Author: Biljana Veljovic

  • Cene nekretnina širom Srbije:Gde su kvadrati najviše poskupeli?

    Cene nekretnina širom Srbije:Gde su kvadrati najviše poskupeli?

    Epidemije koronavirsa dovela je do neočekivanog rasta cena nekretnina u Srbiji, pa je tako prosečna cena u Beogradu postala veće nego u Milanu, stanovi u Novom Sadu nikad nisu bili skuplji, dok je cena kvadrata na Zlatiboru porasla za 20 odsto. U Kragujevcu, Čačku i Novom Pazaru nema značajnih promena.

    Cene nekretina širom Srbije: Gde su kvadrati najviše poskupeli?

    Kaća Lazarević iz agencije “Kaća Lazarević nekretnine” objasnila je za Nova.rs da je trend rasta cena nekretnina u Srbiji, a posebno u Beogradu, počeo prošle godine u junu.

    “Mi smo sa cenama otišli u nebo pre svega zato što nam je specifično tržište – malo. Ljudi su prestali da putuju i kupuju nekretnine po svetu, što je to ranije bio slučaj, zbog čega je novac počeo da se sliva ovde. Ljudi više ne štede po bankama jer banke više ne nude ništa za novac koji je na računu, a kad kupite nekretninu već za šest meseci ste na njoj itekako zaradili”, objasnila je.

    Tako je raspon cena u srpskoj prestonici veliki i u novogradnji se kreće od 1.500 do 8.000 evra po kvadratu.

    Kaže da i dalje postoje nekretnine čija cena se uklapa u opštu ekonomsku situaciju, ali da ima i dosta onih koji imaju mogućnost da kupe skuplje stanove, pa kad se to uproseči ispada da je Beograd na četvrtom mestu u Evropi, posle Moskve, Pariza i Splita, a ispod nas na listi najskupljih je ostao Milano.

    Cena kvadrata u Novom Sadu od 1.200 do 2.000 evra

    Nakon Beograda, nekretnine su najskuplje u Novom Sadu.

    Sama činjenica da u Novom Sadu trenutno ima oko 10.000 aktivnih gradilišta govori u prilog tome da tržište nekretnina cveta kao nikada pre, a cena kvadrata je skuplja no ikada.

    Veliki broj stanova se proda još u izgradnji, kada je kvadrat nešto jeftiniji. U proseku, kvadrat u Novom Sadu se kreće od 2.000 evra na ekskluzivnim lokacijama u centru grada, pa do 1.200 evra na periferiji Novog Sada, koja prerasta u čitave stambene blokove.

    “Cene možda jesu nerealne, ali tržište je to koje ih diktira, odnosno velika potražnja. Veliki broj novih kupaca dolazi iz unutrašnjosti sa ‘živim’ novcem, odnosno od prodaje zemlje i nekretnina, koji se doseljavaju u Novi Sad. Takođe, stambeni krediti su drastično povoljniji no pre desetak godina i prosečna porodica sa dvoje zaposlenih danas može ‘da iznese’ ratu kredita bez prevelikih odricanja”, kaže za Nova.rs Dragana Acković, agent za prodaju nekretnina.

    Takođe, veliki broj stanovnika iz Republike Srpske kupuje nekretnine po Novom Sadu, što takođe utiče na cenu kvadrata.

    U Zlatiborskom okrugu promet porastao za 50 odsto

    U Zlatiborskom okrugu je prošle godine, nakon završeka vanrednog stanja, povećano interesovanje za kupovinu seoskih domaćinstava. Sa druge strane, mnogi koji su do tada i želeli da prodaju nekretnine u seoskom području su se povukli.

    Rast prometa nekretnina u ovom okrugu u odnosu na prošlu godinu porastao je za nešto više od 20 odsto, a u februaru u odnosu na isti mesec prošle godine, veći je za 50 odsto.

    Rast cena beleže stanovi u novogradnji i to za oko 20 odsto što investitori dovode u vezu sa porastom cena građevinskog materijala. Porasle su i cene kuća u selima pa se kuća sa okućnicom u užičkom kraju može kupiti za 7 do15 hiljada evra, zavisno od stanja u kome se nalazi.

    Cene stanova u Užicu, kada je u pitanju novogradnja, kreću se od 900 do 1.200 evra, a cene kvadrata starije gradnje od 500 do 800 evra.

    Na Zlatiboru cena kvadrata stambenog prostora kreće se od 1.300 evra po kvadratu do više od 2.000 evra u apartmanskim naseljima.

    U Užicu je najveća tražnja, a najmanja ponuda manjih stanova, od 35 do 40 kvadrata, dok je istovremeno prisutna velika ponuda većih stanova.

    U Čačku potražnja veća od ponude

    U Čačku se stambeni objekti grade “punom parom”, a uprkos epidemiji koronavirusa stanovi se prodaju čak i pre postavljanja temelja, kažu sagovornici portala Nova.rs. Prema nezvaničnim podacima, u Čačku se trenutno gradi više od 30 zgrada, a u planu je još takvih objekata.

    “Najskuplje su garsonjere i jednosobni stanovi. Ukoliko neko želi da kupi mali prostor, cena u novogradnji iznosi od 900 do 950 evra po kvadratu. Cene jednosobnih stanova su za nijansu niže, a to zavisi, pre svega od površine prostora, starosti stambene zgrade, mada je mala razlika”, rekao je za naš portal vlasnik agencije “Viza nekretnine” Vladan Ljubisavljević.

    Dodao je da u svojoj ponudi trenutno nema nijedan takav stan iako ima zainteresovanih kupaca.

    Prema njegovim rečima, dvosobni stanovi u novogradnji iznose čak od 800 do 1100 evra po metru kvadratnom, a u starijim zgradama koštaju oko 700.

    “Naravno, postoje i kupci koji imaju višečlane porodice pa im odgovara veći prostor. Prosečna cena trosobnih i četvorosobnih stanova u Čačku je oko 700 evra. Ona se menja u zavisnosti od lokacije, spratnosti, i nekih drugih pojedinosti koje zahtevaju potencijalni kupci”, objasnio je Ljubisavljević.

    Na naše pitanje kakva je potražnja za kućama, vlasnik “Viza nekretnina” kaže da se kupci uglavnom jave sa određenom sumom novca i navedu da li će kupiti takav objekat za 30 ili 40 hiljada evra u gradu pored Morave.

    “Najmanje se kupuju, ali i traže seoska domaćinstva. U proteklih nekoliko meseci nismo imali slučaj da je neko želeo da kupi kuću na selu i preseli se u tu sredinu da živi “, zaključio je Ljubisavljević za Nova.rs.

    U Kragujevcu najskuplji kvadrat 1.200 evra

    Vrednost nekretnina i cena kvadrata kuća i stanova u centralnom gradu Šumadije “održava” se na nivou desetogodišnjeg proseka, saznaje naš portal od kragujevačkih agenata za promet nekretnina.

    Najskuplji kavdrat u tom gradu iznosi 1.200 evra u ekstra zoni, a prosečna cena novogradnje u centru Kragujevca kreće se od 1.000 do 1.100 evra.

    Na tržištu novoizgrađenih stanova, cena opada u zavisnosti od gradske zone, pa kako se kupci odaljavaju od centra grada, tako će i po svakoj zoni, za 100 evra manje plaćati kvadrat svog krova nad glavom.

    Primera radi u naselju Vašarište koje je praktično u širem gradskom centru, kvadrat je od 900 do 1.000 evra, a u naselju Aerodrom na nepuna tri kilometra od centra, stanovi u novogradnji koštaju 800 evra po kvadratu.

    Isti princip važi i za zgrade izgrađene pre nekoliko decenija, ali je kvadrat nešto jeftiniji. U ekstrazoni u zavisnosti od lokacije i tipa zgrade, kvadrat je od 800 do 1.000 evra, a kako se krene ka udaljenijim naseljima, cena “pada” i na 700 evra po kvadratnom metru.

    Ponuda i potražnja za stanovima u Kragujevcu je poprilično ujednačena, a cene su manje više iste u poslednjih 10 godina, navodi za naš portal Miroslav Brković, vlasnik jedne agencije za nekretnine.

    On je ovu “stabilnost” cena objasnio kao “ustupak investitora” koji se prilikom izgradnje i prodaje stanova odriču dela svoje zarade.

    “Građevinski materijali su poskupeli, ali su investitori svesni da tržište ne bi moglo da odgovori jačoj ceni stanova, pa su zbog toga prinuđeni da nauštrb svoje zarade drže postojeće cene skoro 10 godina. U tom periodu bile su vrlo male oscilacije na tržištu nekretnina, povećanje je bilo svega 10 do 20 odsto po kvadratu” objasnio je Brković.

    Cene nakeretnina u Novom Pazaru stabilne

    U Novom Pazaru nema značajnijeg porasta cena nekretnina od početka epidemije koronavirusa, ali ni pada.

    Prema procenama, u poslednjih nekoliko godina izgrađeno je više od 2.500 stanova, a samo u prethodnoj godini završeno je dvadesetak započetih zgrada. Trend je nastavljen i u ovoj godini, jer je otvoreno ili čeka otvaranje još desetak gradilišta.

    U zavisnosti od lokacije na kojoj se zgrada nalazi, cene novoizgrađenih kvadrata kreću se od 800 do 1.100 evra.

    Dženisa Čmajčanin iz novopazarske agencije za nekretnine Modernstan rekla je za Nova.rs da se cene makar u ovoj agenciji nisu menjale.

    “U ponudi imamo stanove od 800 do 1100 evra po kvadratnom metru. Portažnja nije opala, čak beležimo i rast prodaje od kada je korona kriza pogodila Srbiju”, kaže za Nova.rs Čmajčanin.

    Podaci do kojih smo došli pokazuju da je cena novogradnje u Novom Pazaru dvostruko skuplja nego u susednom Tutinu. Tako je u tutinskoj opštini prosečna cena kvadrata 49.322 dinara, dok je u Novom Pazaru 99.633 dinara.

    IZVORNOVA S

    Podeli
  • Brnabić: Plan je da do kraja aprila 40 odsto stanovništva primi barem prvu dozu vakcine

    Brnabić: Plan je da do kraja aprila 40 odsto stanovništva primi barem prvu dozu vakcine

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je Srbija do sada prvom dozom vakcinisala 1.454.000 stanovnika ili 25 odsto punoletnih građana, a plan je da do kraja aprila barem 40 odsto stanovnika primi barem prvu dozu.

    To znači da bi ubrzo imali i 40 odsto stanovnika potpuno zaštićenih i drugom dozom, rekla je Brnabić za TV Pink.

    Imamo i 1.039.000 revakcinisanih građana ili 18 odsto punoletnih stanovnika, rekla je Brnabić i najavila da u ponedeljak stiže 106.470 doza Fajzer vakcina.

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je da je sednica Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa planirana za danas u 16.00 časova i da će videti da li je moguće „još malo relaksirati mere“.

    Ona je za TV Pink rekla da će prethodno imati konsultacije sa sa stručnim delom štaba.

    „Saslušaću lekare, da još jednom nadjemo balans, trudiću se koliko god možemo još malo da relaksiramo mere“, rekla je Brnabić.

    Ona je navela da Beograd prednjači u vakcinaciji i da je tu blag pad zaražavanja.

    Kako je još rekla, predsednik države Aleksandar Vučić vakcinisaće se u utorak u Rudnoj Glavi, i tako otvoriti drugi krug vakcinacije.

    Brnabić: Niko ne sme da se igra sa vakcinacijom u Srbiji

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas, povodom privođenja pojedinih protivnika vakcina, da ljudi ne smeju da se igraju sa vakcinacijom i da šire laži kojima bi mogli da ugroze stepen imunizacije u Srbiji.

    „To je nešto što može da košta neke gradjane i života. Ako je samo jedna osoba, koja je razmišljala da li da se vakciniše, čula te laži, odustala od toga, zarazila se i preminula, to je krivično delo“, rekla je Brnabić za televiziju Pink. Ona je dodala da je to i par ekselans bezbednosna tema.

    „Novi heroj opozicije ministar Nebojša Stefanović, kojeg su do skoro nazivali „Slinom“

    Premijerka Srbije Ana Brnabić ocenila je danas da je novi heroj opozicije potpredsednik Vlade Srbije i ministar odbrane Nebojšta Stefanović, kojeg su do skora nazivali „Slinom“, a sada su ga „uzeli u zaštitu“.

    Oni mu dali nadimak Slina, a danas kažu – Stefanovića mnogi potcenjuju. On ništa nije zgrešio, on je ministar u mojoj vladi. Ako jeste, nadležni organi će o tome odlučivati, ali neverovatvo da oni koji su ga zvali Slina, sada ga uzdižu u nebesa, konstatovala je ona na TV Pink.

    Kaže novinar Vukašin Obradović, u mladosti su ga zvali Slina. Ne, nego ste ga vi prozvali Slina i tad vam je bio Slina kad je lojalan, kada mislite da nije lojalan Vučiću, onda je fenomenalan, rekla je Brnabić.

    Brnabić je rekla da se predviđalo da Srbija ima pad BDP od 1,3 odsto u prvom kvartalu, ali će on biti samo oko 0,5 odsto.

    Kada je reč o ponudi za Udruženje radnika na internetu, frilenserima, Brnabić je rekla da su date ogromne pogodnosti, koje nisu predviđene zakonom, zbog čega se mora ići u proceduru pred parlament.

    Predsendik Aleksandar Vučić je razumeo u koliko su teškoj situaciji neki od njih, pa je u tri navrata govorio da sednemo ponovo sa tim ljudima, objasnila je premijerka.

    Brnabić je rekla da je neoporezivi deo podignur na nivo minimalca, da se suma do 673.000 godišnje ne oporezuje, do 500 evra ko zarađuje mesećno se ne plaća ništa da porez u proteklih pet godina.

    Za one koji zarađuju od 600 evra biće otpisana kamata, a ponuđen je i reprogram od 10 godina, pa bi mesečna rata iznosila oko 20 evra, rekla je Brnabić.

    Piše: FoNet/Beta

    Foto: FoNet/Aleksandar Barda

    Podeli
  • I dalje slab odziv

    I dalje slab odziv

     Priču o koronavirusu slušamo već godinu dana i prema istraživanjima čitava ova situacija počela je i psihički da loše utiče na stanovništvo. Da leka za ovu pošast nema, stanje bi bilo još gore. Međutim, lek postoji, vakcina, i to četiri vrste od koje možemo biriti kojom ćemo se vakcinisati. 

    I pored toga, odziv je veoma slab. Svakodnevni apeli struke da se treba vakcinisati i tako izbeći velike zdravstvene komplikacije, ipak nisu u potpunosti urodili plodom.

    “Ako se ovakav trend i dalje nastavi mi kraj priče o koroni nećemo uskoro imati”, kazala je dr Vesna Đoković koja je svakodnevno na vakcinalnom punktu u Medicinskoj školi od 9-17h. Razočarana je što građani i dalje slušaju priče o štetnostima vakcine i ne dolaza da je prime, razočarana je malim brojem vakcinisanih i zabrinuta zbog sve većeg broja obolelih pa i umrlih. Iznela je podatak da je na punktu u Medicinskoj školi u Novom Pazaru, od 13. marta kako je otvoren punkt, pa do danas, vakcinisan samo 1551 građanin.

    Istakla je i to da se imunizaciji više odaziva starija populacija dok se veliki deo mladih ponaša nezainterseovano kao da se ne mogu zaraziti i kao da korona njih “neće”. “To nam je veliki problem. Kada bi se svi urazumili i odazvali vakcinaciji naš cilj bi bio postugnut, a on je da u što kraćem roku vakcinišemo što više ljudi i dočekamo kraj ove jezive priče i na taj način se vratimo normalnim tokovima života”, dodala je dr Vesna Đoković.

    Punkt u Medicinskoj školi radi svakoga dana od 9-17h tako da svi koji misle na svoje i zdravlje svojih ukućana i bližnjih, mogu otići da se vakcinišu i bez prethodnog zakazivanja.

    B.V.

    Podeli
  • Bolnica u Batajnici puna, prelomni trenutak za zdravstvo

    Bolnica u Batajnici puna, prelomni trenutak za zdravstvo

    U Kovid bolnici u Batajnici hospitalizovano je 915 pacijenata čime je popunjen kapacitet te bolnice, a direktorka Tatjana Adžić Vukičević danas poručuje da je ovo prelomni trenutak za ceo zdravstveni sistem i poziva na vakcinaciju koja je, kako kaže, jedini spas za izlaz iz jako teške situacije.

    Adžić je novinarima ispred kovid bolnice u Batajnici rekla da pre četiri meseca, kada je ta bolnica otvorena, niko nije verovao da će kapaciteti biti popunjeni do maksimuma.

    „Smatram da je ovo najteži trenutak u radu kovid bolnice u Batajnici. Došli smo u situaciju da se traži mesto više, strahujemo od svakog telefonskog poziva i molbi kolega da se primi još jedan pacijent”, kazala je Adžić.

    Ističe da se zdravstveni radnici u toj bolnici „lavovski bore” da svakoga dana otpuste stare i prime nove pacijente, kako bi mogli da doprinesu očuvanju zdravstvenog sistema Srbije.

    Prema njenim rečima, u poslednje tri nedelje otvoreno je 12 jedinica poluintenzivnih nega i peta jedinica intenzivnog lečenja.

    Na intenzivnom lečenju nalazi se, kaže, 109 pacijenata od kojih je 90 odsto intubirano.

    Dr Adžić upozorava da su sada kliničke slike mnogo drastičnije i da se uglavnom radi o mladim ljudima koji razvijaju ta teška stanja.

    „Najmlađi pacijent je devojka 1989. godište koja je intubirana pre tri dana i za njen život se borimo. Drugi momak, 1999. godište, na sreću uspešno se oporavio i prebačen je u jedinicu poluintezivne nege”, kazala je dr Adžić.

    Ostala dominantna godišta pacijenata hospitalizovanih u kovid bolnici u Batajnici su 1979, 1982, 1985…

    „To pokazuje da se granica pacijenata koji razvijaju teške kliničke slike pomerila na mlađe. Među pacijentima ima i onih koji se nalaze u sedmoj i osmoj deceniji i mislim da za njih nećemo moći da nađemo spas”, navodi dr Adžić.

    Kaže da su medicinski radnici na ivici psihičke i fizičke iscrpljenosti i da im pomažu lekari iz svih krajeva Srbije.

    „Ako se sada ne posvetimo imunizaciji i ako se ovako nastavi ni u jednoj bolnici u Srbiji neće biti mesta za nove pacijente”, zaključila je dr Adžić i pozvala građane da se odazovu masovnoj vakcinaciji jer samo nas vakcina iz ove, užasno teške situacije, kako kaže, može izvući, prenosi Tanjug.

    Foto: Marko Spasojević

    Podeli
  • Zaraženo ponovo preko 5.000 građana

    Zaraženo ponovo preko 5.000 građana

    U poslednja 24 sata u Srbiji je evidentirano još 5. 107 zaraženih koronavirusom, a preminulo je 38 osoba. Na respiratorima je još 290 pacijenata.

    Prethodnog dana u Srbiji je evidentiran još 5.471 zaraženi koronavirusom, a preminulo je 39 osoba.

    Na respiratorima je bilo još 276 pacijenata, a testirano je 18.528.

    Državni sekretari u Ministarstvu zdravlja održali su sastanak sa rukovodstvom kovid bolnice Batajnica, povodom epidemiološke situacije u zemlji.

    Direktorka bolnice Tatjana Adžić Vukićević izjavila je nakon sastanka da je „ovo najteži trenutak u radu bolnice“.

    Ona je izjavila da su kapaciteti bolnice popunjeni i da se u njoj trenutno nalazi 915 pacijenata.

    Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković upozorava na to da je epidemiološka situacija “brutalno teška” i dramatična.

    “Procenat zaraženih u odnosu na broj testirnih je proteklih dana bio 30 posto, što je katastrofa”, napominje Janković u izjavi za Nova.rs.

    Naš sagovornik, ipak, ističe da bismo bez vakcinacije imali daleko više zaraženih.

    “Da su svi koji su imali simptome otišli da se testiraju, imali bismo više od 6.000 zaraženih, što je otprilike realnost i to čini situaciju dramatičnom”, objašnjava Janković i dodaje da svakako ima i onih koji su zaraženi, ali imaju sasvim blage simtome ili ih nemaju uopšte.

    Autor:Jelena Bulajić

    Grafika: Slađana Đermanović/Nova.rs

    Podeli