Author: Biljana Veljovic

  • U Crnoj Gori 234 nova slučaja zaraze koronavirusom, preminulo osam osoba

    U Crnoj Gori 234 nova slučaja zaraze koronavirusom, preminulo osam osoba

    U poslednja 24 sata, u Crnoj Gori je od posledica kovida preminulo osam osoba, testirana su 1.433 uzorka i potvrđena 234 novoobolela, saopštio je Institut za javno zdravlje u Podgorici.

    Od početka epidemije u Crnoj Gori je registrovano 94.269 obolelih od koronavirusa, a preminula su 1.373 pacijenta.

    Prijavljen je oporavak 361 pacijenta, a trenutno je aktivan 4.391 slučaj, navodi se u saopštenju.

    Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

    Autor:FoNet

    Izvor: SAVO PRELEVIC/AFP

    Podeli
  • Korona u Srbiji: Još 35 preminulih, manje od 3.000 novozaraženih

    Korona u Srbiji: Još 35 preminulih, manje od 3.000 novozaraženih

    U poslednja 24 sata u Srbiji je preminulo 35 osoba od posledica korona virusa, pa je ukupan broj žrtava povećan na 5.735, objavljeno je na sajtu Ministarstva zdravlja covid19.rs.

    Registrovana su 2.732 slučaja zaraze, a na koronu je testirano 10.898 osoba.

    Na respiratorima je 266 pacijenata. Ukupno je u bolnicama 7.890 osoba.

    U Srbiji je od početka epidemije potvrđeno 642.208 slučajeva infekcije. Testirano je 3.588.296 osoba.

    Procenat smrtnosti je 0,89 odsto.

    Podsetimo, juče je bilo 3.058 novozaraženih, od 14.034 testiranih osoba, dok je 41 osoba preminula.

    Autor: 021.rs

    Foto: Marija Erdelji

    Podeli
  • Poljoprivrednicima krediti i do 400 hiljada evra

    Poljoprivrednicima krediti i do 400 hiljada evra

    Krediti Svetske banke za poljoprivredu, vredni 50 miliona dolara, uskoro bi trebali stići do naših zainteresovanih poljoprivrednika.

    Prema predlogu pravilnika o podsticajima za sprovođenje ovog granta, za podršku će moći konkurisati poljoprivrednici – fizička lica, nosioci poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici, privredna društva i zemljoradničke zadruge.

    Dozvoljen je veoma širok spektar investicija u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, najmanja vrednost prihvatljivih troškova je 20.000 evra, a najveća 400.000 evra.

    Reč je projektu za konkurentnu poljoprivredu, koji se realizuje na osnovu sporazuma o zajmu između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Po tom sporazumu će poljoprivednici, odnosno korisnici ovog granta, imati učešće od samo 10 odsto. Procedura je takva da podnesu zahtev Upravi za agrarna plaćanja, koja im odobrava 50 odsto podsticaja, a da potom od poslovne banke traže kredit od 40 odsto vrednosti investicije. Dakle, 50 odsto će biti bespovratna sredstva, 40 odsto povoljan kredit banaka i 10 odsto sopstvenog učešća.

    Grantovi se odnose na projekte za unapređenje konkurentnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, jačanje veza unutar tržišnog lanca, kao i za diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti na gazdinstvu kroz razvoj starih i umetničkih zanata, odnosno domaće radinosti. Tako će se finansirati investicije u proizvodnju mleka, mesa, pčelarstva, akvakulture, voća, povrća, cveća, grožđa, ostalih useva, tj, ratarskih kultura, te ulaganja u stare i umetničke zanate. Minimalna vrednost prihvatljivih troškova u ove investicije je 20.000 evra u dinarskoj protivrednosti, a maksimalna 50.000 evra.

    Počelo uručivanje rešenja za doprinose poljoprivrednicima

    Takođe, grantovi će se davati za projekte koji se odnose na unapređenje konkurentnosti i veza unutar tržišnog lanca u oblasti otkupa, prerade i marketinga primarnih poljoprivrednih proizvoda, kao i unapređenje marketinga proizvoda domaće radinosti. Tu ulaze investicije za unapređenje prijema, manipulacije, utvrđivanje kvaliteta, dorade, skladištenja i prerade ostalih useva; investicije usmerene u unapređenje konkurentnosti u oblasti prerade i marketinga mleka i mlečnih proizvoda, kao i proizvoda od mesa. Takođe, mogu da konkurišu i vinarije, za investicije usmerene u unapređenje konkurentnosti u oblasti proizvodnje i marketinga vina, kao i pčelari za investicije usmerene u unapređenje konkurentnosti u oblasti prerade i dorade, pakovanja i marketinga pčelinjih proizvoda. Ovde spadaju i investicije u unapređenje marketinga proizvoda starih i umetničkih zanata, odnosno poslova domaće radinosti koji su sertifikovani.

    Biće, između ostalog, podržane investicije u izgradnju i opremanje objekata za prijem, manipulaciju, utvrđivanje kvaliteta, čišćenje, sušenje, skladištenje, kao i otkup i dalju prodaju zrnastih proizvoda, investicije u preradu žitarica, izgradnju objekata za prijem, čišćenje, sušenje, skladištenje, preradu i pakovanje žitarica sa pripadajućom unutrašnjom i spoljnom infrastrukturom, nabavku novih mašina i opreme za preradu žitarica… Sve to biće dozvoljeno i za uljane kulture, gajeno začinsko, lekovito i aromatično bilje…

    Ovde je najmanja vrednost projekta 25.000 evra, a najveća 400.000 evra.

    Za one koji nisu za IPARD

    Svi podnosioci zahteva, bilo da je reč o fizičkim licima, preduzetnicima, privrednim društvima ili zadrugama, moraju da imaju gazdinstva u aktivnom statusu. Ovaj program namenjen je onima koji ne ispunjavaju uslove za učešće na IPARD programu, u pogledu kapaciteta proizvodnje, odnosno površina koje obrađuju. Tako, na primer, mogu da se jave stočari, proizvođači kravljeg mleka, koji imaju do 19 mlečnih krava, proizvođači tovne junadi do najviše 19 goveda, uzgajivači koji imaju najviše 149 ovaca i koza ili do 29 krmača ili 99 tovnih svinja po turnusu… Kod povrća uslov je da imaju do 0,5 hektara proizvodnje biljaka u zaštićenom prostoru ili do tri hektara na otvorenom. Mogu da konkurišu voćari sa najviše dva hektara jagodastog voća, odnosno do pet hektara ostalog voća.

    Kada je reč o ostalim usevima, maksimum je 50 hektara za investicije u nabavku novih mašina i opreme, a do 100 hektara za investicije i nabavku novih mašina i opreme za navodnjava

     

    IZVORDNEVNIK

    Podeli
  • Stanje na putevima: Dobri uslovi za vožnju

    Stanje na putevima: Dobri uslovi za vožnju

    Kako iz AMSS-a saopštavaju vozače u Srbiji danas očekuje pravo prolećno vreme, toplo vreme i pojačan vetar u košavskim predelima, kao i slaba kiša u zapadnim delovima naše zemlje.

    Saobraćaj je slabijeg inteziteta u prepodnevnom periodu dana, dok se veći broj vozila očekuje u večernjem satima

    Iz AMSS-a pozivaju na oprez na delovima puta gde je postavljena saobraćajna signalizacija usled radova na putevima.

    Na naplatnim rampama nema gužve ali se gužva očekuje u večernjim satima, i to na prilazima većih gradova.

    Prema poslednjim informacijama Uprave granične policije na našim graničnim prelazima nema zadržavanja.

    Napisao Miljko Stojanović

    Foto: Pixabay

    Podeli
  • Najveću štetu ovogodišnjem prinosu voća naneće niske temperature, a ne aprilske padavine

    Najveću štetu ovogodišnjem prinosu voća naneće niske temperature, a ne aprilske padavine

    ČAČAK – Voćari, povrtari i ratari nevoljno su dočekali aprilski sneg i mraz. I dok je u pojedinim krajevima Srbije već sada jasno da će prinosi voća biti desetkovani, neki delovi nisu pretrpeli veliku štetu.

    Čini se da je najgore prošla Zapadna Srbija, i da će rod kajsije, maline, breskve i trešnje najviše stradati. U manjoj meri bi mogle da stradaju šljiva, jabuka i ostale voćne vrste, čije je cvetanje tek započelo.

    Branko Tanasković, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi u Čačku, napominje da su ekipe već obišle pojedine plantaže. On dodaje da je za sada rano govoriti o procentima štete, ali naglašava da bi ona mogla da bude značajna ukoliko bi se ostvarile prognoze meteorologa o narednim jutarnjim niskim temperaturama, koje će u pojedinim delovima zemlje ići i do minus sedam.

    – Visoke temperature koje smo imali u februaru prouzorokovale su ranije i intenzivnije cvetanje, pa zato sada voćari strahuju od niskih temperatura. Sa druge strane, snežni pokrivač koji u višim delovima ide i do deset centimetra debljine, mogao bi da bude odlična zaštita cvetovima i pupoljcima od najavljenih mrazeva. U malinjacima zbog ovog snežnog pokrivača može da dođe do lomljenja mladara – kaže Tanasković.

    Kako objašnjava Darko Jevremović, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, sada se najviše strahuje od temperatura koje su najavljene za naredna dva jutra. On smatra da trenutna situacija u voćnjacima, pa i pored snega koji je pao, nije toliko loša, te da će se pravo stanje znati za desetak dana kada budu pregledani cvetovi, odosno tučkovi.

    Veliku štetu od pojave aprilskog snega i mrazeva sigurno će pretrpeti i pčelari. Hladno vreme ne dozvoljava ispašu pčelama, pa su mnogi pčelinjaci stradali, jer nisu prihranjivani.

    Zapadna Srbija se ovog leta i jeseni neće osladiti voćem, a zarada će biti trostruko niža od očekivane. Ovo je pesimistična prognoza voćara iz užičkog, ariljskog, požeškog, bajinobaštanskog i ivanjičkog kraja. Sve vrste koje su već u vegetaciji, oštećene su aprilskim snegom i mrazom.

     

    Izvor: Večernje novosti

    Foto: MNA/Miloš Lukić

    Podeli