Author: Biljana Veljovic

  • Uspešna godina iza Filijale NSZ Novi Pazar, visoki ciljevi i za ovu

    Uspešna godina iza Filijale NSZ Novi Pazar, visoki ciljevi i za ovu

    Nacionalna služba za zapošljavanje – Filijala Novi Pazar, uspešno je realizovala sve zadate ciljeve koje su utvrđene sporazumom o učinku za 2021.godinu. Sve finansijske i nefinansijske mere koje podrazumevaju podsticanje zapošljavanja realizovane su u planiranom okviru, ali je svakako najveće interesovanje bilo za program stručne prakse, gde je bilo uključeno 137 lica kao i za program samozapošljavanja, gde je bilo 150 lica uključno. Iz NSZ posebno su ponosni na realizaciju programa “Moja prva plata”.

    “Mi beležimo značajan porast broja zaposlenih lica sa evidencije nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu, ali i veći broj prijavljenih potreba od strane poslodavaca, posebno onih koji se javljaju prvi put da sarađuju sa našom filijalom”, istakao je direktor Fahrudin Đekić. Đekić je dodao da, iako  se u protekloj godini zbog pandemije teško poslovalo, nije došlo do porasta broja nezaposlenih u odnosu na 2020-u. Preko 500 lica zapošljeno je kroz različite finansijske podsticaje koje je sprovodila Filijala NSZ Novi Pazar,a poseban akcenat je stavljen na podsticanje zapošljavanja lica koja pripadaju kategoriji teže zapošljivih.

    Đekić je istakao da je ova filijala posebno ponosna na uspešnu realizaciju programa “Moja prva plata”. Bio je uključen još veći broj lica u odnosu na 2020.godinu, tako da je za 2021.godinu uključeno 1825 mladih nezaposlenih lica I to kod 1472 poslodavca. Od tog broja, 70 procenata bilo je sa sa srednjim, a 30 procenata sa sa višim i visokim obrazovanjem. Poslodavci iz privatnog sektora uključili su najveći broj lica, a što se tiče  javnog sektora, posebno u oblasti zdravstvene zaštite, uključen je takođe značajan broj lica.

    “Cilj ovog antikriznog programa, bio je da se podstakne pružanje podrške privredi u rešavanju nedostatka radne snage, ali prvenstveno podsticanje zapošljavanja mladih nezaposlenih lica”, dodao je direktor NSZ – Filijala Novi Pazar, Fahrudin Đekić. On je istakao da će u ovoj  godini, NSZ imati na raspolaganju još veći obuhvat opredeljenih finansijskih sredstava za sve mere aktivne politike zapošljavanja, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, čime će se još više podstaći zapošljavanje na nivou filijale.

    Ova služba je u ovu godinu ušla sa novom veb stranicom NSZ, ali se očekuje da pojedine obuke za nezaposlena lica budu elektronski realizovane, gde se pokazuje da je NSZ jedan moderan, efikasan javni servis koji svojim korisnicima pruža usluge na jdean kvalitetan i lak način.

    B.V.

    Podeli
  • Omikron ne usporava, kod hroničnih bolesnika daje tešku kliničku sliku

    Omikron ne usporava, kod hroničnih bolesnika daje tešku kliničku sliku

    Koronavirus je u Srbiji od početka epidemije registrovan kod 1.484.516 osoba, a zabeležena su 13.152 smrtna slučaja, pokazuju podaci sa sajta covid19.rs. Udovičić za RTS: Pitanje za milion dolara da li je omikron početak kraja ili zahuktavanje pandemije.

    U kovid bolnici na Karaburmi danima se isti broj pacijenata otpusti i primi u jednom danu.

    Komandant bolnice dr Ivo Udovičić rekao je za RTS da prosek godina pacijenata koji su smešteni u bolnici na Karaburmi pokazuje da je počela faza tokom koje se zaražavaju stariji.

    Napomenuo je da je “pitanje za milion dolara” da li je omikron početak kraja ili zahuktavanje za neku novu fazu pandemije.

    U Subotici 172 novozaražene osobe

    Institut za javno zdravlje Vojvodine epidemiološku situaciju u severnoj pokrajini ocenjuje kao vanrednu. Korona brojke rastu i u Subotici.

    Broj pozitivnih pacijenta se povećava i juče je bilo 172 novoinficirana, što je mnogo više od 50 posto, rekla je za RTS dr Elizabeta Vrana, pulmolog i koordinatorka Kovid ambulante Doma zdravlja u Subotici.

    Naglasila je i da raste broj pregleda na dnevnom nivou i da ih je u ponedeljak bilo 430, a juče 480.

    “Prvih pregleda imamo oko 300 a na dalje dijagnostiku u opštu bolnicu šaljemo u proseku oko pet pacijenata, što se može zaključiti da se radi o lakšoj kliničkoj slici. Jedino što imamo pritisak na primarnu zdravstvenu zaštitu zbog velikog broja dnevnih pregleda”, navela je Vrana.

    Rekla je i da je produženo radno vreme kovid ambulanti od 7 do 22 časa,  a od sledeće sedmice biće povećan i broj medicinskih timova.

    U Pančevu za dan pregledano 920 pacijenata, otvorena još jedna kovid ambulanta

    U poslednje dve nedelje sve više je obolelih Pančevaca zbog čega se stvaraju gužve ispred kovid ambulanti. U pendeljak je oboren rekord kada je pregledano 920 pacijenata dok je prosek  najviše 300 do 400 ljudi.

    “Pik smo imali u ponedeljak i utorak kada je bilo preko 300 pozitivnih među testeranim. Otvorili smo i drugu ambulantu i već se oseća rasterećenje. Školski raspust je završen i  posledice raspusta postaju sve vidljivije jer se povećava broj inficirane dece. Gužve su tokom čitavog dana i apelujem na strpljenje a svi će biti pregledani i dobiti sve što treba”, rekao je za RTS direktor DZ u Pančevu Stojan Višekruna.

    U Mačvanskom okrugu 685 novozaraženih

    Prema poslednjim informacijama u Šapcu se beleži blagi pad broja novozaraženih, ali su podaci i dalje zabrinjavajući.

    Za poslednja 24 sata u Mačvanskom okrugu je 685 novoobolelih, od toga 309 u Šapcu.

    Kažu da su to uglavnom pacijenti sa blažom kliničkom slikom, u srednjem životnom dobu, od 35 do 50 godina. U kovid ambulanti pregleda se i do 800 pacijenata dnevno.

    Prema poslednjem preseku, koronavirus je u Srbiji potvrđen kod još 17.318 osoba od testirana 36.434 uzorka. Od posledica zaraze preminulo je još 28 ljudi.

    Hospitalizovano je 2.619 kovid pacijenata, od kojih je 112 na respiratorima.

    Pritisak na primarnu zdravstvnu zaštitu je i dalje ogroman, budući da je gotovo svaki drugi testirani pozitivan na koronavirus – 47,53 odsto.

    Direktorka Zavoda za plućne bolesti dr Ljiljana Timotijević upozorava da omikron ne daje samo lakše simpotme i da ima pacijenata sa jednostranom ili obostranom upalom pluća, koji zahtevaju upućivanje u bolnice – to su uglavnom stariji pacijenti, koji imaju pridružene bolesti.

    Zamenik direktora Instituta za majku i dete Vladislav Vukomanović rekao je za RTS da je u toj ustanovi na lečenju 14 kovid pozitivne dece. Klinička slika je uglavnom lakša nego što je bila kod delta varijante.

    Iako zabrinutost kod roditelja, kada je bolest dece u pitanju, uvek postoji, Vukomanović ističe da ne treba da bude panike.

    Odgovarajući na pitanje kako će povratak đaka u školu uticati na epidemijsku sliku, kaže da to zavisi i od primene mera.

    Podeli
  • “Eksplodirali” keš krediti, zašto su banke spustile kamatu

    “Eksplodirali” keš krediti, zašto su banke spustile kamatu

    Radojka Nikolić, glavna i odgovorna urednica magazina Ekonometar i Biznis kaže za RTS da su od ukupnog broja kredita 61 posto keš krediti i da to pokazuje da je ljudima potrebno više novca za život i da reše neki problem. Ističe da su za prelazak na obnovljive izvore energije potrebne decenije i da se sve što se događa na planu energetike uklapa u problem oporavka sveta posle pandemije.

    Radojka Nikolić je gostujući u Jutarnjem Programu RTS-a izjavila da su keš krediti “eksplodirali” u prošloj godini.

    “Od ukupnog broja kredita 61 posto su keš krediti, što je dalji rast jer bili su oko 56 odsto u prethodnom periodu. Ljudi ih uzimaju jer nemate ograničenja i možete da koristite novac za šta želite. Dogodilo se da stvarno imamo istorijski najnižu referentnu kamatnu stopu. Banke su pune para i spustile su kamate da bi mogle da zarade na većem obrtu”, kaže Nikolićeva.

    Napominje da uvek tumači da kad ljudi uzimaju keš kredite nedostaje im novca u životnom standardu, većina da reši neki problem.

    “To pokazuje da je ljudima potrebno više novca za život i potreban je viši standard i da su banke na to odgovorile. Vi sada imate konsolidaciju u bankarskom sektoru i svi se trude da povećaju broj klijenata. Drugo pitanje je koliko koštaju druge usluge oko dobijanja kredita, a ne samo kamata. Ako se pogleda nivo kamate za keš kredite, sada je jednocifrena, nikada nije bila niža i ko god to može koristi”, navodi Nikolićeva.

    Decenije za zamenu energenata

    Nikolićeva kaže da sve što se događa na planu energetike uklapa se u problem oporavka sveta posle pandemije. Glavni problemi za oporavak su, smatra, energetska kriza, rast cena hrane i inflacija.

    “Cena nafte raste, stigla je do 85 dolara za barel. Prošle godine nije bilo transporta, i smanjivale su se potrebe za naftom. Svetska privreda je napredovala oko pet odsto i to se pokrenulo. Moralo je da dođe do te razlike ponude i potražnje i do debalansa. Ali, kada je reč o Nemačkoj, u ceo problem se uplela i politika i to je glavni razlog. Nemačka je zavisna od ruskog gasa, više od polovine potreba dobija iz ruskih izvora. Da koriste Severni tok 2 uopšte ne bi imali problem sa snabdevanjem”, ističe Nikolićeva.

    Dodaje da će zamena obnovljimim izvora energije i smanjenje proizvodnje energije iz fosilnih goriva trajati decenijama.

    “To nije lako rešiti. A ono što se trenutno dešava sa Srbijom na planu energetike vidimo i sami. Država je dala garancije za Srbija gas od 200 miliona evra. Tu obavezu država preuzme na sebe i to ćemo mi svi platiti, kao i struju koja se kupuje na međunarodnom tržištu energenata”, kaže Nikolićeva.

    Navodi da je oko Rio Tinta velika priča.

    “Tu se uplela i politika i razni pokreti. Niko ne može biti protiv zahteva kojima se štiti životna sredina. Kako će to izgledati i kakvi će sporazumi biti nema detalja u javnosti”, priča Nikolićeva.

    Zašto milioneri traže veći porez

    U toku je Svetski ekonomski forum u Davosu, a više od 100 milionera sveta, okupljenih oko grupa “Milioneri patriote”, “Milioneri za humanost” i “Oporezuj me sada”, uputilo je otvoreno pismo. Traže da se dodatno oporezuju. Apel je upućen povodom serije predavanja “Davos agende” Svetskog ekonomskog foruma.

    Nikolićeva ističe da joj je to prvi put delovalo cinično, ali kad se pogleda o čemu je reč ima smisla.

    “Humanitarna organizacija Oksfam svaki put pred Davos daje izveštaj o stanju siromaštva u svetu je objavila to pismo koje originalno znači verujemo u poreze. Tu su milioneri, a ne milijarderi. Tu su samo dva ili tri zvučnija imena, dva iz porodice Dizni. Oni kritikuju Davos i kažu da do sada nije dao nikakve opipljive rezultate. Zalažu se za pravednije društvo i kažu da nema demokratije ako postoji ekonomska neravnopravnost. Na jednom mestu kažu da je sumorna istorija koja pokazuje kako su završila društva u kojima postoji velika nejednakost. Zalažu se da se oporezuju milioneri sa dva, a milijarderi sa pet odsto. Na godišnjem novou time bi se dobilo oko 2.500 milijardi ljudi čime bi se pomoglo dve milijardi ljudi da izađu iz siromaštva”, napominje Nikolićeva.

    Ukazuje da su bogatiji tokom pandemije postali još bogatiji i to su uglavnom ljudi iz IT industrije.

    “Najviše para je donelo sve vezano za transport, IT usluge”, dodaje Nikolićeva.

    Podeli
  • Gorivo ponovo poskupljuje-Barel je na maksimumu od 2014. godine, a sve to je ozbiljno upozorenje i za Srbiju

    Gorivo ponovo poskupljuje-Barel je na maksimumu od 2014. godine, a sve to je ozbiljno upozorenje i za Srbiju

    Cena sirove nafte tipa „brent”, koja se prerađuje u Srbiji, je prvi put od oktobra 2014. godine, premašila 87 dolara po barelu, a to poskupljenje, kako stvari stoje, još uvek se neće odraziti na poskupljenje goriva na srpskim benzinskim pumpama. Ipak, naftaši kažu da je to upozorenje i za Srbiju.

    Tako bar kažu iz pojedinih naftnih kompanija i Udruženja naftaša, što je za sada utešna informacija za vozače koji ne treba da strahuju da će ovaj svetski trend imati narednih dana posledice na njihove džepove.

    – Bez obzira na maksimume koje cena nafte dostiže na svetskom tržištu još uvek je rano govoriti o uspostavljanju trenda koji bi imao uticaj na naše tržište i cene goriva na benzinskim pumpama-navode iz Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS).

    Iz jedne naftne kompanije pak kažu za “Blic Biznis” da je to tačno ali ako se nastavi ovako drastičan skok cena na svetskom tržištu i oni će morati da koriguju maloprodajne cene.

    -Sve zavisi kako će se na svetskoj berzi reguulisati odnos ponude i potrežnje i reakcije kompanija na strah izazvan novim sojem korone omrikonom. Čini se da je njegov uticaj prenaglašen i nadamo se da će se narednih dana sve smiriti. Ako tako bude onda ovo iskakanje iz okvira “brenta”, koji se kod nas koristi za preradu, neće uticati na maloprodajne cene. Međutim, ako nastavi da raste onda će biti pomeranja i na srpskim benzinskim pumpama jer svetski trend se neminovno prenosi i na naše tržište-kažu nam u jednoj naftnoj kompaniji.

    Ipak, pored svetskih trendova koji utiču na cenu goriva, postoje i oni srpski koji se vezuju za akcize, koje bi mogli da dovedu do poskupljenja. Tako bar nalaže Zakon o akcizama po kome bi u toku ove godine trebalo da usledi usklađivanje nominalnih iznos akciza sa indeksom portrošačkih cena u 2021. godini. Po pravilu to se uglavnom dešava u februaru, ali može i kasnije, a koliko će to povećanje iznositi, zavisi od zvaničnih statističkih podataka, koji se budu objavili.

    Tomislava Mićovića, generalni sekretara UNKS-a upravo to usklađivanje više brine nego ovi svetski trendovi.

    – Ako se akcize povećaju za 7,9 odsto onda bi ovaj namet na benzin i dizel trebalo da bude povećane za 4,5 do 4,7 dinara, ali s obzirom na to da one ulaze u osnovicu za PDV to bi značilo povećanje ukupnog fiskalnog opterećenja od oko 5,5 dinara po litru gorivo. Zbog ovakve akcizne politike Udruženje naftnih kompanija nadležnim organima je predložilo smanjenje ovog oporezivanja koje ne bi narušilo budžetske prihode. Nadam se da će to biti uskoro uvaženo -objašnjava Mićović.

    Dok se to ne uvaži cene srpskog goriva upravo zbog ovog nameta biće među većim u regionu, jer u prosečnoj ceni litra benzina od 165,79 dinara njihovo učešće je 57,84 dinara a kod evrodizela od 173,45 dinara, akciza je 59,48 dinara, što je znatno više nego u drugim državama.

    Prema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), od 10 januara,od država u regionu najskuplji benzin se toči u Grčkoj – 1,737 evra ili oko 204 dinara po litru, Albaniji sa 1,516 evra, Hrvatskoj 1,466, a slede Crna Gora 1,42 i Srbija u kojoj litar košta 1,41 evro. Najjeftiniji benzin je u Bosni i Hercegovini – 1,202 evra ili nešto više od 140 dinara za litar.

    Što se tiče dizela on je najskuplji u Albaniji – 1,5 evra, Hrvatskoj 1,486 evra, Grčkoj 1,477, a u Srbiji 1,475 evra. Najpovoljniji je u Severnoj Makedoniji – 1,094 evra.

    Treba napomenuti da je Crna Gora juče već korigovala cene pa će one u naredne dve nedelje biti veće.Litar benzina eurosuper 95 i 98 benzina poskupeli su za po tri centa, pa će u naredne dve sedmice koštati 1,45 evra, odnosno 1,49 evra,dok će eurodizel poskupiti šest centi i koštaće 1,34 evra.

    Srpski vozači pak ne znaju da li je uzrok stalnih poskupljenja goriva svetska berza ili pak bahatost naftnih kompanija.

    – Ta obrazloženja da cene rastu zbog svetske berze je izlizana fraza koja služi samo kao opravdanje naftašima. Ako je tako zašto onda naftaši ne snize cenu kada barel padne na svetskoj berzi. To se dešava samo kada dođe do drastičnog pada, kao što je bio u jeku pandemije korona virusom, kada su i naši morali da snize cenu jer bi bilo neprimereno da je bilo drugačije. I to što su tada radili bilo je značajno manje od onog što su radile druge države -kaže Dejan M. iz Beograda.

    1. V.
    Podeli
  • Er Srbija na leto uvodi letove do Valensije, Barija, Palma de Majorke i Rijeke

    Er Srbija na leto uvodi letove do Valensije, Barija, Palma de Majorke i Rijeke

    Er Srbija od 21. aprila ove godine počinje uspostavljanje direktnih redovnih letova između Beograda i Valensije, najavljeno je danas. Ta kompanija će od 5. juna uvesti i sezonske letove do tri nove destinacije u Evropi – Barija, Palma de Majorke i Rijeke.

    Redovni letovi na relaciji Beograd-Valensija obavljaće se dva puta nedeljno – sredom i subotom tokom aprila i maja, a zatim od početka juna, četvrtkom i nedeljom.

    Između Beograda i Barija srpski nacionalni avio-prevoznik će u periodu od 5. juna do 27. oktobra saobraćati tri puta nedeljno – ponedeljkom, četvrtkom i nedeljom, a od 11. juna do 29. oktobra između Beograda i Palma de Majorke letovi će biti dva puta nedeljno – utorkom i subotom.

    Letovi na liniji Beograd-Rijeka obavljaće se od 15. juna do 17. septembra dva puta nedeljno – sredom i subotom.

    Autor: SA

    Izvor: Beta

    Izvor: Beta/Air Serbia/DS

    Podeli