Author: Selma Ljajic

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović rekla je za RTS da Zakon o finansijskoj podršci porodicama podrazumeva da se za prvo dete izdvaja veća suma i da je žene sa ugovorima na određeno ili na ugovor o privremeno-povremenim poslovima, kao i žene sa sela, izjednačio sa onima zaposlenim na neodređeno.

Slavica Đukić Dejanović je gostujući u Dnevniku RTS-a navela da Zakon predviđa da se za prvo dete izdvaja znatno veća suma, da se produžava period do kada deca primaju dečji dodatak.

Govoreći o raspisivanju beogradskih i eventualnih prevremenih parlamentarnih izbora, Slavica Đukić Dejanović je rekla da nema dileme da će izbori u prestonici biti krajem februara ili početkom marta a da će do eventualnih prevremenih parlamentarnih izbora doći ako bude zahteva opozicije.

Ističe da je zadovoljna poslom koji obavlja Vlada koja, kaže, radi timski i nema razmirica.

“Ne znam šta bi se to moglo događati iza kulisa jer sam na svim sednicama Vlade, prisutna sam u svim telima. Mislim da vlada radi korektno svoj posao”, zaključila je ministarka.

“Zakon o finansijskoj podršci porodici s decom predviđa da će se prolongirati period prava na dečji dodatak za sve one učenike koji su iz različitih razloga, najčešće  zdravstvenih, morali da prekinu ili kasnije da počnu sa srednjom školom. Do sada je limit bio 19 godina a sada je 21 godina”, navodi Đukić Dejanović.

Navodi da Predlog zakona predviđa da se za prvo dete izdvaja znatno veća suma.

“Predlog je da svaka porodica koja dobije prvo dete dobije 100.000 dinara”, rekla je Đukić Dejanović.

Navodi da se Zakonom o finansijskoj podršci porodicama izjednačavaju devojke i žene koje rade na neodređeno, određeno, na ugovoru o privremeno-povremenim poslovima, kao i žene sa sela, što do sada nije bio slučaj.

“Tokom trudnoće biće izjednačena prava žena koje rade na određeno vreme i za stalno. Mnogo žena radi na određeno vreme i ugovorom o delu one do sada nisu imale nikakva prava. Sada se takva žena kao i žena sa sela koja je socijano osigurana izjednačava sa ženom koja je u stalnom radnom odnosu”, pojasnila je ministarka.

Ministarka ocenjuje da je problem i u usklađivanju obaveza – roditeljskih i radnih, i da tu mogu da pomognu i poslodavci.

“Treba im objasniti da mlada majka može da radi od kuće, da ne stagnira dok je na porodiljskom, navodi Slavica Đukić Dejanović.

Ističe da je Srbija suočena sa velikim brojem maloletničkih trudnoća koje se završe prekidima i zbog toga treba raditi na edukaciji mladih.

Napominje i da je neotuđivo pravo svake žene da odluči da li će i kada će roditi.

Navodi da bi Predlog zakona o finansijskoj podršci porodicama trebalo do kraja godine da uđe u skupštinsku proceduru.

“Uopšte, zakon je pronatalitetni. Očekujem i realno je da do kraja godine uđe u skupštinsku proceduru. Zakon, tj. njegovu radnu verziju, Vlada će tek razmatrati, tek će taj Predlog zakona iću u Skupštinu i biće amandmana, imaćemo do kraja godine još izmena”, zaključila je Đukić Dejanović.

Izvor: RTS

Prethodni saziv Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta (KAPK) je napravio propust kada je 2015. akreditovao studijski program osnovnih akademskih studija Engleski jezik i književnost Univerziteta u Novom Pazaru.

Uverenje o akreditaciji tog studijskog programa je izdato, iako su među nastavnicima bili profesori koji su doktorirali na Univerzitetu u Novom Pazaru, koji nije imao akreditovane doktorske studije. To je Danasu potvrđeno u Komisiji za akreditaciju, povodom izjave osnivača Univerziteta u Novom Pazaru Muamera Zukorlića da “kada se akreditovao engleski i književnost, nisu bili problem profesori iz inostranstva i profesori koji su doktorirali na tom univerzitetu, a sad jeste problem”. Engleski jezik je inače jedini akreditovan program ovog univerziteta.

U odgovoru koji je naš list dobio iz KAPK-a navodi se da je Komisija “fokusirana ne samo na podizanje kvaliteta visokoškolskih ustanova i studijskih programa već i na permanentno podizanje kvaliteta sopstvenog rada, te da u tom smislu neprekidno usavršavaju način rada”.

– Komisija je u prvoj polovini ove godine ustanovila svoju radnu grupu za visokoškolske diplome, koja konzistentno proverava akademske kvalifikacije nastavnog osoblja u institucijama koje traže akreditaciju. Motivacija za ovo saznanje je da je više visokoškolskih ustanova u Srbiji nezakonito, to jest bez akreditacije, izdavalo diplome za različite nivoe visokog obrazovanja. Često su imaoci takvih diploma bili birani u nastavnička zvanja u visokom obrazovanju, tako|e nezakonito. Ovakva praksa Komisije je osujetila dalje pokušaje visokoškolskih ustanova da na takvim nastavnicima zasnuju svoje studijske programe i predupredila moguće greške Komisije u postupcima akreditacije u budućnosti, koje su se ponekad dešavale u prošlosti. Takav slučaj je studijski program osnovnih akademskih studija Engleski jezik i književnost Univerziteta u Novom Pazaru, koji je akreditovan odlukom prethodnog saziva Komisije – kažu u KAPK-u, napominjući da “jedan propust u radu ne znači da će on postati pravilo za naredne slučajeve”.

Zukorlić je, gostujući na N1 pre nekoliko dana, rekao da nije istina da je Univerzitet u Novom Pazaru nepriznat, već da nije akreditovan, dodajući da su to potpuno različite stvari.

“Kad se kaže nepriznat, znači ilegalan, ako se kaže neakreditovan, to znači da je u procesu akreditacije. Univerzitet je u procesu akreditacije, odbijali su neke programe. Ima 15 smerova i svi su legalni jer su u procesu akreditacije. Postoji opstrukcija pojedinih ljudi prema univerzitetu – rekao je Zukorlić, koji očekuje da će Univerzitet u Novom Pazaru dobiti akreditaciju, nakon što je novim Zakonom o visokom obrazovanju promenjen način izbora i sastav akreditacione Komisije.

U Komisiji kažu da je trenutno u postupku akreditacije 13 studijskih programa Univerziteta u Novom Pazaru – devet osnovnih akademske studije i četiri master programa. Od 13 podnetih programa, pet je razmatrano na Komisiji u prvom stepenu. Odluke o njima će biti saopštene na internet stranici Komisije nakon završetka postupka, kažu u KAPK-u. U Komisiji nisu želeli da potvrde nezvanična saznanja našeg lista da su na poslednjoj sednici odbijeni studijski programi osnovnih i master studija psihologije zbog niza manjkavosti, uključujući i nekompetentne nastavnike. Među njima su i profesori koji su doktorirali na Univerzitetu u Novom Pazaru, koji nema akreditaciju za doktorske studije.

Univerzitet u Novom Pazaru je u martu 2009. podneo zahtev za akreditaciju ustanove, koji je rešenjem Komisije 2011. odbijen.

Izvor: Danas

Nakon posjete predsjednika Republike Turske, gospodina Erdogana, kao i predsjednika Velike skupštine Republike Turske, gospodina Kahramana, Reisu-l-ulemi Seadu ef. Nasufoviću, kao potvrda bratske saradnje između institucija Republike Turske i Islamske zajednice Srbije stiglo je pismo Predsjednika vjerskih poslova Republike Turske Prof. dr. Alija Erbaša. Pismo prenosimo u cjelosti:

U ime Allaha Milostivog Samilosnog!

Zahvaljujem Vam se na čestitkama i lijepim željama koje ste mi uputili povodom mog izbora na čelu Predsjedništva vjerskih poslova Republike Turske uz želju i nadu da će dosadašnja iskrena, prijateljska i bratska saradnja naših institucija i za vrijeme mog mandata nastaviti teći još u većem kontinuitetu.

Čvrsto sam ubijeđen u to da će u buduće, prvenstveno uz podršku Vaše ekselencije naša saradnja biti jača te da ćemo u sklopu te saradnje realizirati mnoge projekte koji će na prvom mjestu biti u interesu i na korist naših dviju država a zatim i u interesu i na korist cijelog islamskog svijeta i čovječanstva. Molim Svevišnjeg Gospodara da nam pomogne da ustrajemo na tom putu. I na kraju primite srdačne selame i prenesite  ih svim Muslimanima u Vašoj zemlji!

Predsjednik vjerskih poslova Republike Turske

Prof.Dr. Ali ERBAŠ

Članovi humanitarne organizacije “Otvorena ruka“ obišli su i prigodnim poklonima obradovali učenike koji žive u udaljenim selima Muhovo i Krće. Za ovu priliku oni su angažovali i zdrvstvene radnike, članove ove organizacije, koji su obavili sistematski zdravstveni pregled mališana.

Brojni mališani koji pohađaju nastavu u udaljenim selima Muhovo i u selu Krće su đaci pješaci, a neki od njih svakodnevno pređu i po nekoliko kilometara da bi redovno pratili nastavu. Sa željom da im uljepšaju školske dane, članovi humanitarne organizacije Otvorena ruka posjetili su ih i obradovoali slatkišima, školskim priborom i sredstavima za oralnu higijenu, a angažovani stomatolozi i ljekari su izvršili zdravstveni pregled svih učenika.

Stomatolog dr Dženana Tutić kaže da mnogi od njih nemaju priliku da često dolaze u grad jer žive daleko i da su zbog toga ovakvi pregledi važni.

Među članovima ove humanitarne organizacije je sve veći broj mladih i novih volontera kojima je motivacija da, kako kažu,  izazovu osmjeh na licima drugih osoba.Učenici su slušali i predavanje o zdravlju, dobili su savjete kada i kako se se pravilno peru zubi, ali i koliko često. Mališani su se brzo zbližili sa gostima i rastali se sa zajedničkom pjesmom. Slične akcije humanitarna organizacija Otvorena ruka realizuje svake godine.