Author: Biljana Veljovic

  • Pojavio se toksični mulj Nakon poplava Nemačkoj prete epidemije opasnih bolesti 

    Pojavio se toksični mulj Nakon poplava Nemačkoj prete epidemije opasnih bolesti 

    U poplavama koje su pogodile delove zapadne Europe, poginulo je najmanje 189 ljudi, a na stotine ljudi se vodi kao nestalo. Više desetina hiljada ljudi napustilo je svoje domove, a mnogi i dalje nemaju pristup struji i vodi za piće.

    Pošto je u subotu vodostaj reke Mas porastao na nivoe koji nisu zabeleženi u poslednjih stotinu godina, nekoliko područja na jugu Holandije i dalje je na snazi mera evakuacije. Samo u gradu Venlu, koji se nalazi tačno pored reke, svoje domove moralo je da napusti 10.000 ljudi.

    U međuvremenu su u Nemačkoj, posle povlačenja vode, otkrivene prave uništenja koje su nanele bujice, pogođeni su čitavi gradovi, železničke linije i putevi. Najmanje 165 osoba je poginulo u poplavama za koje je predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmejer opisao kao “najgoru prirodnu katastrofu veka”.

    Nemački savezni, državni i lokalni političari za sada još uvek nemaju odgovor na presudno pitanje zašto pre ove katastrofalne poplave nije bilo efektivnih upozorenja. “Njujork tajms” objavio je tekst u kome tvrdi da je Nemačka znala za poplave i naveo da je očigledno da postoje “greške u sistemu upozorenja”.

    Portparol nemačke meteorološke službe (DWD) Andreas Fridrih kazao je da su izdali niz upozorenja o ekstremnih kišama i naveo da na njima nije da utvrde rizik od poplave, pozovu ljude na evakuaciju ili preduzmu bilo kakve druge mere.

    Ova agencija je saopštila da ih nije iznenadila sila i vremenski period poplava.

    Toksični mulj?

    Posle povlačenja vode, stanovnici Nemačke se sada suočavaju s velikim naslagama mulja i blata koji mogu da pokrenu nastanak novog talasa epidemija.

    Budući da su tokom poplava uništene gotovo sve kanalizacione cijevi, dolazi do mešanja pitke vode i kanalizacije, objasnio je za Bild stručnjak za higijenu i zarazne bolesti Klaus-Diter Zastrou.

    “To znači da postoji veliki rizik od zaraze raznim bolestima. Mogli bismo na primer da se zarazimo kolerom”, navodi Zastrou.

    Index.hr

    FOTO: MICHAEL PROBST / TANJUG/AP

    FOTO: PHILIPP VON DITFURTH / TANJUG/AP

    Podeli
  • Korona virus i turizam: Pod kojim uslovima stranci ulaze u Srbiju

    Korona virus i turizam: Pod kojim uslovima stranci ulaze u Srbiju

    Negativan PCR test, dokaz o preležanom korona virusu ili vakcinaciji. Međutim, uslovi nisu isti za sve. Iako ste vakcinisani, za povratak u Srbiju iz većine zemalja potreban je negativan PCR test

    „Bili smo uplašeni zbog dolaska, ali na kraju nismo ništa morali da pokažemo na granici – bili smo veoma zatečeni”, tako Sim Deker iz Holandije opisuje posetu Srbiji. Po pravilu, stranci bi u zavisnosti iz koje zemlje dolaze, trebalo da poseduju dokaz o vakcinaciji, preležanom korona virusu ili potvrdu o negativnom PCR testu.

    „Uslovi ulaska su veoma liberalni, a oni su svi pozitivno iznenađeni činjenicom da može tako lako da se uđe u Srbiju”, kaže licencirani turistički vodič Dragan Ponjević za BBC na srpskom.

    Kaže da je veliki broj turista iz država u kojima su epidemiološke mere bile mnogo strože, kao što su Francuska, Holandija i Nemačka.

    „Rekli su mi – vi ste svi napolju, kod vas sve funkcioniše, divno, mi želimo da živimo ovde – tako doživljavaju Srbiju”, navodi.

    Ulazak u Srbiju dozvoljen je državljanima svih zemalja sveta, ukoliko ispunjavaju uslove.

    Oni su izlistani u uputstvu koje se nalazi na sajtu Ministarstva spoljnih poslova i putnike obavezuju da imaju:

    negativan PCR test, ne stariji od 48 sati od datuma izdavanja rezultata;

    potvrdu o vakcinaciji ili Digitalni zeleni sertifikat koji važi za državljane Grčke, Mađarske, Rumunije, Slovenije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Češke;

    potvrdu o preležanom korona virusu, koja počinje da važi dve nedelje nakon prvog testiranja, ali ne sme da bude starija od šest meseci;

    Putnicima iz Sjedinjenih Američkih Država priznaje se i negativan antigenski test.

    Ministar zdravlja Zlatibor Lončar 9. jula je doneo uputstvo kako postupati sa putnicima koji dolaze država gde je veliki broj zaraženih korona virusom.

    Za sada je jedina zemlja na tom spisku Indija – odakle se novi Delta soj korona virusa raširio na još 100 zemalja, a broj zaraženih je veliki.

    Sve što treba da znate o novom Delta soju korona virusa:

    Zbog toga je Indijcima onemogućen ulazak u neke države.

    Uputstvo ministra zdravlja usledilo je nakon što je u Beogradu primećen veliki broj „turista” iz ove zemlje.

    Tako je i Badrusek, jedan od putnika iz Indije, za BBC na srpskom početkom jula rekao da je u Srbiju došao „zbog tranzita”, na putu za Saudijsku Arabiju.

    Još jedan turista iz Indije, Sahel kaže da došao na 14 dana kako bi otputovao na Novi Zeland.

    „Toliko moramo da provedemo u zemlji niskog epidemiološkog rizika”, navodi on.

    Srbija je za njih idealna tranzitna zemlja, zato što im nisu potrebne vize.

    Premijerka Ana Brnabić negirala je postojanje takozvanog „karantin turizma” i podsetila da svi strani državljani prilikom ulaska u Srbiju moraju da poseduju negativan PCR test ili potvrdu o vakcinaciji.

    I domaći i strani državljani koji dolaze iz Indije moraju da poseduju jedan od traženih dokumenata za ulazak u Srbiju.

    Međutim, od 9. jula jedini dodatak jeste – sedmodnevni karantin, uz obavezno testiranje u roku od 24 sata.

    Strancima koji dolaze iz Indije i ne poseduju nijedan od traženih dokumenata, neće biti dozvoljen ulazak u Srbiju.

    Osim toga, oni prethodno moraju da se prijave za „epidemiološki nadzor stranih državljana” putem sajta www.e-zdravlje.gov.rs, te prikažu imejl kao potvrdu.

    Takođe, moraju da popune i potpišu Izjavu o saglasnosti o prihvatanju mere karantina u kućnim uslovima.

    Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” odgovoran je za listu zemalja sa posebnim rizikom od širenja korona virusa.

    Na koga se ova ograničenja ne odnose?

    Na one koji su u tranzitu (ne duže od 12 časova), kao ni na državljane obližnjih zemalja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Severne Makedonije i Crne Gore.

    Zastupnik Inicijative turističkih agencija Srbije (TAS) Dragan Subotić za BBC na srpskom kaže da upravo najveći broj turista dolazi iz zemalja za koja nemamo ograničenja, kao što su Bosna i Hecegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i poneko iz Albanije.

    Oni koji nisu državljani ovih zemalja, ali imaju odobren privremeni boravak ili stalno prebivalište, mogu da uđu u Srbiju pod uslovom da u roku od 48 sati dostave negativan PCR ili antigenski test zavodu za javno zdravlje opštine na kojoj se nalaze.

    Isto važi i za maloletnike starosti od 12 do 18 godina, dok mlađi mogu da pređu granicu bez ikakvih ograničenja.

    Ostali izuzeci se odnose na:

    državljane Hrvatske koji studiraju u Srbiji;

    članove posade teretnih motornih vozila koje prevoze robu ili putnike, kao i posadu brodova koji prevoze robu;

    članove posade autobusa, vozova i aviona koji obavljaju međunarodni prevoz putnika;

    državljane susednih zemalja koji se na pograničnom području bave poljoprivredom;

    državljane susednih država sa pograničnog područja koji su zaposleni u Srbiji.

    Kako je turistima u Srbiji?

    Subotić ocenjuje da je broj stranih turista manji za 90 odsto u odnosu na 2019, odnosno godinu pre početka pandemije korona virusa.

    „Sada se turisti u Srbiji mere u stotinama, ne računajući posetioce nedavno održanog muzičkog festivala Egzit u Novom Sadu”, navodi.

    Jedna radio stanica u Holandiji nagrađivala je slušaoce besplatnim kartama za Egzit, zbog čega je Srbiju posetio i Sim Deker.

    Granicu je prešao bez problema, toliko da mu niko nije tražio potvrdu o negativnom PCR testu, preležanoj bolesti ili vakcinaciji.

    „Jedini put kada smo morali da pokažemo dokaz bio je kada smo preuzimali karte za Egzit”, kaže za BBC na srpskom.

    Delovalo mu je kao da korona virus ne postoji u Novom Sadu.

    „Nigde nismo morali da nosimo maske, što nas je iznenadilo, ali nam se svidelo, iskreno.

    „Sigurno ću se ponovo vratiti u Srbiju”, dodaje.

    Kakva su pravila za nevakcinisane državljane Srbije u drugim zemljama

    Da li vam antitela protiv korone mogu omogućiti da putujete

    Licencirani turistički vodič Dragan Ponjević kaže da je Srbija nekima i dalje egzotična destinacija i da nisu upoznati sa sadržajima koje nudi.

    „Sad dolaze ciljano oni koji su se uželeli putovanja, sa namerom da iskoriste trenutak dok se može putovati jer su svi uplašeni novih mera i zatvaranja”, navodi.

    Subotić iz iskustva kaže da su turisti zadovoljni zato što ne osećaju pritisak.

    „Nemaju toliko mera kao u zemljama iz kojih dolaze, stoga su oni i više nego zadovoljni boravkom u Srbiji”, ocenjuje Subotić.

    Navodi da najveći broj turista dolazi iz regiona, pojedinih zemalja EU, Bliskog istoka, kao i iz Turske.

    „To su putnici koji su tradicionalno okrenuti ka našoj zemlji zbog nepostojanja viznog režima za ulazak u Srbiju.

    „U najvećem broju dolaze samostalno, bez posredstva turističkih agencija”, navodi.

    Objašnjava da oni dolaze mahom u Beograd, te da ponekad odu na izlet van glavnog grada.

    „Ipak, uglavnom su vezani za Beograd i radi se o boravku od tri do maksimum četiri noćenja – od srede ili četvrtka do nedelje – što znači da su to ‘vikend turisti’”, navodi Subotić.

    Osim velikih gradova, popularnih zbog mnoštva sadržaja koje nude, planinski turizam zaživeo je tokom pandemije.

    „U pitanju su manje grupe do najviše osam osoba, koje uz jednog vodiča prave ‘turneju’ po Srbiji i obilaze prirodne lepote”, kaže Ponjević.

    Kaže i da i veliki broj domaćih turista putuje, a da su najčešća odredišta zemlje regiona – Bugarska, Severna Makedonija, Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina – kao i Turska i Grčka.

    Sandra Maksimović – BBC

    Passenger in face mask in airport arrivals hallGetty Images

    Podeli
  • Biznis i finansije: Banke u Srbiji počele da nude usluge privatnog bankarstva

    Biznis i finansije: Banke u Srbiji počele da nude usluge privatnog bankarstva

    Pandemija je promenila sve, pa i odnos ličnih bankara sa svojim klijentima, piše “Biznis i finansije”.

    “Privatno bankarstvo u Srbiji za mnoge je nepoznanica. I to ne samo za korisnike, već i za same banke. Dok jedne navode da je digitalizacija i dostupnost bankarskih usluga obesmislila potrebu investicionih savetovanja ‘oči u oči’, druge tvrde da je Srbija svoju šansu za privatno bankarstvo, koje iziskuje velike troškove, ispustila još pre velike svetske krize 2008. godine. Treće, pak, smatraju da naša zemlja nema dovoljno bogatih i uticajnih korisnika za ovakve vrste usluga”, navodi taj mesečnik.

    Uprkos ovakvom većinskom stavu, neki usluge privatnog bankarstva uveliko nude klijentima.

    Kakve savete korisnici dobijaju od privatnog bankara? Za odgovor na ovo pitanje neophodno je da klijent ima malo veći prihod koji želi da pametno investira.

    Mnogi u tu svrhu koriste usluge privatnih banaka u drugim državama, zaobilazeći domaće tržište iz razloga što je plitko i, mimo bankarskog sektora i nekretnina, ne pruža mnogo investicionih mogućnosti.

    Milan Kovač, rukovodilac segmenta privatnog bankarstva u Rajfajzen (Raiffeisen) banci za “Biznis i finansije” je rekao da ta banka pruža uslugu privatnog bankarstva u Srbiji od juna prošle godine, pod posebnim nazivom “Friedrich Wilhelm Raiffeisen”.

    Prema njegovim rečima, privatno bankarstvo predstavlja najviši nivo usluge koji banka pruža u poslovanju sa građanima koji žele da koriste standardne bankarske proizvode prilagođene svojim potrebama, kao i da svoju imovinu uz odgovarajući savet očuvaju i uvećaju korišćenjem investicionih proizvoda.

    Upravo je, kako je istakao, korišćenje investicionih proizvoda koji su prilagođeni ciljevima klijenata jedan od najvažnijih aspekata usluge privatnog bankarstva.

    “Nerazvijeno domaće tržište kapitala je jedan od razloga da su ulaganja u nekretnine i dalje najčešći izbor klijenata za investiranje. Naš pristup je da kroz odgovarajući proces savetovanja klijenata, koristeći svu lokalnu i grupnu ekspertizu, klijentima privatnog bankarstva ponudimo nove investicione proizvode, koji uključuju lokalne investicione fondove kojima upravlja Rajfajzen Invest, strukturirane proizvode – sertifikate koje izdaje Rajfajzen Centrobank, ulaganje u obveznice itd”, naveo je Kovač.

    Rajfajzen privatno bankarstvo trenutno pruža usluge za više od 17.000 klijenata u regionu i ima preko 18 milijardi evra imovine pod upravljanjem. Usluga privatnog bankarstva u okviru ove bankarske grupacije trenutno postoji na odabranim tržištima u Rusiji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, i od prošle godine u Srbiji.

    “Odluka da se ova vrsta usluge ponudi klijentima u Srbiji predstavlja istovremeno znak poverenja u potencijal domaćeg tržišta, kao i kapaciteta domaće banke da pruži odgovarajući nivo usluge”, istakao je Kovač.

     

    OTP banka takođe nudi uslugu privatnog bankarstva. Kako se ističe na zvaničnoj internet stranici te banke, klijentima je, kroz susrete licem u lice, omogućen pristup posebno prilagođenim uslugama, kroz kreiranje različitih investicionih proizvoda na različitim finansijskim tržištima.

    Beta

    Podeli
  • Povodom obeležavanja 15.jula, neuspelog pokušaja puča u Turskoj,O držan turnir u malom fudbalu u Novom Pazaru

    Povodom obeležavanja 15.jula, neuspelog pokušaja puča u Turskoj,O držan turnir u malom fudbalu u Novom Pazaru

     Povodom obeležavanja 15.jula, neuspelog pokušaja puča u Republici Turskoj koji se dogodio pre 5.godina, danas je održan 4.po redu turnir u malom fudbalu za mališane. Organizator turnira je Asocijacija maturanata Turske, pokrovitelj Direkcija za odnose sa turcima i rođačkim narodima u inostranstvu a domaćin je bio Sportski centar 99.

    Na ovogodišnjem turniru učešće su uzela četiri tima i to dva iz Novog Pazara, jedan iz Sjenice i jedan iz Raške. Decu, učesnike turnira, pozdravio je konzul Republike Turske u Novom Pazaru, Bašar Bašol.

    “Želeo bih da zahvalim ovim divnim mališanima, što su uzeli učešće na ovoj današnjoj manifestaciji organizovanoj povodom neuspelog puča u Republici Turskoj koji se desio pre 5 godina. Nadam se da će se deca danas pre svega lepo družiti i biti uspešna u fudbalskom nadmetanju”, kazao je konul Bašar Bašol.

    A organizator turnira, predsednik Asocijacije maturanata Turske, Nazim Ličina, napomenuo je koliko je važno ne zaboraviti ovaj događaj koji, da je uspeo, imao bi nesagledive posledice.

    Današnju manifestaciju, svesrdno su pomogli kako pokrovitelj iste tako i domaćin i treneri.

    Konzul Republike Turske u Novom Pazaru Bašar Bašol je ovom prilikom ujedno najavio večerašnji skup u 21h ispred zgrade lokalne samouprave i pozvao sve građane da se pridruže i zajedno obeleže ovaj 15.jul.

    B.V.

    Podeli
  • Akcijaši ORA i dalje sređuje Pazarsku plažu

    Akcijaši ORA i dalje sređuje Pazarsku plažu

    Na sređivanju “Pazarske plaže” na ribarićkom jezeru i danas su radili kako mladi tako i stari akcijaši Omladinske radne akcije. Iako je danas zaista bilo pretoplo njima nije bilo teško da rade.

    Akcijaši Omladinske radne akcije pod rukovodstvom komandanta Kasima Zoranića vredno su i danas radili i zaista  imaju želju da “Pazarsku plažu”  u potpunosti srede kako bi ona postala najlepši deo ribarićkog jezera. U današnju akciju bile su uključene tri brigade : Brigada “Rifat Škrijelj-Laki”, kao i brigade veterana i humanitaraca. Oni su danas konkretno radili na posipanju plaže peskom i njenom ravnanju.

    Stari akcijaš, Cveće Miljković iz Rume i ove godine je učesnik Omladinske radne akcije. Kaže da je bio srećan što je mogao da dođe i pre svega se druži sa starim prijateljima koje je upoznao u Novom Pazaru a i pomogne na uređenju Pazarske plaže i plaže za decu koja će se praviti na pristupačnom delu jezera za najmlađe kupače.

    Da je komandant Omladinske radne akcije, Kasim Zoranić , mislio na svaki detalj  i svaku stavku kako bi sve proticalo u najboljem redu i kako bi akcijaši bili sigurni, zaštićeni i dobrog zdravlja, govori i činjenica da je svakog momenta u pripravnosti nekoliko lekara koji su u brigadi HO “Otvorena ruka” a koji su tu da pomognu svakom ukoliko je to potrebno. Kako je istako maldi doktor Medin Nuković, za sada su svi akcijaši dobrog opšteg zdravstvenog stanja.

    B.V.

    Podeli