Author: Selma Ljajic

  • Tužilaštvo formiralo predmet o saobraćajnoj nesreći u tunelu Lokve

    Tužilaštvo formiralo predmet o saobraćajnoj nesreći u tunelu Lokve

    U saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Berane – Rožaje sinoć je poginuo dvadesetdevetogodišnji S.K. a dve osobe su zadobile teške telesne povrede. Iz policije je saopšteno da je S.K. transportovan u beransku Opštu bolnici, gde je preminuo oko sat vremena nakon nesreće. U zvaničnom saopštenju za javnost iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore saopšteno da je lice smrtno stradalo na licu mesta. Povodom objavljenog video snimka na portalima i društvenim mrežama Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet o toj saobraćajnoj nesreći.

    S.K. je transportovan u Opštu bolnicu u Beranama gde je, kako je saopšteno iz policije, preminuo sat vremena nakon nesreće.

    Na objavljenom snimku, čuje se kako okupljeni građani zameraju vozaču beranske Hitne pomoći što ne preveze do bolnice osobu koja je u udesu preminula na licu mesta. Iz Hitne pomoći su saopštili da je zbog pritiska okupljenih, policija vozila preminulog do bolnice, te da to nije praksa.

    Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u zvaničnom saopštenju za javnost saopštio je da je na licu mesta smrtno stradalo jedno lice čiju je smrt konstatovao lekar u timu jedinice Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Berane. Navodi se da je odrađen i EKG kako bi dobili dodatnu potvrdu da je jedan učesnik u saobraćaju preminuo, dok su druga dva lica sa teškim telesnim povredama transportovana u beransku Opštu bolnicu”.

    Naglašavaju da je vozilo Hitne pomoći na mesto nesreće stiglo na vreme, a da je pod pritiskom prisutnih, policija prevezla lice kome je konstatovana smrt, što je u suprotnosti sa ustaljenom praksom. Jer, kad lice premine na licu mesta, ostaje tu do dolaska ekipe za uviđaj i nadležnog tužioca.

    Iz Okružnog kliničkog centra je saopšteno da je S.K. preminuo u beranskoj bolnici.

    Povodom objavljenog video snimka na portalima i društvenim mrežama Više državno tužilaštvo je naložilo ovlašćenim policijskim službenicima Odeljenja bezbednosti Berane da prikupe potrebna obaveštenja u vezi tog nemilog događaja.  Takođe, naloženo je i dežurnom državnom tužiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, koji je obavljao uviđaj da nakon pribavljanja nalaza i mišljenja od strane veštaka medicinske struke, spise predmeta proslijedi Višem državnom tužilaštvu, kako bi se ocenilo da li u radnjama pojedinaca sa predmetnog snimka ima elemenata krivičnog dela koja se gone po službenoj dužnosti i za koje bi bilo nadležno belopoljsko Više tužilaštvo.

    Izvor: CDM 

     

    Podeli
  • Podeljeni vaučeri, najviše prijavljenih penzionera

    Podeljeni vaučeri, najviše prijavljenih penzionera

    Za manje od dva dana podeljeno je svih 100.000 vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji. Kako je za Tanjug izjavila direktorka Funkcije usluga u Pošti Srbije Bojana Nikolić za vaučere su se najviše prijavili penzioneri, njih više od 60.000, dok su među izabranim destinacijama najzastupljenije banje.

    “Kao i ranijih godina najveće interesovanje za vaučere su pokazali penzioneri. Prijavilo se njih nešto više od 60.000. Na drugom mestu po brojnosti su zaposleni. Prijavilo se 25.000 onih sa platama manjim od 70.000 dinara, dok je ostalih oko 15.000 iz drugih kategorija. Među njima je svake godine, otkada se vaučeri daju, sve više studenata, ove godine ih je oko 1.500”, kaže ona.

    Kada je reč o destinacijama i dalje je najveće interesovanje za banje. Prednjači Lukovska Banja, zatim Sokobanja, Prolom Banja, a dosta ljudi se prijavilo i za odmor na planinama, pretežno na Zlatiboru, Divčibarama i Kopaoniku.

    Vaučeri mogu da počnu da se koriste od 4. februara a narednih dana poštari će ih prijavljenima donositi na kućne adrese.

    “Svi oni će na adresu koju su naveli u prijavi dobiti pošiljku koja sadrži vrednosni vaučer od 5.000 dinara. To im omogućava da iskoriste svoje pravo na subvencionisani smeštaj”, kaže Bojana Nikolić.

    Rok do koga vaučeri moraju da se iskoriste je 20. novembar.

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Uskoro putarina za kamione i na putevima nižeg reda

    Uskoro putarina za kamione i na putevima nižeg reda

    JP Putevi Srbije raspisalo je tender za projektovanje sistema za naplatu putarine na putevima nižeg reda za teška teretna vozila sa četiri i više osovina.

    Po svemu sudeći, krenulo se u realizaciju projekta uvođenja putarine za teške kamione i van auto-puteva.

    Mogućnost uvođenja putarina na putevima nižih kategorija za teretna vozila najavljuje se već nekoliko godina, a 2022. godine bio je raspisan i tender za izradu studije opravdanosti. Studija je sada završena, piše eKapija.

    “Nakon detaljne analize projekta (Studija opravdanosti uvođenja naplate putarine na novim/budućim deonicama auto puta i na putevima nižeg reda), konstatatovano je da je DSRC-MLFF tehnologija rešenje koje je tehnički i ekonomski najefikasnije i kompatibilno sa postojećim sistemom naplate putarine u Srbiji”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Dodaje se da naplata putarine na putevima prvog reda u Evropi postoji već skoro 20 godina, pa i u zemljama u okruženju, Mađarskoj i Bugarskoj, a najraširenija je u Nemačkoj, gde se primenjuje na skoro 50.000 km, od čega je tek nešto više od 13.000 km auto-puteva.

    “Naplata putarine na putevima prvog reda primenjuje se na komercijalna vozila i svugde su obuhvaćena vozila nosivosti preko 12 tona, a u nekim zemljama i komercijalna vozila manje nosivosti”, stoji u projektnom zadatku.

    Kako je navedeno, učešće komercijalnih vozila (vozila 4. kategorije po klasifikaciji koja se primenjuje na autoputevima u Srbiji) u ukupnom broju saobraćajnih nezgoda na putevima prvog reda iznosi oko jednu trećinu svih nezgoda koje se dese na ovim putevima.

    “To pokazuje da njihov intenzivni saobraćaj na putevima prvog reda predstavlja rizik za sve učesnike u saobraćaju, naročito imajući u vidu da je učešće komercijalnih vozila u ukupnom saobraćajnom toku na putevima prvog reda daleko ispod trećine”, stoji u tenderu i dodaje se da bi merama kojima bi se smanjio saobraćaj vozila 4. kategorije na putevima prvog reda, značajno povećala bezbednost korišćenja ovih puteva.

    Jedna od tih mera je, kaže se dalje, uvođenje naplate putarine za vozila 4. kategorije na putevima prvog reda, “pogotovo ako bi se usluga koršćenja puta prvog B reda naplaćivala po istoj ceni kao i na auto-putevima”.

    Procena Puteva Srbije je da bi se 60-70% ovih vozila preusmerilo sa puteva prvog B reda na auto-puteve.

    Studijom je predložena realizacija posla podeljena u 4 faze.

    Tehničko rešenje obuhvatiće sistem za nadzor i naplatu na magistralnim putevima koji čine hardverski i softverski elementi. Podaci o putovanju vozila na naplatnom i kontrolnom mestu se snimaju, obrađuju, i šalju centralnom sistemu.

    Sva vozila koja prolaze automatski se otkrivaju i klasifikuju. Sistem klasifikacije je posebno optimizovan za identifikaciju i određivanje kategorije vozila po visini vozila i direktno prebrojavanje broja osovina, prema potrebnim parametrima.

    Biće, stoji u projektnom zadatku, snimljena slika svih vozila koja moraju da plate putarinu, od napred i od nazad. Vršiće se automatska identifikacija registarske tablice na svakoj stanici, a naknadno, slike za prepoznavanje tablica će biti obrađene u centru od strane posebnog algoritma na centralnom sistemu da bi se poboljšalo prepoznavanje.

    Osim toga, snima se i opšta slika vozila, na kojoj se vozilo u potpunosti vidi sa prednje strane.

    DSRC transakcija se izvršava (za praćenje i naplatu), pod uslovom da je vozilo opremljeno transponderom kome je dozvoljeno da se kreće na putu sa naplatom putarine.

    Tender je otvoren do 31. januara, a vrednost posla procenjena je na 60 miliona dinara.

    Izvor: B92

    Podeli
  • Hitna služba: Povećan broj pacijenata tokom praznika

    Hitna služba: Povećan broj pacijenata tokom praznika

    Tokom novogodišnjih praznika broj pregleda u Hitnoj službi Novi Pazar, u odnosu na prošlu godinu uvećan je za trećinu. Evidentirano je i sanirano nekoliko povreda uzrokovanih upotrebom pirotehničkih sredstava. Iz Hitne službe apeluju na građane da izbegavaju upotrebu petardi tokom predstojećih praznika.

    Novopazarska Hitna služba tokom novogodišnjih praznika obavljala je u proseku 200 pregleda dnevno i oko 20 terenskih intervencija. Kada se uzme u obzir da su dežurale i druge zdravstvene službe, može se reći da su medicinski radnici imali ”pune ruke” posla.

    Među onima koji su zatražili hitnu medicinsku pomoć bilo je najviše hroničnih bolesnika.

    ”Najviše su se javljali hronični pacijenti, sa hronično opstruktivnom bolešću pluća. Kod njih je došlo do pogoršanja njihovog osnovnog stanja, pa su iz tog razloga potražili hitnu medicinsku pomoć. Bilo je i pacijenata sa virusnim infekcijama”, rekla je načelnica Hitne službe prim. dr. sci. dr Elvira Lukač Radončić.

    Mala nepažnja sa pirotehnikom može uzrokovati ozbiljan zdravstveni problem

    Uprkos brojnim apelima nadležnih službi, upotreba pirotehničkih sredstava u danima praznika nije bila smanjena. Mala nepažnja neke je dovela u ozbiljan zdravstveni problem.

    U odnosu na predhodnu godinu broj pregleda je uvećan za jednu trećinu, dok je broj povreda urokovanih upotrebom pirotehničkih sredstava manji. Kako ističe doktorka Lukač Radončić, iako je smanjen, taj broj nije zanemarljiv.

    ”S obzirom da nastupa Božić i božićni praznici molim sugrađane da ne upotrebljavaju pirotehnička sredtstva. Tako mogu nanieti štetu i sebi, ali i ljudima u svojoj okolini”, rekla je doktorka Lukač Radončić.

    Podsetila je da u našoj okolini žive i deca sa autističnim spektrom, kojima jako smeta upotreba pirotehnike. Napomenula je takođe da to smeta i životinjama, te naglasila da bi praznike trebalo da proslavljamo bez pirotehničkih sredstava.

    Novopazarska Hitna služba u novim prostorijama radi od 2018. godine.

    S.Lj.

    Podeli
  • Planovi i želje Novopazaraca u 2023.godini

    Planovi i želje Novopazaraca u 2023.godini

    Vreme novogodišnjih praznika je vreme novih planova, želja i odluka.

    Građani Novog Pazara sa kojima smo razgovarali, kao da još uvek nemaju jasno definisane planove, ali svakako imaju mnogo želja za dobro zdravlje, sreću i mir u svetu.

    Podeli