Author: Biljana Veljovic

  • Isplata aprilskih penzija kreće sutra                 

    Isplata aprilskih penzija kreće sutra                

    Sa isplatom aprilskih penzija se kreće sutra, a penzioneri očekuju novo najavljeno i obećano povećanje od strane države. Prvomajski praznici su prošli, troškovi su mnogima bili veći nego uobičajeno i sada najstariji očekuju primanja. Oglasio i PIO fond i objavio detaljan kalendar isplate penzija. Prve isplate kreću 4. u mesecu, a najavljena su i nova povećanja penzija.

    Prvi novac dobiće korisnici samostalnih delatnosti već u četvrtak, 4. maja. Najbrojnija grupacija penzionera, oni iz kategorije zaposlenih, primanja će kao i obično dobiti poslednji, pa će onima kojima penzije stižu na kućne adrese ili ih podižu na šalterima pošta primanja početi da pristižu od 11. maja, a penzionerima koji primanja dobijaju preko tekućih računa, od 10. aprila.

    Sa ovim čekom najstarijima stižu isti iznosi kao i prilikom prethodne isplate.

    Za penzionere u kategoriji „Samostalne delatnosti“

    • u mesecu preko tekućih računa, na kućne adrese i na šalterima pošta

    Za penzionere u kategorijama „poljoprivredni“ i „vojni”:

    • u mesecu preko tekućih računa

    • u mesecu na kućne adrese i na šalterima pošte


    Za penzionere koji su u kategoriji „Zaposleni“:

    • u mesecu preko tekućih računa, a

    • u mesecu na kućne adrese i na šalterima pošta
    Podeli
  • Završni projekat promocije vakcinacije protiv kovida 19

    Završni projekat promocije vakcinacije protiv kovida 19

    Završni projekat “Podrška promociji vakcinacije protiv kovida 19 u Srbiji” prezentovan je u Beogradu protekle sedmice. Inače, protekla nedelja bila je u znaku obeležavanja “Svetske nedelje imunizacije”. Tim povodom  je  na završnom događaju “Održivost kroz unapređeni model komunikacije koji uključuje i zajednicu”, svoj rad pred predstavnicima Svetske zdravstvene organizacije prezentovao i direktor novopazarskog  Zavoda za javno zdravlje dr Šefadil Spahić.

    “Pokrovitelj ove završne manifestacije bila je Svetska zdravstvena organizacija i ja sam od njenih predstavnika, kao jedini Zavod za javno zdravlje, bio pozvan da budem  gost i učesnik i veoma mi je drago zbog toga, jer sam imao priliku da prezentujem svoj rad vezan za postignuća našeg zavoda za protekli period”, kazao je direktor novopazarskog  Zavoda za javno zdravlje, dr Šefadil Spahić.

    “U prvom delu prezentacije upoznao sam prisutne sa bolestima koje najviše opterećuju naš kraj i naše podneblje, dok sam u drugom delu izneo činjenice o samom procesu dijagnostike obolelih od kovida 19, te o broju urađenih testova. U trećem delu sesije govorio sam o broju datih vakcina u 2021.godini, o vrsti vakcina, broju obolelih i hospitalozivanih,” objasnio je direktor novopazarskog Zavoda za javno zdravlje dr Šefadil Spahić. Pomenuo je je i završnu četvrtu sesiju u kojoj je prezentovao načine rešavanja problema za vreme pandemije korona virusa kojih je bilo dosta i na kraju zaključak je bio da su sve vrste vakcine štitile pacijente.

    O projektu “Podrška promociji vakcinacije protiv kovida 19 u Srbiji i završnom događaju “Održivost kroz unapređeni model komunikacije koji uključuje zajednicu”, a u okviru “Međunarodne nedelje vakcinacije”, postignutim rezultatima, direktor Zavoda za javno zdravlje u Novom Pazaru, dr Šefadil Spahić, govoriće u petak,5.maja u okviru emisije DNK na program Radio televizije Novi Pazar  od 21:30.

    Biljana Veljović

    Podeli
  • Od 1. maja cena struje za privredu 110,81 evro po megavatu

    Od 1. maja cena struje za privredu 110,81 evro po megavatu

    Od 1. maja važiće novi cenovnik za struju kako za građane, tako i za privredu, a biće skuplji i gas i to za 10 odsto. Na vanrednoj sednici Skupštine akcionarskog društva “Elektroprivreda Srbije” utvrđeno je da će privreda plaćati struju 110,81 evro po megavatu, što je poskupljenje od oko osam odsto. U “zelenoj zoni” građani će struju plaćati 2.084 dinara po kilovat-času, dok će računi za gas biti 10 odsto veći.

    Resorno ministarstvo je saoštilo da je poskupljenje struje od 8 odsto i gasa za 10 odsto u skladu sa zahtevima MMF.

    U zelenoj zoni “jeftina struja” bila je 1,8960 dinara, dok će od maja meseca biti 2,0840 dinara. Što se tiče skuplje tarife, račun za kilovat-čas će biti 8,3360 dinara umesto dosadašnjih 7,5840 dinara

    Račun za jeftinu struju u plavoj zoni se od 1. januara ove godine obračunavao po ceni 2,844 dinara, a od 1 maja će 3,1260 dinara. Skuplja struja će se obračunavati po 12,5040 dinara.

    Od januara ove godine je kilovat-čas jeftine struje u crvenoj zoni bio 5,688 dinara, a od 1. maja će biti 6,2520 dinara, dok će od 1. maja biti skuplja struja biti obračunava po 25,0080 dinara. 

    Prosečan račun skuplji za oko 250 dinara

    Iz ministarstva napominju da su u pitanju “najniža moguća korekcija cena struje (8%) i gasa (10%), koja je deo aktuelnog stend-baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom”, uprkos pritiscima i teškoj geopolitičkoj situaciji sa energentima u Evropi.

    Želite da vam “Blic Biznis” donosi najnovije i ekskluzivne informacije o ekonomiji i dešavanjima u svetu biznisa, da čitate o uspesima i padovima srpskih privrednika, ali i poslovima koji u Srbiji i svetu donose novu eru u biznisu. Postanite i vi deo kluba koji čini desetine hiljada menadžera. Prijavite se na newsletter i na mejlu očekujte najaktuelnije i najekskluzivnije informacije.

     

    Nada Matić

    Blic

    FOTO: PREDRAG DEDIJER / RINGIER

    Podeli
  • Cene benzina i dizela nepromenjene u narednih sedam dana

    Cene benzina i dizela nepromenjene u narednih sedam dana

    Maksimalne maloprodajne cene dizela i benzina biće u narednih sedam iste kao i prethodne nedelje, pa će  dizel i dalje koštati 185 dinara. Benzin će biti 178 dinara, rečeno je za Tanjug u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.

    U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva i imajući u vidu da je tržište još nestabilno, vlada je usvojila izmenu Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte kojom je produžila ograničenje cene derivata nafte do 31. maja.

    Foto: Dnevnik.rs
    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Eurostat: Osnovni životni troškovi četiri puta brže rasli od plata

    Eurostat: Osnovni životni troškovi četiri puta brže rasli od plata

    Najosnovniji životni troškovi, stanovanje i komunalije, porasli su prošle godine do četiri puta brže od plata širom Evropske unije. To pokazuju podaci Eurostata koje je preneo sajt Ujedinjenih granskih sindikata “Nezavisnost”.

    Cena rada po satu porasla je za 4,4 odsto prosečno u zemljama Evropske unije u 2022. godini, pokazuju najnoviji podaci evropskog biroa za statistiku Eurostat.

    Jaz između zarada i inflacije je još veći kada su u pitanju najosnovniji troškovi života: troškovi stanovanja i komunalija (18 odsto imaju udeo u ukupnim troškovima) su rasli četiri puta brže od plata, dok su transport i hrana (12 odsto) porasli tri puta brže. Realne zarade, koje označavaju kretanje plata u odnosu na inflaciju, pale su prošle godine u svim zemljama članicama EU za prosečno čak devet odsto. Poređenja radi, stvarni profit je povećan za jedna odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Podaci Evropske centralne banke (ECB) pokazuju da su povećanja profitnih marži u 2021. i 2022. godini bila veća od povećanja jediničnih troškova rada, što znači da rast profitnih stopa ima značajniju ulogu u pokretanju inflacije. Komentarišući ove podatke Eurostata generalna sekretarka Evropske konfederacije sindikata Ester Linč je ocenila da su poskupljenja ugrozila životni standard zaposlenih i njihovih porodica.

    “Ove brojke su još jedan dokaz da su radnici žrtve inflacije, a ne njen uzrok. Iza ovih cifara stoje stvarni ljudi koji se bore da obezbede hranu za svoje porodivce, zagreju svoje domove i čak priušte prevoz do svog radnog mesta”, rekla je Linč. Dodala je da je pad životnog standarda radnika rezultat toga što kompanije, posebno one u energetskom i prehrambenom sektoru, koriste probleme sa snabdevanjem da povećaju svoje cene i ostvare rekordne profite.

    Prema njenim rečima, “vreme je da političari prestanu da kažnjavaju žrtve inflacije smanjenjem plata i da se pozabave pravim uzrokom inflacije oporezivanjem viška profita”.

    Autor: SA

    Izvor: Beta

    Izvor: Beta/Dragan Gojić

    Podeli