivou je jači za 21,6 procenata, a od početka 2018. godine je ojačao za 3,0 posto.

    Najviša vrednost domaće valute prema novčanoj jedinici evrozone u ovoj godini bila je 23. februara kada je kurs iznosio 118,0128 dinara za evro, dok je najniža zabeležena 5. januara kada je jedan evro koštao 119,0027 dinara.

    Izvor: RTV

    Podeli
  • AMSS Sneg prestaje da pada, ali i dalje potreban oprez

    AMSS Sneg prestaje da pada, ali i dalje potreban oprez

    Oblačno i veoma hladno jutro, povremeno pada sneg umerenog intenziteta, dok se od sredine dana očekuje prestanak padavina. Iako snežne padavine polako prestaju, prema najavama metereologa očekuju nas ledeni dani sa temperaturama koje ni tokom dana neće prelaziti nulti podeljak, navodi se u saopštenju AMSS.

    Ujutru i uveče očekuje se jak mraz, što će sigurno predstavljati veliku opasnost u vožnji posle ovih snežnih dana. Preporuka je da se prilikom putovanja koriste putevi i prioriteta. Sa snegom i usporenom vožnjom uz obaveznu upotrebu lanaca treba računati na prilazima Tari, Goču, Kopaoniku, Dičibarama, Staroj Planini i Vlasini.

    Očekuje se formiranje, odnosno povećanje visine snežnog pokrivača, od 5 do 10 centimetara na severu, od 10 do 20 centimetara ostalim predelima, a na planinama lokalno i više. U petak i ujutro u subotu kiša koja će se mestimično lediti na tlu.

    Prema poslednjim informacijama dobijenih od JP “Putevi Srbije” nema zadržavanja na naplatnim stanicama.

    Prema podacima Uprave granične policije RS, na našim graničnim prelazima, na putničkim terminalima zadržavanja su do 30 minuta. Zadržavanja za teretna vozila na izlazu iz Srbije na GP „Horgoš“ su 90 minuta.

    Izvor: Blic, Tanjug

    Podeli
  • Država povećala iznos za vraćanje PDV na bebi opremu?

    Država povećala iznos za vraćanje PDV na bebi opremu?

    Vest da je Poreska uprava povećala iznos koji roditelji koji su kupovali bebi opremu i hranu mogu da refundiraju na ime plaćenog PDV-a i to za 2.250 dinara ima samo marketinšku vrednost, ne i stvarnu.

    Ne zbog toga što je povećanje malo (iako jeste), već što se nikada neće primeniti. Poslednji rok za predaju zahteva za refundaciju, naime, završen je 15. februara, a narednog roka, koji je ranijih godina bio u prvoj polovini jula – neće ni biti jer 1. jula počinje da se primenjuje prošle godine usvojeni Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom kojim se u potpunosti ukida dosadašnji vid pomoći roditeljima, odnosno povraćaj PDV-a.

    Da bi ostvario pravo da mu se refundira PDV, roditelj ili staratelj deteta morao je do sada da sakuplja fiskalne račune za opremu i hranu i da ih potom predaje nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave koja je posle sprovedene kontrole u roku od 30 dana izdavala rešenje kojim se utvrđuje pravo na povraćaj PDV-a ili se zahtev odbija. Povraćaj PDV-a mogao je da se ostvari za mleko za odojčad, kašice, krevetac, kolica, stolice za hranjenje, auto-sedišta i pelene.

    Poreska uprava je juče prosledila medijima informaciju da će u skladu sa izmenama Zakona na dodatu vrednost roditelji moći da refundiraju PDV za opremu i hranu u iznosu do 77.279 dinara za dete do dve godine, i to u prvoj godini starosti do 44.159 dinara, a u drugoj do 33.119 dinara.Pre ovog povećanja maksimalni iznos koji su roditelji mogli da refundiraju bio je 75.029 dinara. Osim toga, PU je obavestila roditelje i da se podiže prag zarade za nekih 30.000 dinara godišnje, odnosno umesto dosadašnjih 1,03 miliona dinara, ukupan neto prihod u godini koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtev za refundaciju mora biti manji od 1.059.839 dinara, a ukupna imovina na koju plaća porez manja od 25.833.585 dinara.

    Od biroa za informisanje Poreske uprave kom smo juče uputili pitanje da li to znači da će, uprkos ranijim najavama i novom Zakonu, ipak, biti narednog roka, nismo dobili odgovor. U kontakt centru PU za poreske obveznike, nakon kratke provere, službenica nam je rekla da od 1. jula počinje da važi novi Zakon.

    Na pitanje da li to znači da nema novog roka, službenica je rekla – Ne bih zaista znala – i dodala – ne bi bilo loše da još pozovete, da se raspitate.

    Ovo nije prvi put da u Poreskoj upravi ne znaju tačan odgovor na pitanje o kome isključivo oni odlučuju, ili bi bar tako trebalo da bude.

    S obzirom na to da je i poslednji rok završen očigledno je da novo povećanje neće imati na koga da se primeni, te da je objavljivanje ovih informacija pet dana pred beogradske izbore očigledno imalo samo jednu – političku svrhu, ali ne i konkretnu da pomogne roditeljima male dece.

    Država je od 2013. do sada dva puta godišnje, tokom februara i jula primala zahteve roditelja kojima je refundiran novac za PDV koji su platili kupujući bebi opremu i hranu. Ovakva podrška države mladim roditeljima oročena je na trenutak kada se donese zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom. Taj zakon je usvojen decembra prošle godine, počeo je da važi 1. januara ove godine, a početak primene zakazan je za 1. jul kada se PDV na bebi opremu i hranu i definitivno ukida.

    U portalu Bebac.com kažu da nisu obavešteni o povećanju, kao ni o tome da li će biti sledećeg roka za refundaciju.

    – Nekoliko puta smo zvali Poresku upravu i svaki put smo od njih dobijali odgovor da posle februarskog roka novih rokova neće biti. Međutim, roditelji nas stalno zovu i pitaju šta se dešava, a od njih kao i iz medija dobijamo nagoveštaje da će biti još jedan rok. Insistiramo od PU da pruži konačan odgovor – kaže za Danas Jasmina Mihnjak, urednica portala Bebac.com.

    Za nju je ova informacija o povećanju iznosa koji može da se refundira neblagovremena i nejasna. Sada, kako kaže, postoji problem sa onima koji će se poroditi u ovom vakuumu (kada je poslednji rok za refundaciju završen, a Zakon se još ne primenjuje), jer oni ne znaju šta da rade – da li da prikupljaju fiskalne račune ili ne.

    Izvor: Danas

    Podeli
  • Vremeplov: U Srbiji zakonom uvedena advokatura

    Vremeplov: U Srbiji zakonom uvedena advokatura

    Na današnji dan 1862. godine u Srbiji je zakonom uvedena advokatura, pošto je usvojen Zakon o javnim pravozastupnicima. Donošenjem Zakona pravna pomoć poverena je samo školovanim pravnicima, i bilo je neophodno da ih u ovo zvanje upiše Ministarstvo pravde. Ranije su stranke pred sudom zastupali pismeniji ljudi, mahom činovnici. Smatra se da je inicijator Zakona o javnim pravozastupnicima bio Ilija Garašanin, u vreme njegovog donošenja predsednik Saveta ministara (vlade) tadašnje Kneževine Srbije.

    Izvor: RTV

    Podeli
  • Organizacije civilnog društva traže pravdu za žrtve

    Organizacije civilnog društva traže pravdu za žrtve

    Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda podsećaju da porodice žrtava 25 godina
    čekaju na sudsku pravdu u Srbiji i na priznanje statusa porodica civilnih žrtava rata. U zajedničkom saopštenju za javnost oni podsećaju da su do sada pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve i pozivaju nadležne pravosudne organe da reše pitanje potvrđivanja optužnice za ovaj zločin i nastave postupak, a Ministarstvo za rad i ostale institucije da donesu novi zakon kojim bi porodice žrtava mogle ostvariti svoja prava.

    ”Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić – podsećaju iz ovih organizacija. Ranisavljević je 2003. u Bijelom Polju osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, dok je Mićo Jovičić sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.
    Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih. U Srbiji je zbog zločina počinjenog u Štrpcima Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) podiglo optužnicu u martu 2015. godineprotiv pet lica. Optužnicu sud do danas nije potvrdio, već ju je nekoliko puta vraćao TRZ-u na dopunu- navodi se u saopštenju

    Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, suočene su i sa dvodecenijskim ignorisanjem državnih organa nadležnih za brigu o civilnim žrtvama rata (Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – u daljem tekstu Ministarstvo za rad). Majke, očevi, deca, supružnici i drugi srodnici žrtava ovog zločina, zbog diskriminatornog zakonskog okvira u Srbiji, koji im uskraćuje prava samo zbog toga što su stradali van teritorije Srbije, iako su bili njeni građani, ne mogu dobiti status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im osigurao simbolične beneficije u vidu mesečnih novčanih primanja i socijalne podrške.

    Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rešenja i njegovo diskriminatorno sprovođenje već godinama ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge organizacije civilnog društva. Uprkos ozbiljnim primedbama domaćih i međunarodnih aktera, taj zakon još uvek nije promenjen.

    FHP, Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda ponovo pozivaju Tužilaštvo za ratne zločine i sudove da reše pitanje potvrđivanja optužnice za ovaj zločin i nastave postupak, a Ministarstvo za rad i druge nadležne institucije da donesu novi zakon zasnovan na Modelu zakona o pravima civilnih žrtava povreda ljudskih prava u oružanim sukobima i u vezi sa oružanim sukobima u periodu od 1991. do 2001. godine, koji sadrži normativna rešenja za ostvarivanje prava žrtava u skladu sa međunarodnim ugovorima o zaštiti ljudskih prava i drugim međunarodnim standardima u pružanju reparacija žrtvama – stoji u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Fond za humanitarno društvo, Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

    Podeli