Author: Biljana Veljovic

  • Radovanović: KUD “Ras” krasi multikulturalnost

    Radovanović: KUD “Ras” krasi multikulturalnost

    KUD “Ras” iz Novog Pazara koji postoji već pune dve decenije i broji blizu 150 igrača, zbog velikog interesovanja vrši upis novih članova . Upis najmlađih obavljaće se u OŠ”Meša Selimović” svakog ponedeljka i petka od 19:30. Za prvi ansambl upis je u Gimnaziji ponedeljkom i sredom od 20 sati, a rekreativnoj grupi možete se pridružiti svakog utorka i četvrtka od 20 časova takođe u Gimnaziji.

    „Ras“ sa blizu 150 igrača u sve tri grupe intenzivno radi na pripremi godišnjeg koncerta. Ove godine obeležiće  dvadeseti po redu. Pored prvog ansambla, koji je kruna KUD-a „Ras“, za izlazak na binu spremaju se najmlađa igračka grupa kao i rekreativna.

    “Pokušavamo da se što bolje spremimo. Želimo da publici koja bude došla da nas gleda, pokažemo kako se igra folklor. Da vide kako na jednom mestu uz pesmu i igru prožimamo kulturu i Srba i Bošnjaka jer među članovima ima i jednih i drugih. Na to sam, kao koreograf i umetnički rukovodilac jako ponosan i slobodno celim srcem mogu reći da ovaj KUD upravo krasi multikulturalnost”, kazao je Bojan Radovanović.

    Radovanović ove godine slavi još jedan jubilej. To je 30 godina bavljenjem folklorom, što kao igrač čuvenog koreografa i poznavaoca folklora, koji na žalost nije među nama, Senka Rašljanina, što kao umetničkog rukovodioca KUD-a “Ras”.  Istakao je da je ponosan na svakog igrača, od najmlađeg do igrača veterana. Ponosan je i na ostvarene pobede, priznanja, učešća na velikim i priznatim manifestacijama i takmičenjima u zemlji i van nje, na uspehe koji su se godinama unazad ređali i izražava nadu da će ih još biti.

    “Zbog sve većeg broja zainteresovanih da postanu deo našeg KUD-a, organizovali smo upis novih članova u sve tri grupe. “Upis najmlađih obavljaće se u OŠ”Meša Selimović” svakog ponedeljka i petka od 19:30. Za prvi ansambl upis je u Gimnaziji ponedeljkom i sredom od 20 sati, a rekreativnoj grupi možete se pridružiti svakog utorka i četvrtka od 20 sati takođe u Gimnaziji”, rekao je predsednik ovog društva Miljan Nikolić. On je posebno pozvao muškarce da se priključe jer trenutno ih ima manje nego ženskih članova. Preneo im je svoje iskustvo kao igrač da je ovo mesto gde je dobra zabava, lepo druženje i u šali dodao da je sat vremena igranja kao tri sata  provedena u teretani.

     

     

    Jasera Ljajić igra u kolu veterana već duže vreme. Kaže da joj je vrlo drago zbog toga. “Za mene lično ovaj sat vremena koliko igramo na probama, prava je psiho terapija nakon svih dnevnih obaveza što na poslu a što u kući. Pozvala bih sve koji vole druženje, pesmu, igru, bez obzira na veru i naciju da dođu i igraju sa nama jer u našem šarenom kolu ima i Bošnjaka i Srba. Kroz razne igre iz svih krajeva čuvamo naše tradicije”, kazala je Jasera Ljajić.

    Zbog meseca ramazana vreme održavanja proba biće izmenjeno, a igrači će putem grupa na društvenim mrežama biti blagovremeno obavešteni. KUD“Ras“ ovom prilikom  svim sugrađanima i igračima islamske veroispovesti želi srećan mesec ramazan uz najlepše želje.

    Biljana Veljović

    Podeli
  • Dva faktora su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća u Srbiji

    Dva faktora su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća u Srbiji

    Podaci govore da su u četiri od šest saobraćajnih nezgoda u kojima su poginuli vozači putničkih vozila, posledica neprilagođene brzine. Isti broj vozača nije koristio sigurnosni pojas, izjavio je jutros pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije Vladan Nikolić.

    „Ta dva podatka najbolje oslikavaju našu bezbednosnu problematiku i danas i u prethodnom periodu. Polovina svih nezgoda sa poginulim licima je posledica neprilagođene brzine, a tek oko trećine poginulih putnika u vozilu su koristili sigurnosni pojas“, rekao je Nikolić za Radio-televiziju Srbije.

    Prema njegovim rečima, u 2022. godini od ukupno 1,3 miliona otkrivenih prekršaja, pola miliona su bili zbog neprilagođene brzine, a gotovo 200.000 zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa.

    Dodao je i da su pešaci svaki četvrti poginuli na godišnjem nivou u Srbiji, a da najviše stradaju oni koji su nemoćni, stariji od 65 godina i deca.

    Naveo je i podatak iz istraživanja Agencije za bezbednost saobraćaja, koje je pokazalo da svaki treći pešak prelazi ulicu van pešačkog prelaza, kao i da svaki peti pešak prelazi na crveno svetlo semafora.

    Nikolić je ocenio da prelazak ulice na obeleženom mestu nije uvek garancija bezbednosti, dodajući da je od početka godine pet pešaka stradalo na samim pešačkim prelazima, a da je takvih slučajeva u 2022. godini bilo 20, zbog čega su sproveli dvomesečnu akciju pojačane kontrole saobraćaja.

    „U tom periodu otkrili smo 12.000 prekoračenja brzine u zoni pešačkog prelaza, oko 200 nepropuštanja pešaka. Bilo je i oko 1.000 prekršaja nepropisnog kretanja pešaka, ali ja bih ipak akcentovao obaveze vozača prema pešacima kao glavni problem“, kazao je Nikolić.

    Autor:Beta

    Podeli
  • Koliko penzionera u Srbiji prima najveću, a koliko minimalnu penziju

    Koliko penzionera u Srbiji prima najveću, a koliko minimalnu penziju

    U Srbiji trenutno, prema najsvežijim podacima PIO fonda, penziju prima nešto više od 1,65 miliona naših najstarijih sugrađana.

    Najviše je osiguranika iz kategorije zaposlenih, njih 1,4 miliona, zatim poljoprivrednika (142.252) i na kraju samostalnih delatnosti (107.963).

    Prema statističkom izveštaju PIO fonda za decembar 2022. godine, oko 36 odsto naših penzionera prima penzije iznad prosečnih. To znači da oni imaju penzije u rangu između prosečne za decembar 2022. (33.731 dinara, pre januarskog povećanja, tj. 37.809 posle) i iznosa prosečne zarade za novembar 2022. godine tj. 78.326 dinara. Između 78.000 i 108.000 dinara prima oko 53.000 građana tj. 3,27 odsto ukupnog broja penzionera.

    Od pomenutih 1,65 miliona penzionera u Srbiji, nešto manje od 60 odsto njih ima mesečna primanja u visini do prosečne penzije. Ipak, najnižu moguću penziju prima oko 14 odsto penzionera, a ispod najniže moguće oko 12 odsto najstarijih, piše Blic.

    Koliko ljudi prima najveće penzije

    Ako pogledamo distribuciju korisnika penzije u Srbiji, maksimalne penzije tj. penzije preko 100.000 dinara prima 1,2 odsto penzionera, tj. njih 20.018.

    Od ukupnog broja penzionera u Srbiji, njih 0,05 odsto tj. njih oko 940 prima najviše penzije od 169.512 dinara. Koliko ljudi prima najmanje penzije

    Sa druge strane, najniži iznos penzije i manje od tog iznosa prima svega 14,02 odsto penzionera, tj. prema podacima iz decembra 2022. oko 12,3 odsto penzionera u Srbiji prima penzije niže od najniže tj. u tom trenutku 18.404 dinara u slučaju regularnih penzija i 14.469 u slučaju poljoprivredne.

    Najniže penzije u Srbiji ipak prima samo oko 1,6 odsto ukupnog broja penzionera, tj. oko 28.000 njih. Najveći broj najstarijih građana po ovim podacima spada u kategoriju između najniže penzije i prosečne tj. oko 45 odsto njih.

    Prosečna penzija

    Što se visine prosečnih primanja tiče, prosečna penzija za 1,4 miliona osiguranika iz kategorije zaposlenih iznosi 40,141 dinara, dok za 140.000 poljoprivrednih penzionera ona iznosi 16.310 dinara, dok za samostalne delatnosti prosečna penzija iznosi 35.738 dinara.

    Povišica do kraja godine

    Nedavno su naši zvaničnici obelodanili da najstariji građani treba da očekuju nove povišice i da će rast biti dvocifren, ali veći od 10 odsto.

    “Veoma veliko povećanje penzija će biti ponovo. Svakako dvocifreno, pre kraja godine, u junu ćemo moći da sagledamo i da vidimo da li ćemo moći od oktobra, novembra ili decembra, u zavisnosti od situacije. I to neće biti 10 posto. Biće penzioneri vrlo zadovoljni. Do kraja 2025. godine prosečna penzija u Srbiji biće 450 evra”, naveo je predsednik Vučić.

    IZVOR: BLIC/NIKOLA VOJNOVIĆ

    Podeli
  • SDA:Mreža bošnjačkih narodnih poslanika na Balkanu

    SDA:Mreža bošnjačkih narodnih poslanika na Balkanu

    SDA Sandžaka, danas je održala press konferenciju ispred koje je o novim idejama govorio narodni poslanik Enis Imamović. On je predstavio inicijativu  za formiranje foruma, odnosno mreže bošnjačkih narodnih poslanika na Balkanu.

    Imamović je istakao da je ova mreža zamišljena kao nadstranačka nacionalna koordinacija nosilaca bošnjačkih mandata u parlamentima svih država regiona čiji bi fokus bio usmeren na produbljivanje  i jačanje veza sa BiH kao matičnom državom svih Bošnjaka. “Mi smo upravo analizirajući poslednja politička dešavanja u regionu došli do nekoliko važnih zaključaka zbog kojih smo odlučili da zauzmemo proaktivnu ulogu i pokrenemo nekoliko inicijativa kao naš odgovor na političke prilike nastale na Balkanu, da zauzmemo stavove i konkretne mere u cilju zaštite interesa bošnjačkog naroda. Naša polazna tačka jeste da je naša matična država BiH”, kazao je Imamović.

    Imamović je rekao, da u ovom trenutku Bošnjaci izvan BiH su jedini narod koji iza sebe nema državu koja bi u punom kapacitetu na bilateralnom nivou sa državama u kojima Bošnjaci žive se bavila zaštitom i unapređenjem interesa ovog naroda. “Brojni su primeri u kojima  se Srbija pojavljuje kao zaštitnik Srba koji žive u drugim državama kao što su Kosovo i Metohija, Crna Gora, BiH itd, što je sasvim legitimno. Međutim, postavlja se pitanje zašto se to isto pravo osporava BiH kada su u pitanju Bošnjaci”, kazao je Imamović.

    Imamović je danas istakao da na ovaj način, ovom inicijativom  za formiranje mreže bošnjačkih narodnih poslanika na Balkanu, bude izvršen pozitivan politički pritisak na institucije BiH da  u bilateralnim odnosima sa državama u kojima Bošnjaci žive i deluju, BiH zauzme aktivnu ulogu matične države i da kao takva bude garant zaštite vitalnih interesa Bošnjaka ma gde oni živeli. “Ovo je ujedno i zahtev EU da i ona prepozna BiH kao matičnu državu Bošnjaka, “kazao je između ostalog Imamović.

    “Mi očekujemo da  ključna i krovna inicijativa za osnivanje ove mreže i u skladu sa zakonom o nacionalnim manjinama bude BNV”, zaključio je Imamović.

    Biljana Veljović.

    Podeli
  • Inflacija za godinu dana između osam i 10 odsto

    Inflacija za godinu dana između osam i 10 odsto

    Predstavnici finansijskog sektora očekuju da će inflacija za godinu dana unapred, u februaru 2024. godine iznositi 8,0 odsto. To predstavlja nepromenjenu vrednost u prethodnih pet anketa, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

    Navela je i da je prema rezultatima martovske ankete agencije Blumberg, očekivana inflacija za godinu dana unapred, niža je i iznosi 7,2 odsto.

    Kratkoročna inflaciona očekivanja predstavnika privrede, za godinu dana unapred su se u prethodnih šest meseci stabilizovala. Kretala su se oko 10 odsto. To je ujedno i vrednost očekivanja koja je zabeležena u februarskoj anketi.

    Kada je reč o inflacionim očekivanjima za dve i tri godine unapred, ona su i kod finansijskog sektora i kod privrede niža u odnosu na kratkoročna očekivanja.

    Očekivanja predstavnika finansijskog sektora za dve godine unapred ostala su nepromenjena u odnosu na prethodnu anketu i iznosila su 5,0 odsto, dok su za tri godine unapred nastavila da se kreću u granicama cilja NBS, ali na nivou od 3,6 odsto, dakle niže od očekivanja iz januarske ankete koja su

    Kada je reč o srednjoročnim očekivanjima privrednika, iz NBS navode da su ona ostala nepromenjena i za dve godine unapred iznose 7,0 odsto, a za tri godine 5,0 odsto.

    Rezultati ankete, koji se odnose na dve i tri godine unapred, mogli bi da ukazuju na to da i finansijski sektor i privreda očekuju ublažavanje inflatornih pritisaka u narednom periodu i postepeno vraćanje inflacije u granice cilja u srednjem roku, prenosi Tanjug.

    Foto:A.Vasiljević

    Podeli