Author: Biljana Veljovic

  • Brnabić: Prosečna zarada u novembru 2021. dostigla je 588 evra, očekuje se nastavak ovog trenda

    Brnabić: Prosečna zarada u novembru 2021. dostigla je 588 evra, očekuje se nastavak ovog trenda

    Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić predsedavala je danas sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), na kojoj su razmatrani planovi za 2022. godinu i analizirani ostvareni rezultati u prethodnoj godini u privrednim oblastima koje utiču na BDP.

    Analizirajući planove za ovu godinu, na sednici je rečeno da se planira rast BDP u iznosu od 4,5 odsto.

    – Konstatovano je da je od novembra 2021. godine zabeležen rast zarada, nominalnih i realnih, uz očekivanje da se taj snažan trend nastavi i u tekućoj godini. Prosečna zarada u tom mesecu dostigla je 588 evra (u dinarskoj protivvrednosti).

    Kako se navodi u saopštenju, pozitivni trendovi uočeni su i u industriji, naročito prerađivačkoj i prehrambenoj, što posebno ohrabruje s obzirom na to da je taj sektor izvesni period bio u stagnaciji.

    – U oblasti infrastrukture i građevine realizacija projekata koji su u toku teče po planu, očekuje se raspisivanje tendera za izgradnju kontrolnog tornja na aerodromu u Nišu, nastavlja se izgradnja autoputa Preljina – Požega, obilaznice oko Beograda, pripremljena je i dokumentacija za obilaznicu oko Užica i izgradnju tunela Kadinjača. Takođe, razmatran je i veći broj projekata iz linijske infrastrukture čija je priprema pri kraju, poput autoputa Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, nastavka izgradnje autoputa na Koridoru 11, prema granici sa Crnom Gorom do Duge Poljane, kao i početak radova na izgradnji gasnog interkonektora Srbija – Bugarska, koji se planira početkom februara.

    Foto: FoNet/Božana Pavlica

    Danas Online

    Podeli
  • EBRD u 2021. investirala pola milijarde evra u Srbiji

    EBRD u 2021. investirala pola milijarde evra u Srbiji

    Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružila je snažnu podršku Srbiji tokom 2021. godine investirajući ukupno pola milijarde evra, saopšteno je. Oko 40 odsto investicija bilo je u projekte u oblasti ekološke infrastrukture, prelazak na čistije izvore energije, cirkularnu ekonomiju i energetsku efikasnost.

    Regionalni direktor EBRD za zapadni Balkan i direktor kancelarije u Srbiji Mateo Kolanđeli rekao je da prošlogodišnji rezultati dokazuju posvećenost te banke da pomogne Srbiji u tranziciji ka zelenoj ekonomiji.

    „Nastavljamo da radimo sa partnerima iz javnog i privatnog sektora na investicijama u održivu infrastrukturu i jačanje konkurentnosti zemlje“, kazao je on.

    U sektoru infrastrukture banka je podržala veliki regionalni program upravljanja otpadom, koji ima za cilj izgradnju sanitarnih deponija i povećanje stope reciklaže u zemlji. Investirala je i u infrastrukturu za širokopojasni internet u ruralnim područjima i unapređenje sistema za navodnjavanje u Vojvodini.

    EBRD je na opštinskom nivou finansirala poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Beogradu, kupovinu električnih autobusa u Novom Sadu i dekarbonizaciju daljinskog grejanja u Kragujevcu kroz ugradnju novih kotlova.

    Većina investicija EBRD u Srbiji je bila namenjena privatnom sektoru i prvenstveno plasirana preko lokalnih banaka, uključujući finansiranje investicija malih i srednjih preduzeća u trgovanje i zelene tehnologije, kreditne linije za unapređenje energetske efikasnosti u stambenom sektoru i namenske kreditne linije za žene preduzetnice.

    Ukupne investicije EBRD u Srbiji su dostigle 7,1 milijardu evra, navedeno je u saopštenju te banke.

    Autor:Beta

    Izvor: Pixabay

    Podeli
  • MHD “Merhamet Sandžak” i u ovoj godini pomaže siromašnima

    MHD “Merhamet Sandžak” i u ovoj godini pomaže siromašnima

    Humanitarne organizacije “Merhamet Sandžak” i “ONE NATION” iz Engleske, podelili su danas 100 paketa sa prehrambenim namirnicama i higijenskim sredstvima za 100 porodica slabijeg materijalnog stanja. Ovo je prva ovogodišnja podela, a biće ih još jer je saradnja ove dve humanitarne organizacije nastavljena na obostrano zadovoljstvo.

    Predsednik HO “Merhamet Sandžak” Ismet Suljović kaže, da je saradnja sa organizacijom ONE NATION uspešno nastavljena i ove godine i da će, najverovatnije, broj paketa ubuduće biti veći kako bi bili u mogućnosti da pomoć na ovaj način pruže za još 50 siromašnih porodica.

    U program pomoći biće uključeni i Tutin i Sjenica.

    B.V.

    Podeli
  • Omikron eksplodirao u Evropi: Od jutros crni rekordi u sedam zemalja, polovina u našem okruženju

    Omikron eksplodirao u Evropi: Od jutros crni rekordi u sedam zemalja, polovina u našem okruženju

    Ukupan broj potvrđenih slučajeva kovida-19 širom sveta premašio je 350 miliona, dok je broj umrlih veći od 5,6 miliona, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

    Samo u utorak registrovana su širom sveta čak 352.796.704 nova slučaja kovida, a veliki broj njih zabeležen je u Evropi gde omikron soj nastavlja da bukti.

    Bugarska

    Bugarska je danas prijavila rekordnih 12.399 novih slučajeva korona virusa u jednom danu, pokazuju zvanični podaci, pri čemu je većina slučajeva izazvana zaraznijim omikron sojem.

    Bugarska, u kojoj je vakcinisano manje od 30 odsto od sedam miliona stanovnika, zabeležila je i još 73 smrtna slučaja u poslednja 24 časa, prenosi agencija Rojters.

    Oko 5.300 ljudi primljeno je u bolnice, od kojih je 692 na intenzivnoj nezi.

    Sa najnovijim podacima, broj zaraženih od početka pandemije u Bugarskoj je premašio 903.000, a preminulo je 32.869 ljudi.

    – Nedavni skok u broju dece sa pozitivnim testom na korona virus podstakao je bugarske vlasti da razmotre produženje jednodnevne pauze na devet dana, počev od 29. januara – izjavio je bugarski ministar prosvete.

    Više od 38 odsto učenika prešlo je na onlajn nastavu, dok će restorani, kafići i barovi u prestonici Sofiji morati da rade sa 50 odsto kapaciteta i do 22 casa od sutra.

    Češka

    Češka je u protekla 24 sata registrovala 39.614 novih infekcija kovida-19, što je najveći dnevni broj od početka pandemije, pokazali su danas podaci češckog ministarstva zdravlja.

    Reč je o drugom dnevnom rekordu u poslednjih nedelju dana, prenosi agencija Rojters.

    Prethodno je u ponedeljak registrovano 30.367 novih infekcija u zemlji od 10,7 miliona ljudi.

    Slovenija

    U protekla 24 sata u Sloveniji je potvrđeno rekordnih 17.491 novi slučaj korona virusa, saopštio je danas Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ).

    Prema podacima NIJZ, od početka pandemije ovo je najveći dnevni broj novozaraženih, prenosi agencija STA.

    Kako se navodi, najnoviji podaci dovode 14-dnevnu incidenciju 100.000 ljudi na 6.463, dok je sedmodnevni prosek dnevnih slučajeva dostigao 11.808.

    Austrija

    U Austriji se danas beleži novi rekord broja novozaraženih od početka pandemije sa najmanje 35.000 inficiranih.

    Prema podacima Epidemiološkog sistema za prijavu (EMS) u poslednja 24 sata registrovano je 37.373 novozaraženih.

    Ti podaci, međutim, moraju biti “očišćeni” od mogućih dvostrukih prijava, ali svakako broj novozaraženih neće biti manji od 35.000, što je najviše od početka pandemije.

    Pre nedelju dana broj novozaraženih bio je 27.677.

    U osnovi u sredu se uvek beleži veći broj novozaraženih nego drugim danima, jer je tada najveći broj testova sprovedenih u školama registrovan u EMS-u.

    Samo u Beču registrovan je 12.121 novozaraženi, a sledi Gornja Austrija sa 4.698, Tirol sa 4.501, Donja Austrja sa 4.142.

    Potom slede Štajerska sa 3.896, Koruška sa 2.613, Salcburg sa 2.612, Forarlberg sa 1.908, i Burgenland sa 882.

    Od pojave omikron soja eksperti su upozoravali da će u Austriji dnevni broj novozaraženih veoma brzo dostići i rekordnih 40.000.

    Nemačka

    Nemačka danas beleži novi rekord broja novozaraženih korona virusa sa 164.000 inficiranih u jednom danu.

    Pre nedelju dana broj novozaraženih bio je već na visokih 112.323 i od nastavio je da raste širenjem omikron soja.

    Novi rekord se beleži u vreme kada parlament razgovara o uvođenju obavezne vakcinacije.

    Trenutno je u Nemačkoj 75 odsto gađana primilo najmanje jednu dozu vakcine, što je najmanja stopa na zapadu Evrope, gde ostale zemlje beleže stope od 80 do 86 odsto.

    Razmatra se da li će se uvesti obaveza vakcinisanja za sve punoletne građane, ili samo one starije od 50 godina, odnosno određene grupe ljudi.

    U protekla 24 sata preminulo je 166 osoba zaraženih korona virusom, a pre nedelju dana broj je bio 239.

    Od početka pandemije u Nemačkoj registrovano je 9.035.795 korona pozitivnih testova.

    Hrvatska

    U Hrvatskoj je nezvanično u poslednja 24 sata oboren novi crni rekord po broju zaraženih korona virusom – 18.517 osoba ukupno testiran PCR metodom i brzim antigenskim testom.

    Poslednji put je najviše novih slučajeva bilo 20. januara – 17.489.

    Prema pisanju hrvatskih medija potvrđeno je 11.812 novozaraženih na PCR testovima i 6.705 novozaraženih potvrđenih sa brzim antigenskim testovima.

    Poljska

    Poljska je zabeležila danas 53.420 slučajeva zaraze virusom korona, saopštilo je Ministarstvo zdravlja, čime se pridružila Mađarskoj, Češkoj, Bugarskoj i Rumuniji sa rekordnim brojem infekcija u jednom danu pod uticajem omikron soja.

    – Moramo da budemo spremni za dodatni rast broja slučajeva, čak iznad 60.000 – rekao je portparol Ministarstva zdravlja na konferenciji za novinare.

    Zamjenik ministra zdravlja Valdemar Kraska izjavio je lokalnim medijima da visokozarazna omikron varijanta trenutno čini oko 40 odsto slučajeva.

    Poljska je registrovala 104.373 smrtna slučaja od kovida 19 u populaciji od 38 miliona ljudi.

    J.R.

    Podeli
  • Fiskalni savet: Privatni penzioni fondovi nisu ispunili očekivanja  

    Fiskalni savet: Privatni penzioni fondovi nisu ispunili očekivanja  

    BEOGRAD – Privatni penzijski fondovi koji u Srbiji postoje 15 godina nisu ispunili reformska očekivanja, ocenjuje se u analizi Fiskalnog saveta o dosadašnjem radu ovih fondova u našoj zemlji uvedenih kako bi se obezbedili dodatni prihodi u starosti, kao dodatak državnom sistemu koji ostaje glavni izvor penzijskih prihoda.

    Kao glavnu zamerku Fiskalni savet navodi to što je dosadašnja investiciona politika, koja se dominantno oslanja na državne obveznice, nije u stanju da štedišama pruži zadovoljavajuće stope prinosa koji su u prethodne dve godine bili negativni u realnom iznosu, 2020. godine -0,3 odsto i 2021. – 6,1 odsto.

    Ukazuje i da uprkos izdašnim i ekskluzivnim poreskim olakšicama, penzijski fondovi nisu uspeli da se probiju na tržištu rada, što pokazuju podaci da manje od 10 odsto radnika ima otvorene račune, dok svega tri odsto iole redovno štedi u penzijskim fondovima.

    Da bi ovi fondovi i dobrovoljno penzijsko osiguranje u Srbiji funkcionisali bolje, više ljudi štedelo u njima, a stope prinosa bile veće, Fiskalni savet na osnovu međunarodnih iskustava u ovoj oblasti preporučuje nekoliko izmena.

    Prva je da se ukine limit da samo 10 odsto imovine sme biti investirano u inostranstvu, zatim da se omoguće garancije pozitivnih nominalnih prinosa fondovima koji žele da isključivo investiraju u državne obveznice, uz višestruko smanjenje naknada koje naplaćuju od štediša.

    Fiskalni savet, takođe, smatra da bi postojeće regresivne i izdašne poreske olakšice trebalo zameniti skromnijim i progresivnijim direktnim budžetskim subvencijama.

    Kada je reč o suštinskom proširenju pokrivenosti penzijskom štednjom, to zahteva, kako je navedeno, korenitu promenu postojećeg sistema i aktivnu intervenciju države ka otklanjanju imanentnih nedostataka tržišta privatnih penzijskih fondova.

    Boljitak bi, smatraju u Fiskalnom savetu, doneo i tenderski odabir privatne investicione kompanije koja bi penzijsku štednju pasivno investirala na međunarodne berze, kako bi se postizali optimalni prinosi za štediše, sa minimalnim troškovima.

    Investicione portfelje bi, počev od 10 godina pre penzione dobi, progresivno trebalo prebacivati u državne obveznice da bi se izbegao rizik gubitka ušteđevine usled volatilnosti berzi, a deo sredstava bi se pasivno investirao u Beogradsku berzu i državne obveznice.

    Time bi se stimulisao razvoj domaćih tržišta kapitala, navodi se u preporukama Fiskalnog saveta.

    Učešće zaposlenih, prema preporukama Fiskalnog saveta, bi bilo dobrovoljno, dok bi država novi sistem mogla da podrži potencijalnim garancijama povrata uloženih sredstava i automatskim prijavljivanjem radnika.

    Izvor: RTV

    Podeli