Author: Biljana Veljovic

  • “Merhamet Sandžak” i “One nation” podelili 100 humanitarnih paketa

    “Merhamet Sandžak” i “One nation” podelili 100 humanitarnih paketa

    Huminitarne organizacije “Merhamet Sandžak” i “One nation” i ove godine nastavljaju da pomažu porodicama koje su slabijeg materijalnog stanja. Danas  se realizovala treća po redu ove godine podela humanitarnih paketa.

    Ispred HO “Merhamet Sandžak” Ismet Suljović je najvaio još jednu podelu paketa u toku ovog meseca zbog nastupajućeg meseca ramazana. Pozvao je sve ljude dobre volje, kako iz Sandžaka tako i iz dijaspore, da se priključe akciji i pomognu porodicama kojima je pomoć potrebna kako bi predstojeći ramazan proveli kako dolikuje. Načini na koji se mogu priključiti jeste uplata novca na žiro račun organizacije ili kontakt sa koordinatorom Safetom Ademovićem koji će dati uputstva kako i na koji način mogu pomoći.

    “One nation” i “Merhamet Sandžak”, u toku meseca ramazana, obezbediće i iftare za one koji ne budu u finansijskoj mogućnosti da ih obezbede.

    Prema rečima Suljovića, podela humanitarnih paketa porodicama koje su slabijeg materijalnog stanja, realizovaće se u više navrata do kraja godine.

    B.V.

    Podeli
  • Okrugli sto o miru na Zapadnom Balkanu

    Okrugli sto o miru na Zapadnom Balkanu

    Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru  i Institut za nacionalnu i međunarodnu bezbednost, organizovali su  Okrugli sto na temu interkulturalnog razumevanja kao faktora održavanja mira na Zapadnom Balkanu. Učesnici su naglasili važnost dijaloga i tolerancije u očuvanju stabilnosti u regiji. Potrebno je, smatraju, izbegavati nacionalističke i ekstremističke retorike te podupirati inkluzivne politike koje promovišu raznolikost i međukulturnu suradnju.

    U ime organizatora današnjeg Okruglog stola,rektor Internacionalnog univerziteta prof.dr Suad Bećirović i predsednik Pododbora za nauku i obrazovanje Prof.dr Jahja Ferhatović zahvalili su partnerima na ovom projektu što su prepoznali značaj teme i danas otvoreno govorili o problemima i predlozima za rešenja kako bi se očuvao mir na Zapadnom Balkanu.

    “Ideja je da se na Okruglom stolu susretnu srpski i bošnjački profesori,naučnici iz oblasti bezbednosti,kako bi pružili ruku jedni drugima ,kako bi običan svet mogao da vidi da mi sedimo i treba često da sedimo jedni sa drugima kako bi saznali šta jednu ili drugu zajednicu ugrožava”,rekao je Prof.dr Darko Trifunović,direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbednost.

    Čast i zadovoljstvo zbog prisustvovanja na današnjem Okruglom stolu izrazio je i zamenik predsednika  Odbora za bezbednost i unutrašnje poslove Aleksandar Marković

    “Svi univerziteti i visokoškolske ustanove su uvek bile kolevke,odnosno inkubatori različitih društvenih dijaloga”,kazao je dekan Fakulteta za inženjerski menadžment,prof.dr Vladimir Tomašević.

    “Cilj ovog okruglog stora jeste da demistificiramo i pomognemo u savladavanju problema negativnih pojava”,naglasio je prof.dr Sanid Dizdarević ispred Univerziteta modernih znanosti CKM iz Mostara i ispred Instituta za nacionalnu bezbednost iz Beograda.

    Poruka sa današnje tribine bila je da treba unaprediti saradnju svih naroda na Balkanu i na taj način sačuvati njihove kulture a samim tim i mir na ovim prostorima.

    B.V.

    Podeli
  • Ovo je današnji kurs dinara prema evru

    Zvanični srednji kurs iznosiće danas 117,3040 dinara za evro. To je neznatna promena u odnosu na sredu, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar je prema evru na istom nivou kao pre mesec dana, a na godišnjem nivou je jači za 0,3 odsto.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je slabiji za 0,2 odsto i iznosi 111,1044 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru slabiji za 1,7 odsto nego pre mesec dana, na godišnjem nivou je slabiji za 3,1 odsto, a u odnosu na početak godine je slabiji za 0,9 odsto.

    Piše: Anica Jelovac

    (Tanjug)

     

    Podeli
  • Još uvek se traže prava žena

    Još uvek se traže prava žena

    Ana Mirković, psiholog,upozorava da jedna žena nedeljno u femicidu izgubi život.To najčešće bude od nekog muškarca iz svoje najbliže okoline. Od početka godine je stradalo devet žena. Mirkovićeva poručuje da 8. mart nije samo dan za žene i ženska prava, već dan za ljudska prava i da je važno da se stalno podiže svest o tome. Kaže da žene ne žele da postanu ono protiv čega se bore. “Mi ne želimo da pesnicom lupimo od sto”, žene treba da budu to što jesu, poručila je Ana Mirković.

    U Srbiji se beleži porast femicida i porodičnog nasilja. Od početka godine ubijeno je devet žena. Ana Mirković ističe za RTS da je za nju to danas najtužniji momenat, da jedna žena nedeljno u femicidu izgubi život od nekog muškarca iz svoje najbliže okoline.

    “Ima još mnogo bitaka koje treba da dobijemo, a 8. mart je dobar dan da se o tome glasnije priča”, ističe Ana Mirković za RTS.

    Kaže da je pročitala da će žene u Srbiji tek za sto godina imati isti plate kao muškarci na istim pozicijama, s istim iskustvom i obrazovanjem.

    “Ostaje na nama da se borimo i da podsećamo. Zato mislim da je ovaj datum veoma važan, da se stalno podiže svest o tome da ovo nije samo dan za žene i dan za ženska prava. Ovo je dan za ljudska prava. Žene ne treba da traže neka posebna prava već samo osnovna ljudska prava”, ističe Mirkovićeva.

    Naglašava da ženama treba sistemska promena, podrška, posebno kada postaju majke da znaju da to neće kako kaže, proizvesti neke korake u “rikverc”.

    “Mi znamo da žene gube pozicije u firmama, gube plate i žene se zapravo boje toga. Podatak je da samo 300 tata u Srbiji uzme porodiljsko bolovanje, što opet govori o pravima. Jer nešto je samo za žene, a nešto samo za muškarce, a nije. kada postanu roditelji trebalo bi isto da se ophodimo i prema tom momentu. I ima dosta momenata gde nismo isti”, ukazuje psihološkinja.

    “Mi ne želimo da lupimo pesnicom od sto”

    Kaže da poznaje jednu devojčicu koja je bila fantastična fudbalerka i da je njen tata smatrao da to nije sport ni posao za devojčice i da je ona odustala od svog sna.

    S druge strane navodi da postoji i opozitna situacija.

    “Vrlo često žene na visokim pozicijama kod nas kažu: ‘I onda sam ja ušla i lupila pesnicom od sto i pokazala muškarcima’. Mi zapravo postajemo ono protiv čega se borimo, mi ne želimo da lupimo od sto. Žene treba da budu to što jesu”, smatra psihološkinja.

    Ističe da istraživanja pokazuju da su zemlje koje vode žene i ženske vlade srećnije zemlje, da mnogo više brinu o socijalnim programima, o drugim ljudima.

    “Mi treba da doprinesemo našom posebnošću i da tako svet učinimo boljim”, poručuje Mirkovićeva.

    Vajber grupe i pokloni za učiteljice

    Ana Mirković objašnjava da se danas nametnulo kao standard da je neprihvatljivo otići u školu i ne odneti učiteljici poklon. U ovo vreme krize je dosta neprijatno odlučiti koliko novca treba izdvojiti i procenti šta neko voli ili ne voli.

    “Ovde smo nekako prinuđeni da kupimo nešto po svaku cenu i neprijatno je. Mislim da čak i učiteljicama i nastavnicima nije prijatno kada dobijaju tu vrstu pažnje”, smatra psihološkinja.

    Dodaje da su svaki crtež i svaki zagrljaj zahvalnost učiteljici za sve ono što ona radi za učenike i da bi to trebalo da budu prave vrednosti.

    Međutim, društvo nameće neke vrednosti i onda se ljudi osećaju loše ukoliko ne pristanu na to.

    Šta je ženama doneo 8. mart

    “Žene su stalno pod stereotipima i to jako opterećuje psihu deteta. Slabiji pol, ili kad kažu lepši pol. Mi jesmo različiti polovi, ali zapravo to je individualna stvar. Ima predivno lepih muškaraca i predivno lepih žena, predivno dobrih i jednih i drugih, ne možemo stereotipizirati celu jednu populaciju. Žene su i većinski procenat stanovništva na planeti Zemlji da bismo ih samo gurnuli u jedan folder”, ističe Mirkovićeva.

    Zato je važno, naglašava, da stalno postavljamo pitanja i objašnjavamo šta je praznik 8. mart sve doneo ženama.

    “Možemo da glasamo, možemo da biramo, možemo i moramo da igramo fudbal, ako volimo da igramo fudbal, da vodimo države. Nema ograničenja zbog pola”, naglašava  ona.

    U ovom danu koji govori o pravima, materijalnim vrednosti, revolucijama, marševima, zaboravljamo, podseća Mirkovićeva, da su sve najvažnije stvari u životu potpuno besplatne i da za njih uvek imamo vremena.

    “Zagrljaj  je neverovatan poklon i kad nekog dragog držite u zagrljaju petnaestak sekundi počne da se luči neurotransmiter oksitocin koji proizvodi osećaj leptirića u stomaku. I to je čista ljubav”, poručila je Ana Mirković.

     

     

     

    Podeli
  • Pomoć majkama za kupovinu prve nekretnine

    Pomoć majkama za kupovinu prve nekretnine

    Vlada Srbije je prošle nedelje usvojila novu uredbu o dodeli subvencija majkama za kupovinu prve nekretnine, kojom će ovaj proces biti znatno olakšan i ubrzan. Jelena Lalatović, sekretar Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, rekla je da su novom uredbom predviđeni rokovi za odlučivanje koji prethodnom uredbom nisu bili jasno definisani, ali ne samo to.

    Jelena Lalatović, sekretar Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, rekla je, gostujući u Beogradskoj hronici RTS-a, da su novom uredbom koja je usvojena prošle nedelje predviđeni rokovi za odlučivanje koji prethodnom uredbom nisu bili jasno definisani.

    Majke podnose zahtev jedinicama lokalne samouprave i sada je izvesnije da će, najkasnije u roku od 30 dana, zahtev sa dokumentacijom biti dostavljen komisiji koja je nadležna za odlučivanje o zahtevu, objasnila je Lalatovićeva i dodala:

    Komisija je vezana rokom od 30 dana da donese odluku o priznanju ili nepriznanju prava – sada je to preciznije regulisano.” Prema njenim rečima, izvesniji je momenat kada će majke dobiti odgovor.

    Primedbe majki

    Primedbe koje su imale majke kada je počela da se primenjuje Uredba bile su da im je tražen predugovor, a ne ugovor, da su rešenja sporo stizala, da su na isplatu novca čekale još po dva meseca.

    Prethodna uredba je predviđala da se odlučuje o zahtevu uz koji se dostavlja predugovor o kupoprodaji nepokretnosti, a to je značilo da su one kaparisale, odnosno pronašle stan, ali da nisu završile pravni posao, da nije bilo preneto pravo svojine i da nisu postale vlasnice stanova”, ukazala je Lalatovićeva.

    Glavni problem se javio iz tog razloga što majke u momentu kada su aplicirale, nisu imale u posedu stan, nisu vlasnice stana, a u momentu kada je dostavljen zahtev komisiji, komisija kada je radila proveru u okviru Republičkog geodetskog zavoda – one su postale vlasnice stana i nisu ispunjavale jedan od osnovnih uslova a to je da ne poseduju nepokretnost na svoje ime, objasnila je Lalatovićeva.

    Završen proces, odbijen zahtev

    Prema njenim rečima, majke čiji je zahtev odbijen imaju pravo da u roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ove uredbe, ponovo podnesu zahtev i komisija će doneti odluku.

    Kupovina stana u izgradnji

    Prethodna uredba je predviđala da prodavac mora biti upisani vlasnik nepokretnosti, u katastru nepokretnosti mora da ima pravo svojine, kao i da sama nepokretnost ne bude opterećena teretima, podvukla je Lalatovićeva.

    Sada je, dalje navodi, predviđeno da je za stanove u izgradnji dovoljno da podnosilac zahteva dostavi dokaz da je prodavac predbeležio pravo svojine u katastru nepokretnosti, što znači da stanovi u izgradnji mogu da se prodaju i bez dobijanja upotrebne dozvole, rekla je ona.

    Kupovina stana na kredit

    Lalatovićeva ističe da je kupovina stana na kredit bila moguća i prethodnom uredbom.

    Neophodno je da se u ugovoru o kupoprodaji jasno definiše iznos sredstava koji se finansira iz kredita, iznos sredstava koji se finansira iz subvencije države da ne bi dolazilo do toga da stambeni kredit pokrije celokupnu kupoprodajnu cenu, jer je ideja uredbe učešće u kupovini, da država pomogne majkama, objasnila je ona.

    Potrebna dokumentacija

    Lalatovićeva kaže da je nova uredba nabrojala koji su dokazi neophodni da bi se moglo odlučiti o zahtevu, jer je nepotpuna dokumentacija prolongirala odlučivanje.

    Nova uredba je taksativno nabrojala sve dokaze koji su neophodni da se dostave. Prvi uslov je da je majka dobila dete nakon 1. januara 2022. godine, da prvi put stiče u svojinu stan ili kuću, da nije imala vlasništvo nad stanom ili kućom na teritoriji Srbije, da njen bračni ili vanbračni partner ne poseduje stan ili kuću, ne poseduje na osnovu zajedničke imovine, imovine koja je stečena tokom trajanja braka, da prodavac bude upisani vlasnik nepokretnosti.

    Takođe je važno da sama nepokretnost nije opterećena teretima, subvencijom se dodeljuju sredstva za izgradnju kuće – da je u tom momentu bitno da je zemljište na kome je predviđena gradnja uknjiženo na podnosioca zahteva.

    Mogu da konkurišu majke koje su vlasnice zemljišta, ali ne mogu majke koje poseduju stan ili kuću, napomenula je Lalatovićeva.

    Od čega zavisi iznos subvencije

    Lalatovićeva ukazuje na to da je maksimalni iznos subvencije 20.000 evra i određuje se prema vrednosti nepokretnosti koja se stiče.

    Vrednost nepokretnosti se određuje prema kupoprodajnoj ceni koja je u ugovoru ili predugovoru, a iznos subvencije je 20 odsto od kupoprodajne cene.

    U situaciji kada se daju sredstva za izgradnju kuće ili stana, tada se procenjuje prema vrednosti radova, a vrednost radova je iskazana prema predračunu.

    Novac se dobija pre isplate celokupne kupoprodajne cene, neophodno je da majka prilikom kupovine ne isplati celokupnu cenu nego kupoprodajnu cenu u onom delu koji finansira iz sopstvenih sredstava, a da država učestvuje u ostatku kupoprodajne cene, kaže ona.

    Kada se prizna pravo, majka dostavlja rešenje o priznanju prava javnom beležniku.

    Interesovanje za subvencije

    Lalatovićeva kaže da je od početka primene prethodne uredbe stiglo 415 zahteva, odobreno je 112 zahteva i država je za tu namenu odvojila 1.250.000 evra.

    Pozvala je majke koje ispunjavaju uslove da podnesu zahtev i da se raspitaju o svim uslovima.

    (Mondo/RTS)

    IZVOR: MONDO/UROŠ ARSIĆ

    Podeli