Author: Biljana Veljovic

  • Pomeranje sata izaziva promene u organizmu: Mogu se javiti zdravstveni problemi, ali postoji i jedna pozitivna stvar

    Pomeranje sata izaziva promene u organizmu: Mogu se javiti zdravstveni problemi, ali postoji i jedna pozitivna stvar

    Pomeranjem časovnika za jedan sat unapred, odnosno sa dva na tri sata ujutru, u Srbiji je danas počelo letnje računanje vremena.

    Pomeranje sata za 60 minuta unazad čini se kao poprilično mala stvar, ali ta promena zapravo može uticati na nas i naš organizam.

    To je uglavnom fizički uticaj, ali za većinu ljudi ipak je reč samo o manjim promenama.

    Kada se ciklus dan noć menja, onda se zajedno s njim menja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Tada u telu dolazi do manjih promena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, nivo energije i imunološki sistem vezani uz naš telesni sat na koji utiče ciklus dan noć.

    Srećom, ako osetite fizičku promenu, ona će trajati svega nekoliko dana i onda ćete se ponovno osećati normalno.

    Šta može da izazove pomeranje sata?

    1. Nemiran san

    Istraživanja pokazuju da većina ljudi, uprkos tome što su svesni promene, idu na spavanje kasnije. Obično je potrebno neko vreme za prilagođavanje, a ovaj efekt najgore pogađa ljubitelje spavanja. Puno su veće šanse da će se osoba prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa.

    1. Smanjena sigurnost u saobraćaju

    Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osećaja umora vozači mnogo lakše gube koncentraciju pa su im reakcije usporene. Ako se osećate neispavano, svakako popijte šolju kafe pre nego što sednete u auto.

    1. Pomeranje sata i srčani udar

    Studija sprovedena 2014. godine na više od 42 hiljade osoba pokazala je pad broja srčanih udara od 21 odsto u nedelji nakon pomeranja sata unazad. Zanimljivo, rizik od iste bolesti raste za 24 odsto kod prelaska na letnje računanje vremena.

    1. Moglo bi vam se popraviti raspoloženje

    Iako ćete noćas spavali jedan sat kraće, ova promena ima i jednu pozitivnu stranu. Lekari tvrde da je izloženost prvim jutarnjim zracima sunca najbolje što se može dogoditi za vaše raspoloženje. Pomeranje sata većini će omogućiti da zoru dočekaju na nogama i naterati ih na izlaganje jutarnjem suncu.

    1. Pad koncentracije

     

    Pomeranje sata može da donese manjak koncentracije na radnom mestu, posebno prve nedelje nakon pomeranja sata. Ali, dobra vest je što će se organizam brzo prilagoditi promeni.

    Foto: ShutterstockLETNJE RAČUNANJE VREMENA

    (Kurir.rs)

    Podeli
  • Tri nove žrtve korone u Novom Pazaru

    Tri nove žrtve korone u Novom Pazaru

    Usled komplikacija izazvanih korona virusom, u novopazarskim kovid bolnicama proteklog dana preminula su dva pacijenta iz Novog Pazara i jedan iz Raške.

    Na bolničko lečenje je primljeno 11 osoba iz Novog Pazara, četiri iz Raške i tri iz Sjenice, a otpušteno je 17 pacijenata.

    Od ukupno 172 hospitalizovana pacijenta, šest ih je na respiratorima, a četiri na kiseoničkoj potpori, prenosi Indeksonlajn.

    U kovid ambulanti Doma zdravlja Novi Pazar obavljena su 204 pregleda, od čega 90 prvih.

    U Domu zdravlja urađen je 81 brzi antigenski test iz brisa nosa, od čega je 18 pozitivno.

    Autor:Tanjug

    Bolnica u Novom Pazaru Foto: Irfan Ličina/Nova.rs

    Podeli
  • Profesorka Bajčetić: Ne koristite antibiotike na svoju ruku

    Profesorka Bajčetić: Ne koristite antibiotike na svoju ruku

    Nacionalni korespodent pri SZO profesorka Milica Bajčetić rekla je da su rezultati istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pokazali da je pandemija korona virusa ugrozila racionalnu upotrebu antibiotika.

    Ona je, gostujući u Dnevniku RTS-a, navela da situacija što se tiče neracionalne potrošnje antibiotika nije sjajna ni u Srbiji.

    Prema njenim rečima, u periodu od pet godina, do 2019. bio je napravljen neki red koji je sada ugrožen tokom pandemije zbog popuštanja mera izdavanja antibiotika bez recepata.

    “Zabrinjava činjenica da su od ukupnog broja izdatih antibiotika 52 odsto antiobiotici pod nadzorom. Rezultati istraživanja SZO su pomogli da označimo probleme i krenuli smo da sprovodimo edukacije sa lekarima”, rekla je Bajčetić i apelovala na građane da se antibiotici nikako ne uzimaju na svoju ruku.

    Navodi kao zabrinjavajući primer da je Azitromicin izbio na prvo mesto korišćenih antibiotika, a da su do pandemije to tradicionalno bili lekovi na bazi Penicilina. Profesorka je za RTS objasnila da je ZSO napravili klasifikaciju lekova, koji se dele na lekove prvog izbora i lekove pod nadzorom, koji se koriste samo u slučaju kada prva grupa lekova nema efekta.

    “Iz ove pandemije ako smo nešto naučili je kako je imati bolest, a nemati lek za tu bolest”, kaže Bajčetić i dodaje da ono što smo uspeli da smanjimo upotrebu antibiotika poslednjih godina sada može da nas vrati na staro.

    Najveća opasnost je, kako je istakla, stvaranje rezistencije na te lekove, odnosno antibiotici neće delovati kada su potrebni.

    “Svaki student farmacije i medicine zna da antibiotici deluju na bakterijske infekcije, ali ne deluju na viruse i alergije”, rekla je Bajčetić.

    Foto: Pixabay

    Autor: RTS

    Podeli
  • Počelo letnje računanje vremena

    Počelo letnje računanje vremena

    Letnje računanje vremena u Srbiji počelo je danas u dva časa posle ponoći, a časovnike je trebalo pomeriti sat unapred.

    Letnje računanje vremena biće završeno 31. oktobra.

    Prelazak na letnje, odnosno zimsko računanje vremena uvedeno je radi uštede energije.

    Srbija je počela da koristi letnje računanje vremena prvi put 27. marta 1983. godine.

    Autor: AP

    Izvor: Beta

    Izvor: Pixabay

    Podeli
  • 7 milijardi dinara za zapošljavanje – Otkrivamo: Ko će biti obuhvaćen projektima Vlade i na koji način

    7 milijardi dinara za zapošljavanje – Otkrivamo: Ko će biti obuhvaćen projektima Vlade i na koji način

    Vlada Srbije usvojila je Akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja od 2021. do 2023. godine po kome je predviđeno da se za različite projekte i aktivnosti ove godine izdvoji nešto više od sedam milijardi dinara kako bi se povećala uposlenost radno sposobnog stanovništva.

    Prema saznanjima “Blica”, ti projekti biće realizovani kroz programe Ministarstva rada, sporta i omladine, privrede, prosvete, ali i lokalnih samouprava i Nacionalne službe za zapošljavanje, u čijim budžetima su za njih definisana i sredstva.

    Cilj je da se obezbedi rast zaposlenosti kroz međusektorske mere i podizanje znanja kako bi se unapredila ponuda i potražnja za radnim angažovanjem, unapredi položaj nezaposlenih osoba na tržištu rada i istovremeno stvori institucionalni okvir za politiku zapošljavanja. Poseban fokus u tim programima vezan je za unapređenje položaja žena, mladih, osoba sa invaliditetom, korisnika novčane socijalne pomoći, kao i Roma jer oni, po proceni, imaju nepovoljan položaj na tržištu rada. Pored toga, obezbeđen je novac za posebne projekte prekvalifikacije nezaposlenih, i to za deficitarne IT stručnjake.

    Sve te aktivnosti definisala je Radna grupa, koju je 20. juna 2020. godine formiralo Ministarstvo rada, koja je uradila i Strategiju zapošljavanja za period od 2021. do 2026. godine. Akcioni plan je konkretizacija mera za koje je u okviru različitih ministarstava i institucija, predviđen i novac za realizaciju. Po tom dokumentu Ministarstvo rada ove godine za projekat podsticanja zapošljavanja osoba sa invaliditetom obezbediće 550 miliona dinara a iz njegove kase platiće se i 150 miliona za IT prekvalifikaciju. Istovremeno u finansijskom planu NSZ za 2021. godinu je opredeljeno 5,2 milijarde dinara za mere aktivne politike zapošljavanja dok će lokalne samouprave za isti program obezbediti još 900 miliona.

    I Ministarstvo sporta će iz svojih fondova obezbediti 100 miliona dinara za projekte vezane za zapošljavanje mladih dok je Ministarstvo prosvete planiralo 14,8 miliona za unapređenje kvaliteta obrazovanja i još 10 miliona za promociju dualnog obrazovanja. S druge strane Ministarstvo privrede je u okviru podrške razvoju preduzetništva obezbedilo još 200 miliona dinara.

    Naš izvor iz Nemanjine 11 navodi da je cilj ovako definisanih mera značajno smanjenje nezaposlenih ljudi ali i unapređenje kvalitetne zaposlenosti.

    – Ovom poslu Vlada je pristupila izuzetno ozbiljno zbog čega je i formirana radna grupa u kojoj su predstavnici različitih ministarstava i institucija ali i sindikata, poslodavaca i nekih međunarodnih organizacija poput GIZ a. Sve utvrđene aktivnosti ali i finansijska sredstva potrebna za njihovu realizaciju su sada objedinjena i tačno se zna šta i koliko košta. Posebno je značajno što su za kategorije nezaposlenih iz najugroženijih grupa, poput Roma, žena, invalida, izdvojena posebna sredstva – objašnjava naš sagovornik.

    On dodaje da su ovi podsticaji predviđeni i za naredne dve godine.

     

    – Za neke aktivnosti i 2022. i 2023. godini je predviđen i veći novac a Radna grupa će analizom utvrditi kako se planirane mere realizuju. Treba da napomenim da je za programe NSZ predviđeno i dodatnih 53 miliona dinara iz IPA fondova. Drugim rečima država ovakvom organizacijom želi da kroz različite projekte u narednom periodu dodatno smanji nezaposlenost koja na kraju 2020. godine je bila oko 10 odsto. Krajem 2023. godine će se uraditi još jedan Akcioni plan, koji će predvideti aktivnosti i novac do 2026. godine – kaže naš izvor.

    Iz Vlade Srbije nam je potvrđeno da je usvojen Akcioni plan za sprovođenje zapošljavanja do 2023. godine.

    – Pored 7,2 milijarde dinara koje su predviđene za ovu godinu u toku su pregovori i za obezbeđivanje dodatnih sredstava za realizaciju planiranih mera iz međunarodnih izvora finansiranja, kroz donacije, IPA projekte i druge mogućnosti – kažu u Vladi.

    Evo koliko se novca izdvaja za zapošljavanje:

    Ministarstvo rada

    – 550 miliona za osobe sa invaliditetom i 150 miliona za IT prekvalifikaciju

    NSZ

    – 5,2 milijarde za mere aktivne politike zapošljavanja

    Lokalne samouprave

    – 900 miliona

    Ministarstvo sporta

    – 100 miliona za projekte zapošljavanja mladih

    Ministarstvo prosvete

    – 14,8 miliona za unapređenje obrazovanja i 10 miliona za promociju dualnog obrazovanja

    Ministarstvo privrede

    – 200 miliona za razvoj preduzetništva

    Slađana Vukašinović

    salter foto petar markovicFOTO: PETAR MARKOVIĆ / RAS SRBIJA

    Podeli