Author: Biljana Veljovic

  • Nema registrovanog gripa i velikog kašlja u Novom Pazaru

    Nema registrovanog gripa i velikog kašlja u Novom Pazaru

    U prve dve nedelje januara, izabranom lekaru javio se povećan broj pacijenata sa simptomima  gripa i korona virusa koji su upućeni na testiranje u kovid ambulantu. Prema rečima dr Majde Iković iz novopazarskog Zavoda za javno zdravlje, registrovanih slučajeva gripa kao i velikog kašlja nema iako simptomi ukazuju na njihovo prisustvo.Lekari savetuju, da se pri prvim simptomima građani odmah jave lekaru i da nikako ne preduzimaju mere lečenja na svoju ruku u kućnim uslovima.

    “U prvih sedam dana januara testirana su 32 lica pod sumnjom da su inficirani korona virusom od kojih je njih petoro bilo pozitivno, a testirana su i 54 pacijenta iz Tutina i takođe je petoro obolelo od korone. Jedno lice bilo je hospitalizovano na Grudnom odeljenju i otpušteno je kući u dobrom zdravstvenom stanju. Što se ove nedelje, nema povećanog broja obolelih, čak je i smanjen tako da je evidentiran samo jedan slučaj korone”, kazala je dr Majda Iković iz Zavoda za javno zdravlje Novi Pazar.

    Dr Iković ističe da je veliki problem što se građani sami leče na svoju ruku u kućnim uslovima i to obično prouzrokuje duđi period bolesti i pogoršanje zdravstvenog stanja.

    Dr Iković još savetuje građanima da provetravaju obavezno prostorije u kojima duže borave, da se smanji broj okupljenih u većem broju u zatvorenom prostoru poput kafića, restorana, teretana, da se vodi računa o ličnoj higijeni i da se pije što više toplih napitaka, unose vitamini u organizam jer je to jedini način da se odbranimo od virusa koji su trenutno u opticaju.

    Biljana Velčjović

     

    Podeli
  • Poskupljenja hrane i stanovanja glavni „motori“ inflacije

    Poskupljenja hrane i stanovanja glavni „motori“ inflacije

    Poskupljenja hrane i stanovanja glavni su „motori“ inflacije, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).Poskupljenje proizvoda i usluga lične potrošnje u decembru 2023. godine su u odnosu na isti mesec prethodne godine povećane za 7,6 odsto. Rast cena u odnosu na novembar stabilizovao se na 0,1 odsto. Potrošačke cene na nivou cele 2023. porasle su u proseku za 12,1 odsto u odnosu na 2022.

    Grupa „Hrana i bezalkoholna pića“, koja čini trećinu potrošačke korpe, bila je jedan od glavnih „pokretača“ visoke inflacije u 2023, sa prosečnim poskupljenjima od 17.9 odsto.  Samo hrana je u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu poskupela za 18,5 odsto.

    Od hrane, u 2023. godini najviše je poskupelo povrće (27 odsto), zatim mleko, sir i jaja (25,5 odsto) i „ostali prehrambeni proizvodi (22,4 odsto).

    Cene stanovanja (koje obuhvataju kirije, troškove održavanja stanova, računa za komunalije, energente…), a koja čine oko 13,5 odsto potrošačke korpe su ukupno na godišnjem nivou (2023. u odnosu na 2022.) skočile 17,4 odsto.

    Najveća godišnja inflacija, izjednačena sa kategorijom „Hrana i bezalkoholna pića“, zabeležena je u grupi „Restorani i hoteli“, takođe sa prosečenim skokom cena od 17,9 odsto.

    Cene u ostalim grupama roba i usluga koji čine potrošačku korpu rasle su sporije od navedenih. Primera radi, „Oprema za stan i tekuće održavanje“ je zabeležila skok cena od 15,7 odsto, „Odeća i obuća“ su poskupeli devet procenata, „Alkoholna pića, duvan i narkotici“ 8,7 odsto…

    Najmanje je poskupela kategorija „Komunikacije“,  koja obuhvata poštanske usluge, telefonske usluge i opremu – svega 1,2 procenta u proseku.

    Poskupljenja hrane u potrošačkoj korpi su i dalje veća od prosečnog rasta cena na malo.

    Kada se posmatra međugodišnji rast cena (decembar 2023. godine u odnosu na decembar 2022. godine), hrana je poskupela u proseku za 8,4 odsto (u ovoj grupi je i u decembru najviše poskupelo povrće – u odnosu na prošli decembar za 17,9 odsto).

    Na mesečnom nivou (decembar u odnosu na novembar) cene hrane su zabeležile rast od 0,3 odsto.

    Podeli
  • Nova pravila o penzijama kad penzioner premine

    Nova pravila o penzijama kad penzioner premine

    Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu 15. septembra 2023. godine, uvedena su nova pravila kada penzioner premine. Izmenjen je član 109, s primenom od 1. januara 2024. godine, u smislu da, u slučaju smrti korisnika prava, iznosi penzije i novčane naknade pripadaju do poslednjeg dana u mesecu u kojem je korisnik umro, saopštio je PIO fond.

    Fond PIO će za korisnike prava koji su preminuli počev od 1. januara 2024. godine, od banaka i poverilaca tražiti povraćaj iznosapenzija i novčanih naknada koji korisniku ne pripadaju nakon poslednjeg dana u mesecu u kojem je preminuo. U skladu sa navedenim izmenama, banka je obavezna da iznose penzija, odnosno novčane naknade koje su isplaćene nakon poslednjeg dana u mesecu u kojem je korisnik preminuo, vrati Fondu na njegov zahtev i ne može iz tih iznosa namirivati svoja potraživanja koja eventualno ima prema korisniku prava – istaknuto je u saopštenju.

    Isto važi i za poverioce kome su uplaćena sredstva nakon poslednjeg dana u mesecu u kojem je korisnik preminuo, po osnovu realizacije obustave od penzije.

    U skladu sa ovom izmenom, menja se i član 111 Zakona. U slučaju smrti korisnika penzije, počev od 1. januara 2024. godine, pravo na porodičnu penziju utvrditi i isplaćivati najranije od prvog dana narednog meseca po isteku meseca u kome je nastupila smrt korisnika, pod uslovom da korisnik porodične penzije nije u tom periodu u osiguranju.

    Ako je smrt, na primer, nastupila 15. marta 2024. godine, pravo na porodičnu penziju pripada najranije od 1. aprila.

    Navedenim izmena Zakona rešiće se problem naplate više isplaćenih iznosa penzije nakon smrti korisnika prava, a porodice preminulog korisnika neće biti oštećene, naglašavaju iz PIO fonda.

    Kada se pravo na porodičnu penziju utvrđuje po smrti osiguranika, pravo na porodičnu penziju se ostvaruje i isplaćuje od narednog dana u odnosu na dan smrti, pod uslovom da je zahtev podnet u roku od šest meseci od dana ispunjenja uslova propisanih za sticanje prava.

    Ukoliko je zahtev podnet po isteku tog roka, a podnosilac zahteva u tom periodu nije bio u osiguranju, pravo na porodičnu penziju pripada najduže za šest meseci unazad u odnosu na dan podnošenja zahteva. Ako porodičnu penziju koriste dva ili više članova porodice, pa nekom od njih prestane pravo na penziju i dalje će se, shodno Zakonu, ostalim članovima koji imaju pravo na porodičnu penziju ponovo određivati visina penzije, koja pripada od prvog narednog dana u odnosu na dan kada je korisniku prestalo pravo na penziju – objašnjavaju iz PIO.

     

    Dali su primer da ako je smrt člana porodice – osiguranika nastupila 15. marta 2024. godine, novi iznos porodične penzije pripada od 16. marta.

    Autor Kurir Društvo

    Foto: Nenad Kostić, Shutterstock

    Podeli
  • Moguće produženje raspusta?

    Moguće produženje raspusta?

    Moguć produžetak zimskog raspusta zbog virusa RSV, oboljenja sličnih gripu i velikog kašlja, navode jutros mediji.

    Zbog velikog broja obolelih od gripa, oboljenja sličnih gripu, koronavirusa, respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) i velikog kašlja nije isključeno da dođe do produžetka zimskog raspusta.

    List navodi da se đaci u Autonomnoj pokrajini Vojvodini vraćaju u školske klupe 15. januara, u ostatku Srbije 22. januara, a epidemiolozi upozoravaju da se najveći udar gripa očekuje upravo u drugoj polovini januara i februaru.

    Iz Ministarstva prosvete rekli su za list da će ukoliko dobiju preporuku Ministarstva zdravlja o tom pitanju, postupiti u skladu s njom.

    Raspust je zbog različitih epidemija produžavan i prethodnih nekoliko godina, a inicijator tog predloga bilo je takođe Ministarstvo zdravlja.

    Ucentar

     

    Podeli
  • NBS nije menjala svoju kamatnu stopu: Do kraja godine inflacija tri odsto

    NBS nije menjala svoju kamatnu stopu: Do kraja godine inflacija tri odsto

    Izvršni odbor NBS odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50 odsto, saopštila je centralna banka. Na nepromenjenim nivoima zadržane su i kamatne stope na depozitne (5,25 odsto) i kreditne olakšice (7,75 odsto).

    „Odluku Izvršnog odbora o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou opredelilo je dalje smanjenje globalnih inflatornih pritisaka, kao i uspostavljena opadajuća putanja domaće inflacije i njen očekivan povratak u granice cilja sredinom ove godine“, istakla je NBS.

    Kako se navodi, prilikom donošenja odluke uvažena je i činjenica da su u prethodnom periodu povećane referentna kamatna stopa i stope obavezne rezerve i da će efekti tih mera nastaviti da se prenose na inflaciju i u narednom periodu.

    „Prenošenje dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje, kao i pad inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede za godinu dana unapred ukazuju na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike“, navodi NBS.

    Prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor je imao u vidu da se nastavljaju popuštanje troškovnih pritisaka i smanjenje inflacije na globalnom nivou.

    „Takođe, iako je svetska privreda završila prošlu godinu nešto bolje nego što se očekivalo, njen rast je ispod dugoročnog proseka i biće usporen ove godine, što, uz smanjenje inflacije, povećava očekivanja da bi vodeće centralne banke, Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi, mogle nešto ranije da započnu ciklus ublažavanja monetarnih politika“, ukazuje centralna banka.

    Ipak, kako se dodaje, pritisci s tržišta rada i dalje su snažni i vodeće centralne banke ih ističu kao ključni faktor koji zahteva opreznost u vođenju monetarne politike. Pored toga, izgledi za makroekonomska kretanja u Kini, zbog uticaja na globalnu trgovinu i svetske cene primarnih proizvoda, kao i prisutne geopolitičke tenzije, i dalje su ključni izvori neizvesnosti koji zahtevaju opreznost u vođenju monetarne politike.

    Kretanje inflacije u Srbiji

    „Izvršni odbor je istakao da je međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila da se smanjuje u skladu s projekcijom Narodne banke Srbije i da se, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, u decembru spustila na 7,6 odsto, što je gotovo dvostruko niže nego na kraju 2022. godine. Kao i prethodnih meseci, smanjenju inflacije u najvećoj meri doprineli su mere monetarne politike, popuštanje globalnih troškovnih pritisaka, smanjena uvozna inflacija i dobra poljoprivredna sezona. Izvršni odbor je istakao da se bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) tokom cele godine kretala na znatno nižem nivou od ukupne, zahvaljujući preduzetim merama monetarne politike“, navodi se u saopštenju.

    U narednom periodu Izvršni odbor očekuje dalje smanjenje inflacije i njen povratak u granice cilja sredinom ove godine, a zatim približavanje centralnoj vrednosti cilja od tri odsto krajem godine.

    „Tome će doprineti efekti zaoštravanja monetarnih uslova, usporavanje uvozne inflacije, kao i očekivani dalji pad inflacionih očekivanja“, ocenjuje NBS.

    Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto domaćeg proizvoda u 2023. godini iznosio je 2,5 odsto, što je u skladu s projekcijom Narodne banke Srbije. Rast aktivnosti je ostvaren u svim proizvodnim i uslužnim sektorima. Najveći rast ostvarili su sektor energetike, poljoprivreda, kao i građevinarstvo zahvaljujući intenziviranju realizacije infrastrukturnih projekata. Otpornost u uslovima usporavanja eksterne tražnje pokazala je prerađivačka industrija, ostvarujući rast proizvodnje i izvoza. Povoljna kretanja nastavljena su i na tržištu rada, gde se beleži dalji rast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti i realni rast zarada.

    „Prosečna zarada je na nivou godine nominalno povećana za 15 odsto, dok je njen realni rast bio oko nivoa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda i iznosio je 2,6 odsto, što potvrđuje da je očuvana kupovna moć stanovništva. S pretpostavkom smanjenja globalnih inflatornih pritisaka i oporavkom zone evra, kao i usled očekivanog daljeg ubrzanja realizacije planiranih investicionih projekata u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, Izvršni odbor očekuje ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini na 3–4 odsto“, ističe se u saopštenju.

    Prema oceni Izvršnog odbora, važan faktor rasta biće i lična potrošnja, ali ne u meri u kojoj bi to moglo da izazove veće inflatorne pritiske, kao i investicije u osnovna sredstva, koje povećavaju i proizvodni potencijal.

    Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 8. februara.

    Narodna banka Srbije, Banka

    Podeli