Author: Biljana Veljovic

  • Ovogodišnji radni sastanak održan u Novom Pazaru

    Ovogodišnji radni sastanak održan u Novom Pazaru

    Savez gluvih i nagluvih Republike Srbije organizovao je radni sastanak čiji je domaćin ove  godine bilo Udruženje iz Novog Pazara. Sastanku koji je bio vezan na osvrt rada u prethodnom periodu, bio je posvećen planovima i njhovoj realizaciji za narednu godinu. Sastanku su prisustvovali predsednici i sekretari udruženja gluvih i nagluvih iz drugih gradova Srbije.

    Jedno od članica Udruženja gluvih i nagluvih Srbije, od ukupno 33, jeste i novopazarsko udruženje. Sekretarka Amela Alivodić izrazila je zadovoljstvo što je ovogodišnji radni sastanak održan u Novom Pazaru.

    “Meni je čast i zadovoljstvo što je ovaj sastanak održan u našem udruženju i što smo pohvaljeni za postignute rezultate od starne predsednika ove krovne institucije u Srbiji Mihaila Gordića i  njegovih saradnika. Ono što mogu da obećam jeste da ćemo i dalje raditi za dobrobit naših članova kako bi uspeli da im na neki način još više olakšamo život”, rekla je sekretarka Udruženja gluvih i nagluvih Novi Pazar Amela Alivodić.

    Predsednik Udruženja gluvih i nagluvih Republike Srbije Mihailo Gordić istakao je da je saradnja sa novopazarskim udruženjem odlična, da ono beleži velike uspehe u radu koji se vezuju za maksimalnu pomoć svim članovima.

    “Mi smo razgovarali o boljem budućemadu unutar udruženja. Svi mi imamo jedan zajednički cilj, a to je da pomognemo gluvima da bolje žive  i da Srbija bude zemlja bez barijera. Moram da  zahvalim Ministarstvu za rad i socijalna pitanja kao i Sektoru za osobe sa invaliditetom jer oni za nas imaju sluha i podržavaju nas uvek. Takođe smo veoma zadovoljni  saradnjom sa udruženjem iz Novog Pazara jer redovno dobijamo izveštaje njihovog rada. Oni imaju puno posla, organizuju mnoge aktivnosti koje su korisne za članove, a ono što je veoma važno i što bih izdvojio jeste da su obezbedili donacije kao vid  pomoći osobama sa ovim vidom invaliditeta kao i članovima njihovih porodica. Posebno bih izdvojio nabavku bebi alarma i budilnika za gluve osobe i to nama mnogo znači”, kazao je predsednik Udruženja gluvih i nagluvih Srbije Miahailo Gordić.

    Biljana Veljović

    Podeli
  • Stigao asfalt u Cetinjsku ulicu

    Stigao asfalt u Cetinjsku ulicu

    Stanovnici Cetinjske ulice u Novom Pazaru obradovali su se jer će i oni konačno dobiti novi asfalt koji su godinama čekali. Radovi na kišnoj i kanalizacionoj mreži, koja je  ranije bila jako loša, su završeni i trenutno se izvode asfalterski radovi. Radnici će iskoristiti svaki dan koji bude bez padavina da nastave ove, i radove na još nekoliko gradilišta.

    “Svaki dan bez padavina koristićemo da završimo započete radove na asfaltiranju, ne samo ove već i još nekoliko ulica u gradu. Planirane su Brodarevska ulica u naselju Hadžet, Vase Pelagića, Deževska, Dese Milovanović, Varevska i njih još nekoliko. Prošle godine nas je vreme poslužilo skoro do kraja meseca decembra tako da ukoliko nam se posreći i ove godine ćemo raditi kako bi što više ulica bilo asfaltirano”, kazao je koordinator za infrastrukturu Nihad Hasanović.

    Mešatni srećni i zadovoljni. Kažu da su se najviše obradovali asfaltu zbog dece koja neće ići po blatu i prašini, a i zbog sigurnosti jer su sada odrađani i trotoari dovoljne širine. Kišna i fekalna kanalizacija koja je bila dotrajala je urađena nova tako da će vodosnabdevanje biti mnogo bolje, a prilikom padavina neće biti izlivanja.

    Kao što je rekao koordinator za infrastrukturu Nihad Hasanović, radovi će se nastaviti i sledeće godine kako bi uslovi za život svih građana bili još bolji.

    Biljana Veljović

    Podeli
  • Vozači, ako ovo nemate na svom vozilu, kazna je do 20.000 dinara!

    Vozači, ako ovo nemate na svom vozilu, kazna je do 20.000 dinara!

    Vozači, ako već niste, ovaj vikend je poslednja prilika da svoje letnje pneumatike zamenite zimskim gumama. Ovo je zbog toga što ćete ne samo ostati u okvirima Zakona, nego i zbog sopstvene bezbednosti i sigurne vožnje. Vremenska prognoza, naime, ukazuje da nas od ponedeljka očekuje znatno pogoršanje vremena, sa padom temperature i susnežicom i snegom, naročito u višim predelima.

    Podsećamo, zimske gume na automobilima obavezne su od 1. novembra do 1. aprila. Zakon o bezbednosti saobraćaja (ZBS) toleriše vožnju i sa letnjim gumama u tom periodu, ali samo ukoliko kolovoz nije pokriven snegom, ledom ili poledicom, što je i bio slučaj u prvoj polovini novembra, kada smo imali vremenske uslove daleko sličnije prolećnim, nego zimskim.

    Međutim, vremenska prognoza za Srbiju već od ponedeljka najavljuje uslove adekvatne kalendaru – znatno više padavina, susnežicu i sneg u gotovo svim predelima preko 300 metara nadmorske visine i pad temperatura u pojedinim delovima dana ispod 7 stepeni Celzijusa.

    Upravo ta spoljna temperatura od 7 stepeni Celzijusa, po rečima saobraćajnih stručnjaka, predstavlja donju “granicu” ispod koje je upotreba zimskih guma preporučljiva čak i kada su kolovozi suvi, odnosno, bez snega i poledice.

    – Na ovim temperaturama, letnje gume gube svoju najvažniju karakteristiku – dobro prijanjanje. Njihov zaustavni put prilikom kočenja je i do dva puta duži od uobičajenog traga koji ostavljaju zimski pneumatici – upozoravaju u Agenciji za bezbednost saobraćaja.

    Kako objašnjavaju saobraćajni eksperti, čak i pri brzini od samo 30 km/h po snegu zaustavićete se nekoliko metara dalje sa letnjim nego sa zimskim gumama pri iznenadnom kočenju, na primer, kada vam na kolovoz “izleti” pešak.

    Kako su pokazali testovi takvog kočenja na ledu, sa letnjim gumama, pri brzini od 30km/h, zaustavni put kočenja iznosi 68 metara, dok je sa zimskim gumama 57 metara, što nije nimalo zanemarljiva razlika.

    Od kraćeg kočionog puta do izbegavanje kazne

    Sem kraćeg kočionog puta po snegu, prvenstveno zbog dubine i oblika šare, zimska guma, zbog smeše od koje je napravljena, bolje karakteristike kočenja ima i po suvom asfaltu na niskim temperaturama, čak i kada temperatura ode ispod nule.

    Saobraćajni stručnjaci ističu da od ostalih glavnih razloga zašto je treba imati na vozilu u periodu od 1. novembra do 1. aprila navode i sledeće: sprečavanje gubitka kontrole u zimskim uslovima, izbegavanje zaglavljivanja u snegu, lakše kretanje iz mesta u teškim uslovima, manje šanse da izazovete udes i konačno, izbegavanje plaćanje kazni.

    Jer, ukoliko vas saobraćajna policija uhvati da sa letnjim gumama u zimskom periodu vozite po snegu, ledu ili poledici, kazna je od 10.000 do 20.000 dinara za fizičko, odnosno od 60.000 do čak 800.000 dinara za pravno lice.

    Kupovina i montaža po prošlogodišnjim cenama

    A ukoliko ih još niste ni kupili, da podsetimo da se cene zimskih guma nisu menjale u odnosu na period od pre godinu dana. Najjeftinije zimske pneumatike, one koji imaju najmanje dimenzije, možete sada pazariti za nešto manje od 4.000 dinara, dok cena velike zimske gume, pogotovo ako joj je proizvođač neki poznati brend, može biti viša i od 20.000 dinara.

    – Komplet najjeftinijih guma za putnički automobil koje su često zastupljene, a čija je oznaka 175/65/R14, ima cenu od 24.000 dinara. U kategoriji skupljih, a često korišćenih, zimska guma oznake 225/45/R17, komplet od četiri komada košta 36.000 dinara. Dakle, pojedinačna cena zimskog pneumatika, onih vrsta koje se najčešće traže, ide od 6.000 do 9.000 dinara – pričaju prodavci guma, ističući da na domaćem tržištu ni ove jeseni, zbog rata, nema uvoznih guma iz Rusije koje su prethodnih sezona imale najnižu cenu.

    Kada je reč o montaži zimskih pneumatika, kao i prilikom kupovine, one takođe zavise od svih aspekata veličine gume, uključujući i to da li su felne čelične ili aluminijumske. U beogradskim servisima najčešće cene su od 750 do čak 1.500 dinara po točku, dok u unutrašnjosti Srbije vulkanizeri ovaj posao rade u intervalu od 2.400 za sve četiri male, do 4.200 dinara za sve četiri velike gume.

    – S obzirom na vremenske uslove koji su vladali od 1. novembra, ne možemo reći da su ljudi bili potpuno nesavesni i nastavili da voze sa letnjim pneumaticima. Pojedini su sa zamenom guma počeli već od 20. oktobra. Tako da se nisu stvarale veće gužve, praktično je sve išlo svojim redovnim tokom. Međutim, pošto je najavljeno pogoršanje vremena, a broj automobila je ogroman, uvek moramo biti spremni na veći obim posla. Postoje jednostavno takvi ljudi, za sve čekaju poslednji momenat, a ne treba zaboraviti ni one koji su spremni da rizikuju i kaznu iako će se steći svi uslovi da na kolovoz ne možete bez zimskih guma – pričaju pojedini beogradski vulkanizeri.

    Predrag Vujanac

    .FOTO: RINGIER

    Podeli
  • Objavljene nove cene goriva koje će važiti do petka 24. novembra

    Objavljene nove cene goriva koje će važiti do petka 24. novembra

    Litar evrodizela će danas od 15 sati do sledećeg petka u isto vreme koštati maksimalno 204 dinara za litar. Cena benzina evropremijum BMB biće 180 za litar.

    Cene goriva prethodne sedmice

    Prethodne nedelje evrodizel je koštao 207 dinara za litar, a benzin evropremijum BMB koštao je 180 dinara za litar. Ovo znači da je evrodizel pojeftinio za tri dinara po litru, a da benzin košta isto.

    Podsećamo, da bi se suzbili negativni efekti svetske energetske kirze nadležni u Srbiji ograničavaju maksimalnu cenu goriva na benzinskim pumpama kada je reč o evrodizelu i benzinu evropremijum BMB.

    Ono što vozače veoma zbunjuje je činjenica da sniženje cene nafte na svetskim berzama istovremeno ne znači da će se korigovati cena goriva na benzinskim pumpama u Srbiji. Do nižih maloprodajnih cena goriva može doći samo u slučaju pada cena na referentnoj regionalnoj berzi prema kojima se formira cena benzima i dizela za vozače na pumpama u našoj zemlji.

    Na ovaj način, cene goriva u Srbiji se praktično ”naduvavaju” jer se ne formiraju na osnovu cene sirove nafte već su parametar cene kotacija (poslednjih cena po kojima se trguje) naftnih derivata na berzi u Đenovi u luci Lavera.

    Na cene derivata koji se nude u Đenovi dodaju se i troškovi transporta, za benzin 45 dolara po toni, a za evrodizel 64 dolara po toni, zatim kurs dolara prema dinaru.

    To sve u značajnoj meri povećava cenu benzina u Srbiji koji je zbog toga skuplji nego u primera radi u Mađarskoj gde se cena zasniva na ceni sirove nafte na berzama.

    Vlast u Srbiji je svojevremeno ovakav način određivanja maloprodajnih cena goriva obrazložila time “da naftnim kompanijama koje posluju u našoj zemlji u kriznim uslovima kada se ograničava maksimalna cena benzina i dizela treba omogućiti da ostvare profit”.

    Stručna javnost naglašava da na visoku cenu goriva u Srbiji utiču i velika državna zahvatanja kroz akcize i druge dažbine jer s obzirom da su aktivnosti industrije na niskom nivou oporezivanje predstavlja faktički jedini siguran način za popunjavanje budžeta.

    Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović kaže za Danas da maloprodajne cene benzina i dizela, direktno zavise od veleprodajnih cena, a na njih ne utiče samo i isključivo cena sirove nafte.

    – U određivanju veleprodajnih cena derivata nafte, pored cene sirove nafte, od velikog je značaja i niz drugih faktora, kao što su referentne kotacije derivata nafte, kurs dinara u odnosu na dolar, transportni troškovi, troškovi osiguranja, međunarodna situacija i drugo“, poručuje Mićović.

    E.D.

    foto (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ)

    Podeli
  • Porodica u Srbiji raspolaže sa 78.393 dinara. Najviše troši za hranu

    Porodica u Srbiji raspolaže sa 78.393 dinara. Najviše troši za hranu

    Mesečni prosek prihoda domaćinstava u Srbiji u 2022. godini iznosio je 78.393 dinara, dok je potrošnja bila 78.678 dinara. To podaci su Ankete o potrošnji domaćinstava koje je objavio Republički zavod za statistiku.

    Prema podacima, u 2021. godini prihodi domaćinstva su iznosili 71.733, dok su rashodi bili 71.902 dinara. Prihod domaćinstva u novcu iz radnog odnosa iznosi gotovo 50 odsto, dok oko 32 procenta čine penzije.

    Građani su trošili 36 odsto sredstava na hranu i bezalkoholna pića, dok su za potrebe stanovanja i komunalija izdvajali oko 16 odsto. Za potrebe transporta, mesečno se izdvajalo gotovo devet odsto prihoda.

    Čak 10 odsto domaćinstava sa najvećim primanjima trošilo je tri puta više novca na hranu nego 10 odsto najsiromašnijih.

    Domaćinstva beogradskog regiona su prihodovala u novcu i naturi 90.056 dinara, vojvođanskog 74.811, dok su regioni Južne i Istočne Srbije prihodovali 73.510 dinara.

    Blic

    FOTO: SHUTTERSTOCK

    Podeli