Author: Biljana Veljovic

  • Korona virus opet prizemljio avione u Velikoj Britaniji

    Korona virus opet prizemljio avione u Velikoj Britaniji

    Kompanija EasyJet otkazala je više od 200 letova tokom vikenda i najavila da će u ponedjeljak biti otkazano još njih 60, a brojne letove je otkazao i British Airways. Broj oboljelih članova posada aviona ne prestaje rasti (EPA)

    Značajno širenje COVID-a 19 u Velikoj Britaniji primorao je aviokompanije, uključujući EasyJet i British Airways da otkažu stotine letova u posljednjih nekoliko dana jer broj oboljelih članova posada aviona ne prestaje rasti, javlja Reuters.

    Engleska je ranije ove godine ukinula sva ograničenja u vezi s epidemiološkim mjerama, uključujući zakonsku obavezu samoizolacije kada je test pozitivan i potrebu za nošenjem maski na javnim mjestima.

    Broj oboljelih počeo je rasti u Velikoj Britaniji početkom prošlog mjeseca, a do 26. marta procjenjivalo se da je jedna od 13 osoba pozitivna na korona virus, što je najveća brojka od početka pandemije.

    Problem za cjelokupan aviosaobraćaj

    Kompanija EasyJet otkazala je više od 200 letova tokom vikenda i najavila da će u ponedjeljak biti otkazano još 60 letova.

    British Airways je u nedjelju otkazao manji broj letova navodeći da problem sa korona virusom utiče na aviokompanije, aerodrome i cjelokupan aviosaobraćaj, prenosi Tanjug.

    IZVOR: AGENCIJE

    Podeli
  • “Imamo dovoljno”; “Vreme je da zamolimo Vladu da ukine zabranu izvoza”

    Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je danas da Srbija ima dovoljno brašna, ulja i šećera. Kako je istakao, vreme je da privrednici sa Vladom ponovo otvore pitanje izvoza, jer ne postoje razlozi da ograničenje ostane.

    On je naglasio da je snabdevenost domaćeg tržišta žitaricama i brašnom stabilna i da se nije dogodila nikakva velika nestašica. Jabuka novim tranzitnim rutama ide u Rusiju, ali je skuplja 40 odsto

    “Brašna ima, imamo i ulja i šećera. Kada pogledate kolike su zalihe, a kolike potrebe, mislim da je vreme da sa Vladom ponovo otvorimo to pitanje i zamolimo da ponovo možemo da izvozimo”, rekao je Čadež za RTS.

    On je ocenio da će cene i u Srbiji sigurno porasti, ali da je dobro što je Srbija izvoznik hrane i što neće imati problema s tim. Govoreći o uticaju sukoba u Ukrajini na privredu, Čadež je rekao da je najveći problem njegova nepredvidivost, što onemogućava privrednike da planiraju poslovanje.

    “Morate praktično da tražite nova tržišta sa kojih ćete da uvozite. Ako ste uzimali rebrasti čelik iz Ukrajine, vi sada nemate taj rebrasti čelik koji ide u armaturu”, rekao Čadež. On je naveo da je iz razgovora sa kompanijama shvatio da je izvoz na rusko tržište otežan, zbog niza problema sa kojim se izvoznici suočavaju, ali da je i dalje moguć.

    “Još uvek može da se izvozi na rusko tržište. Od ljudi koji su tamo najprisutniji, čujemo da su imali veliki problem sa krizom rublje, ali sada vidimo da se stvari stabilizuju”, rekao je Čadež.

    IZVOR: TANJUG

    Ilustracija: Frolova_Elena/Shutterstock

    Podeli
  • Cijena nafte oštro pala zahvaljujući američkim strateškim rezervama

    Cijena nafte oštro pala zahvaljujući američkim strateškim rezervama

    Najveći pad cijena nafte u posljednje dvije godine uslijedio je nakon što je Joe Biden najavio da će tokom šest mjeseci, počevši od maja, na tržište plasirati milion barela dnevno iz američkih strateških rezervi.

    Analitičari smatraju da će američki potez uravnotežiti tržište nafte u ovoj godini, ali to nije trajno rješenje (AP)

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio prodaju rekordnih 180 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi spriječio daljnji rast cijena ‘crnog zlata’, javlja Reuters.

    Cijena barela na londonskom tržištu potonula je 13,5 posto, na 104,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 12,9 posto, na 99,27 dolara.

    Najveći pad cijena nafte u posljednje dvije godine uslijedio je nakon što je predsjednik Biden najavio da će tokom šest mjeseci, počevši od maja, na tržište plasirati milion barela dnevno iz strateških rezervi kako bi se spriječio daljnji rasta cijena ‘crnog zlata’.

    To će biti treći put u posljednjih šest mjeseci da SAD koristi svoje strateške rezerve, ali i najveće otpuštanje nafte u gotovo 50-godišnjoj historiji tih zaliha.

    Napad na inflaciju

    Od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem februara cijene su nafte snažno porasle, što potiče rast inflacije u svijetu.

    To bi moglo natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetske ekonomije.

    “Teška vremena zahtijevaju radikalne mjere. Bidenova administracija očgledno smatra da skok cijena nafte opravdava potez koji će ozbiljno stanjiti strateške zalihe. U idućih šest mjeseci kapat će nam po milion barela nafte (dnevno), što je znak da se ne očekuje skoro rješenje ukrajinske krize koja je smanjila opskrbu naftom”, kazala je Susannah Streeter iz Hargreaves Lansdowna.

    Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) u petak su, također, najavile plasman nafte iz strateških rezervi, no još se nisu dogovorile o količinama. O tome će odlučiti idućih sedmica.

    Kratkoročno će to pritisnuti cijene nafte, slažu se analitičari, no pitanje je što će biti dugoročnije.

    Intervencije nisu trajno rješenje

    “Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će tržište teško osigurati dovoljnu opskrbu u idućim mjesecima. Američka najava blijedi pred procjenama da će sankcije i zazor kupaca s tržišta izbaciti tri miliona barela ruske nafte dnevno”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.

    Analitičari Goldman Sachsa smatraju, pak, da će taj potez uravnotežiti tržište nafte u ovoj godini, ali nije trajno rješenje.

    “To će, ipak, i dalje biti otpuštanje zaliha nafte, a ne trajan izvor opskrbe za godine koje dolaze. Takvo oslobađanje zato neće riješiti strukturni deficit u opskrbi koji se stvarao godinama”, smatraju analitičari Goldman Sachsa.

    Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su prošle sedmice da će u maju povećati proizvodnju za samo 432.000 barela dnevno, unatoč pritisku Zapada da na tržište plasiraju znatno više nafte.

    IZVOR: AGENCIJE

    Podeli
  • Epidemiološka situacija u Novom Pazaru sve poviljnija

    Epidemiološka situacija u Novom Pazaru sve poviljnija

    Epidemiološka situacija u Novom Pazaru kada je koronavirus u pitanju iz dana u dan sve je bolja. Iako još uvek ima slučajeva oboljevanja, može se reći da su te brojke znatno manje. Iz ZZJZ ipak apeluju na građane da se pridržavaju osnovih mera zaštite i da se vakcinišu.

    “Koronavirus još uvek je među nama iako svi parametri pokazuju da se situacija iz dana u dan poboljšava. Ono što mi savetujemo je da se građani ipak još uve pridržavaju onih osnovnih mera zaštite jer jedino tako možemo doći do potpune stabilizacije i reći da smo konačno pobedili ovu pošast”, kazala je dr Majda Iković iz novopazarskog ZZJZ. Ona je iznela podatke obrađene za vikend pa je u tom periodu bilo 297 urađenih brzih antigenskih testova od kojih je bilo njih 17 pozitivno, na poslatih 77 PCR testova 8 je bilo pozitivno tako da to iznosi 6 procenata što je znatno manje u odnosu na prethodnih dvadesetak dana.

    Na bolničkom lečenju ternutno se nalazi 5 pacijenata i što je najbitnije sa lakšom kliničkom slikom. “Ono što nas još uvek zabrinjava je mali procenat vakcinacije, građani su baš nezainetresovani tako da prem aevidenciji koju vodimo, dnevno bude u proseku 5 imunizacija”, kazala je dr Iković.

    Građani koji žele da svoje zdravlje i svojih bližnjih zaštite od ovog virusa koji je, kako reče dr Iković, još uvek među nama, neka se vakcinišu. Punkt u Domu zdravlja je svakodnevno otvoren a svih vakcina ima dovoljno.

    B.V.

     

    Podeli
  • Na biračkom mestu 73 u OŠ “Meša Selimović” odlična izlaznost

    Na biračkom mestu 73 u OŠ “Meša Selimović” odlična izlaznost

    Biračko mesto 73 u OŠ “Meša Selimović” otvoreno je jutros na vreme, u 7h, i glasanje protiče u najboljem redu.

    Od ukupno upisanih 1490, blizu 800 birača iskoristilo je pravo glasa do 17h pa je to procentualno oko 50 posto. “Do ovog vremena glasanje se odvijalo u najbolkjem redu, gužva je bila veća u prepodnevnim satima, mi smo generalno zadovoljni izlaznošću i pozivamo građane da do 20h, do kad su otvorena biračka mesta, izađu i glasaju”, kazala je predsednica biračkog odbora Tanja Slavković.

    Inače, građani su mogli da glasaju na ukupno 99 biračkih mesta koliko ih je bilo na gradskom i seoskom području.

    B.V.

    Podeli