Author: Biljana Veljovic

  • Srbija je zemlja šljiva, malina i višanja

    Srbija je zemlja šljiva, malina i višanja

    Među prvih pet zemalja u svetu smo po proizvodnji malina, šljiva i višanja, a u Evropi smo u top pet po proizvodnji borovnica, jagoda, kupina, soje i kukuruza, i u prvih 10 evropskih izvoznika kukuruza i suncokreta”, navela je Matićeva

    DUBAI – Srbija je lider u regionu Zapadnog Balkana upravo kada je reč o proizvodnji hrane.

    „Među prvih pet zemalja u svetu smo po proizvodnji malina, šljiva i višanja, a u Evropi smo u top pet po proizvodnji borovnica, jagoda, kupina, soje i kukuruza, i u prvih 10 evropskih izvoznika kukuruza i suncokreta”, navela ministarka trgovine Tatjana Matić u Dubaiju.

    Na izložbi Ekspo 2020 Dubai u okviru obeležavanja Nacionalnog dana i obeležavanja Dana državnosti 15. februara danas je otvorena investiciona konferencija „Serbia Cuntry Busines Briefing”, a ministarka Matić je rekla na početku da prehrambena industrija Srbija ima najveći potencijal za rast.

    Na konferenciji su zatupljeni sektori: hrane, poljoprivrede i savremenih tehnologija.

    „Kao tradicionalno najvažnija poluga u privredi Srbije, prehrambena industrija i poljoprivreda imaju vitalnu ulogu, i u domaćoj potrošnji i u izvozu. Sa ukupno četiri milijarde bruto izvoza, prehrambena industrija je segment sa najvećim bruto izvozom zemlje, sa stalnim rastom izvoza i najvećim potencijalima za dalji rast”, rekla je Matićeva.

    Matićeva je rekla da je to četvrta investicionu konferenciju na Paviljonu ke Srbije, kao i da su brojni gosti potvrdili da je Srbija globalno konkurentna u mnogim oblastima.

    „To je bilo naročito vidljivo na našim velikim investicionim konferencijama, posvećenim tržištu nekretnina, automobilskoj i hemijskoj industriji, kao i turizmu odnosno velnes i spa ponudi, na kojima smo zainteresovali najveće svetske kompanije u ovim oblastima. Danas ćemo predstaviti investicione potencijale prehrambene industrije, poljoprivrede i savremenih tehnologija, industrija koje su ovih dana tematski u fokusu i same Ekspo izložbe”, rekla je ona u Biznis konekt centru, gde se održava konferencija.

    Kako je rekla, ulaganjem u našu prehrambenu i poljoprivrednu industriju, investitori imaju priliku da dosegnu tržište veličine 1,3 milijarde potrošača zahvaljujući činjenici da Srbija ima sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini koji omogućavaju izvoz bez carina na tržišta CEFTA, EFTA, Rusije i Evroazijske unije, kao i Turske. Takođe, preferencijalne uslove trgovine sa EU, SAD, Japanom i Australijom.

    Unapređenju ove industrije konstantno doprinose specijalizovani instituti i obrazovne institucije, čak 16 specijalizovanih instituta, četiri univerziteta i 26 srednjih škola fokusiranih na prehrambenu i poljoprivrednu industriju, navela je ministarka, preneo je Tanjug.

    Napomenula je da ICT sektor predstavlja najveću neto izvoznu granu Srbije i strateški važnu industriju na nacionalnom nivou.

    „Samo u poslednje tri godine ova grana industrije zabeležila je dvostruki rast po pitanju izvoza”, dodala je Matićeva.

    Ukazala je da se dve najjače srpske industrije prožimaju u primeni savremenih tehnologija u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji.

    Očekujem ogromno interesovanje investitora za koje sam sigurna da će prepoznati sjajne poslovne prilike i verujem da će ova konferencija iznedriti brojna poslovna partnerstva i saradnje.

    Razvojna agencija Srbije predstavila je investicione potencijale Srbije u pomenutim oblastima, kao i uspešne primere investicija i poslovanja kompanija u ovim sektorima u Srbiji.

    Nemanja Jevtović iz RAS-a je rekao Tanjugu da su dva najprosperitetnija srpska sektora, ICT i sektor poljoprivrede i prehrambene industrije.

    Kako je rekao, predstavljaju se visoka tehnologija, informaciona i biotehnologija koja predstavlja novu „zvezdu uzdanicu” srpske privrede.

    Jevtović je rekao da je poljoprivreda u 2021. imala 3,6 milijardi evra izvoza.

    „Odlučili smo se da spojimo ova dva sektora, jer njihova fuzija može da doprinese da se Srbija pozicionira što bolje kao investiciona destinacija u svetu”, naglasio je on.

    Dodao je da na konferenciji danas u Dubajiu učestvuju i strani investitori.

    „Ne možemo da otkrivamo mnoga imena, ali smo dobili potvrdu o učešću virutelnu i fizičku od najvećih svetskih kompanija.

    D.J.PIXABEJ-N.T.

    Podeli
  • Međunarodni dan dece obolele od raka – 15. februar 2022.

    Međunarodni dan dece obolele od raka – 15. februar 2022.

    Podizanje svesti o malignim bolestima u dečjem uzrastu, važan je zadatak koji se obavlja združeno sa ciljem pružanja podrške naporima za obezbeđivanje adekvatne dijagnostike, lečenja i neophodne pomoći roditeljima i porodicama. Međunarodni dan dece obolele od raka (15. februar) ustanovljen je 2002. godine radi ujedinjavanja aktivnosti i slanja jasne poruke u kontekstu prethodno pobrojanih ciljeva. Utemeljivač obeležavanja ovog datuma bila je Međunarodna konfederacija Udruženja roditelja dece obolele od raka, dok je deo Кalendara javnog zdravlja u Republici Srbiji postao 2013. godine.

    Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenjuje da se u svetu godišnje postavi oko 400.000 dijagnoza malignih bolesti kod dece uzrasta 0 – 19 godina. Najčešće vrste malignih bolesti u dečjem uzrastu bile su leukemije, tumori mozga, limfomi, neuroblastom i Vilmsov tumor. Rana i tačna dijagnoza malignih bolesti kod dece, praćena efektivnim lečenjem, treba da bude cilj svakog učinkovitog pristupa u kontroli ovih bolesti.

    Uspeh izlečenja raka kod dece je veliki, znatno veći nego u populaciji odraslih. U visokorazvijenim zemljama sveta, stopa preživljavanja prelazi 80%. Rano otkrivanje i tačna dijagnoza malignih bolesti kod dece mogu značajno uticati na povećanje verovatnoće preživljavanja, bolji odgovor bolesti na terapiju kao i manje skupo i manje intenzivno lečenje. Smatra se da koncept rane dijagnoze maligne bolesti kod dece obuhvata tri komponente: znanje i svest roditelja i zdravstvenih radnika o potencijalnim simptomima bolesti; tačnu i blagovremenu kliničku procenu i postavljanje dijagnoze; brz pristup potrebnoj terapiji. Postizanje boljeg efekta programa koji promovišu adekvatan pristup u ranom prepoznavanju i tačnoj dijagnostici malignih bolesti u dečjem uzrastu, ostvarivo je kao zajednički cilj (koji obuhvata i zajedničku akciju) vladinih tela, nevladinih organizacija kao i roditeljskih i udruženja građana.

    Ukupan broj predškolske dece obolele od malignih neoplazmi iznosio je 4 u 2020. godini u Beogradu, prema podacima iz populacionog registra za rak. Stopa registrovane obolele dece ovog uzrasta na 100.000 dece iznosila je 3.2. Najčešće maligne bolesti kod dece predškolskog uzrasta u periodu 2011 – 2020. godine odnose se na maligne neoplazme krvi i limfnog tkiva, maligne neoplazme oka, mozga i drugih delova CNS, maligne neoplazme mokraćno-polnog sistema, maligne tumore kosti, kože i vezivnog tkiva, kao i zloćudne tumore štitne žlezde i drugih žlezda sa unutrašnjim lučenjem.

    Tokom 2020. godine u populacionom registru za rak registrovano je ukupno 10 dece obolele od malignih neoplazmi u Beogradu u uzrastu od 7-19. godina. U istoj godini, maligne bolesti (neoplazme) dece i omladine uzrasta 7 – 19 godina pokazuju stopu obolevanja od 4.7/100.000. Prema grupama dijagnoza, u populaciji uzrasta 7 – 19 godina, u 2020. godini u Beogradu, najčešće zabeležene maligne bolesti bile su maligne neoplazme kosti, kože, vezivnog tkiva i dojke, maligne neoplazme krvi i limfnog tkiva, zatim zloćudni tumori oka, mozga i drugih delova CNS-a, kao i zloćudni tumori muških polnih organa.

    Podeli
  • Nema preminulih

    Nema preminulih

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javilo se 196 pacijenata od čega 96 prvih pregleda i 100 kontrolnih pregleda  javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano  90 osoba, od čega je njih 30 bilo pozitivno na koronavirus. Urađena su 54 PCR testa.

    U bolnici je zadržano šest osoba, pa se tako na bolničkom lečenju sada nalazi 34 kovid pacijenata. Sa lečenja su otpuštena dva pacijenta.

    Dva pacijenta priključena su na high-flow uređaj.

    Preminulih nema.

    Podeli
  • Životna sredina: Farmaceutski proizvodi u rekama su opasni za javno zdravlje, pokazala britanska studija

    Životna sredina: Farmaceutski proizvodi u rekama su opasni za javno zdravlje, pokazala britanska studija

    U vodama su pronađene značajne količine paracetamola, lekova za dijabetes i epilepsiju, ali i nikotina i kofeina, nalazi su istraživanja. Među rekama sa najvećom koncentracijom farmaceutskih proizvoda je Plava reka u Tunisu, pokazuje studija.Zagađenost reka lekovima i farmaceutskim proizvodima predstavlja „opasnost po životnu sredinu i javno zdravlje”, navodi se u izveštaju naučnika.

    U vodama širom sveta pronađene su značajne količine paracetamola, nikotina, kofeina, kao i lekova za epilepsiju i dijabetes, pokazala je studija Univerziteta u Jorku.

    Istraživanje je među najobimnijim na svetskom nivou.

    Reke u Pakistanu, Boliviji i Etiopiji su među najzagađenijima. U najboljem stanju su reke na Islandu, Norveškoj i u kišnim šumama Amazonije.

    Ono što jeste dobro poznato je da rastvorene kontraceptivne pilule mogu uticati na razvoj i reprodukciju riba, a naučnici strahuju da bi povećano prisustvo antibiotika u rekama moglo da ograniči njihovu efikasnost kao lekova.

    Istraživači su prikupili više od hiljadu uzoraka vode iz više od 100 zemalja.

    Ukupno, više od četvrtine od 258 reka sadrži takozvane „aktivne farmaceutske sastojke” što je nivo koji se smatra opasnim za vodene organizme.

    „Obično, mi koristimo te hemikalije, one postignu neke željene efekte na nama i zatim napuste naše telo”, rekao je doktor Džon Vilkinskon, koji je vodio istraživanje, za BBC Njuz.

    „Ono što sada znamo je da čak ni najsavremenija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ne mogu u potpunosti da razgrađuju ova jedinjenja pre nego što završe u rekama ili jezerima.”

    Dva najčešće otkrivena leka su karbamazepin, koji se koristi kod epilepsije i neuroloških problema, i metformin, za lečenje dijabetesa.

    Pronađene su i visoke koncentracije takozvanog „životnog potrošnog materijala” kao što su kofein (iz kafe) i nikotin (iz cigareta), kao i paracetamol protiv bolova.

    U Africi je u značajnom postotku pronađen i artemisinin, koji se koristi protiv malarije.

    „Možemo reći da će [uticaj prisustva takvih lekova u rekama] verovatno biti negativan, ali morate da uradite pojedinačne testove sa svakim od njih, a postoji relativno malo studija”, kaže doktorka Veronika Edmonds Braun, stručnjakinja za vodene ekosisteme sa britanskog univerziteta Hertfordšir, za BBC Njuz.

    „Ovo može biti samo gore jer sve više koristimo farmakološka rešenja za sve bolesti, kako fizičke tako i mentalne.”

    Izveštaj pokazuje da povećano prisustvo antibiotika u rekama može voditi većoj otpornosti bakterija, što će smanjiti efikasnost lekova i posledično dovesti do „globalne pretnje životnoj sredini i javnom zdravlju”.

    Najzagađenije su vode u nerazvijenim i slabo razvijenim zemljama, u oblastima gde se ispuštaju otpadne vode, uz loše prečišćavanje ili u blizini farmaceutskih fabrika.

    „Videli smo kontaminirane reke u Nigeriji i Južnoj Africi sa veoma visokim koncentracijama farmaceutskih proizvoda i to je u osnovi posledica nedostatka infrastrukture za prečišćavanje otpadnih voda”, rekao je doktor Mohamed Abdalah, vanredni profesor na Univerzitetu u Birmingemu u Velikoj Britaniji.

    „Ovo najviše zabrinjava, jer najugroženija populacija ima najmanji pristup zdravstvenoj zaštiti koja je ovome izložena.”

    Sedam pitanja i odgovora o plastici koju svakodnevno koristimo

    Počelo čišćenje Potpećkog jezera od otpada

    Na pitanje šta se može učiniti, glavni autor izveštaja, doktor Vilkinson, ima pomalo sumornu perspektivu.

    „Biće potrebno mnogo ljudi koji su mnogo pametniji od mene da se pozabave ovim problemom”, rekao je on.

    „Jedna od retkih stvari koje bi trenutno mogle da utiču je pravilna upotreba lekova”, dodao je.

    To bi značilo da se lekovi poput antibiotika teže nabavljaju i uz stroža ograničenja u dozama.

    Kompletan izveštaj objavljen je u naučnom časopisu Nacionalne akademije nauka.

    BBC News  Džona Fišer – BBC dopisnik za

    Polluted riverDr John Wilkinson

    Podeli
  • Stanje na putevima Dobri uslovi za vožnju, ponegde magla

    Stanje na putevima Dobri uslovi za vožnju, ponegde magla

    Vozače u Srbiji jutros očekuju različiti, ali uglavnom dobri uslovi vožnje.

    U Vojvodni su kolovozi suvi, vidljivost je dobra ali povremeno jači vetar u Banatu utiče na zanošenje vozila, koji više zadaje problema vozačima teretnih motornih vozila i autobusa, saopštio je AMS S.

    Slično je i na putevima u košavskom području timočke i negotinske krajine, a bočne udare vetra treba očekivati preko Crnog Vrha i na prevoju Čestobrodica na putu između Paraćina i Zaječara.

    Magla usporava saobraćaj i smanjuje vidljivost pored reka, kanala ili u kotlinama, ali je može biti i na autoputu između Niša i Pirota kao i od Leskovca ka Vranju.

    Prema poslednjim informacijama dobijenim od JP ” Putevi Srbije”, na naplatnim stanicama nema zadržavanja vozila. Prema informacijama Uprave granične policije, dobijenim u 5:15 časova, kamioni na Horgošu, na izlazu, čekaju 180 minuta, Kelebiji, 60, Batrovcima 180, Šidu 180, Bogojevu 60 minuta.

    Tanjug

    FOTO: MILAN PILIPOVIĆ / RAS SRBIJA

    Podeli