Author: Biljana Veljovic

  • SJAJNA VEST ZA VOZAČE: Neće biti putarine na auto-putu Miloš Veliki od Surčina do Obrenovca! Evo cena za ostale deonice

    SJAJNA VEST ZA VOZAČE: Neće biti putarine na auto-putu Miloš Veliki od Surčina do Obrenovca! Evo cena za ostale deonice

    BEOGRAD – Auto-put “Miloš Veliki” biće otvoren 18. decembra. “Miloš Veliki” posle tog datuma biće znatno pristupačniji vozačima, jer će se tada otvoriti nova deonica Surčin-Obrenovac za saobraćaj, a neće biti skuplji pošto neće biti novih naplatnih rampi.

    Najskuplja putarina i dalje će iznositi 420 dinara od Obrenovca do Preljine, odnosno obrnuto.

    Nova deonica će povezati koridor 10 i 11 odnosno Vojvodinu sa zapadom zemlje i konačno smanjiti gužve uključenju i isključenju sa ove saobraćajnice sa beogradske strane. Na radost, sa novom deonicom uštedeće i vreme i novac. Neće više čekati kod Obrenovca najmanje pola sata na ulaz i izlaz sa auto-puta, a neće dodatno ni potrošiti novac pošto neće biti novih naplatnih rampi. I dalje će funkcionisati zatvoreni sistem naplate putarine sa šest naplatnih stanica: čeonim u Obrenovcu i Preljini i bočnim na Ubu, u Lajkovcu, Ljigu i Takovu.

    “Nakon otvaranja ove deonice, naplata putarine će funkcionisati na isti način, odnosno u zatvorenom sistemu naplate putarine po pređenom kilometru, sa prvom čeonom naplatnom stanicom “Obrenovac”. U toku je ubrzana izrada Planske dokumentacije za izgradnju priključka na autoput iz mesta Jakovo”, kažu u “Putevima Srbije”.

    Podsečanja radi, putarina na autoputu “Miloš Veliki” od Obrenovca do Uba iznosi 110 dinara, od Obrenovca do Lajkovca 160 dinara, od Obrenovca do Ljiga 240 dinara, od Obrenovca do Takova 350 dinara i od Obrenovca do Preljine 420 dinara.

    Beograd će još čvršće biti povezan sa autoputem “Miloš Veliki” kada se izgradi i deonica od Novog Beograda odnosno do Surčina. Početak izgradnje ove deonice očekuje se krajem sledeće godine.

    “Dužina deonice je 7,9 kilometara, proteže se od Vojvođanske ulice na Novom Beogradu, gde je planiran kružni tok, pa sve do buduće petlje Surčin. To je gradska zona, što je vrlo osetljivo. Ta deonica je vrlo specifična pošto će se raditi i pešačke i biciklističke staze, stroži su zahtevi po pitanju ekologije i slično. Očekujemo da izgradnja počne krajem sledeće godine”, kažu u “Putevima Srbije”.

    (Kurir.rs/Blic)

    Foto: Predsedništvo Srbije

    Podeli
  • Vakcinacijom protiv zaraznih bolesti

    Vakcinacijom protiv zaraznih bolesti

     Vakcinacija je uvek aktuelna tema o kojoj se godinama unazad vode polemike. Iako je značajna većina lekara i roditelja za vakcinaciju, primećuje se sve veći broj protivnika. Imunizacija kao takva je prevashodno preventivna mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Njen cilj jeste da spreči, suzbije i na kraju – iskoreni zarazne bolesti.

    Velike boginje, jedna od najopasnijih infektivnih bolesti, su u 20. veku bile uzrok smrti oko 400 miliona ljudi. Većina ovih bolesti (dečja paraliza, meningitis, žutica, tetanus, tuberkuloza, veliki kašalj, male boginje, difterija) mogu da dovedu do teških komplikacija, čak i do smrtnog ishoda. Danas se ove bolesti retko javljaju i činjenica jeste da je to zasluga vakcinacije ali i dalje ima onih koji izbegavaju, ovu sada zagonsku obavezu.

    Svetska zdravstvena organizacija, objašnjava da brojne zablude poput one da vakcine sadrže živu i da kao takve izazivaju autizam su apsolutno netačne i da prilog u tome govore proverena i opsežna medicinska istraživanja . Zvanični medicinski krugovi tvrde da je budućnost vakcina svetla, jer one svakodnevno spasavaju život dece i odraslih, a činjenica je da trenutno ne postoji bolja zaštita od vakcine za brojne zarazne bolesti.

    Novopazarski Zavod za javno zdravlje zadužen je za nabavku vakcina i one su u predviđenom periodu nabavljene u dovoljnim količinama. Za Novi Pazar trebovano je 2800 a za Tutin 1000 vakcina. “Vakcine su zaista odličnog kvaliteta i apelujem na građane, naročito na roditelje, da pristupe vakcinaciji jer na taj način se sprečavamo pojavu velikog broja zaraznih bolesti”, kazao je epidemiolog dr Safet Ganić .

    B.V.

     

    Podeli
  • Obustava saobraćaja

    Obustava saobraćaja

    Iz preduzeća Novi Pazar-put obaveštavaju da će zbog asfalterskih radova na državnom putu prvog reda IB-29 Aljinovići-Sjenica-Novi Pazar u zoni radova, biti obustavljen saobraćaj za motorna vozila i to od ponedeljka, 9.decembra 2019.god pa do subote, 14.decembra, računajući i subotu, u vremenskom periodu od 9:30h do 14:30h. Mole se učesnici u saobraćaju da imaju razumevanja i da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju jer se radi o veoma važnom puitnom pravcu. Ukoliko se pogoršaju vremenske prilike i dođe do izmene režima saobraćaja učesnici će biti na vreme obavešteni.

    Podeli
  • Baćićanin: Radovi se privode kraju

    Baćićanin: Radovi se privode kraju

    Radovi na restauracoiji novopazarskog muzeja “Ras” polako se privode kraju. Svi radovi se izvode po zakonskim propisima jer je muzej pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture a finansira ih lokalna samouprava.

    “Krov na mujezu “Ras” prokišnjavao je na više od trideset mesta tako da je zaista bilo potrebno što pre preduzeti mere da se ovaj problem reši i zato smo mi nadležnima podneli zahtev za odobrenje radova”, kazao je direktor Fuad Baćićanin. On je takođe napomenuo da se svi radovi na restauraciji muzeja odvijaju onako kako zakon nalaže zato što se ova ustanova nalazi pod zaštitom Spomenika kulture Republike Srbije. Po njegovim rečima, kompletni radovi trebalo bi da budu završeni za desetak dana.

    Da napomenemo, muzej nije zatvaran  iako su pomenuti radovi u toku tako da je otvoren svakog radnog dana za sve posetioce.

    B.V.

    Podeli
  • Loša ishrana – najveća opasnost po zdravlje!

    Loša ishrana – najveća opasnost po zdravlje!

    Veliki broj bolesti, krenuvši od gojaznosti, hipertenzije, dijebetesa, uzrokuju nezdravi stilovi života. Pomenute, a i mnoge druge bolesti, zbog toga se mogu javiti još u  ranom detinjstvu. Zdrava i pravilna ishrana jedan je od temelja dobrog zdravlja, napominje pedijatar dr Biljana Đerković Tenjović.

    Najveća pretnja zdravlju ljudi tokom narednih 20 godina mogla bi da bude loša ishrana, koja za stanovništvo planete predstavlja veću opasnost od alkohola, droge i cigareta zajedno. Zdarvu ishranu treba forsirati deci još u ranom period kada se stiču navike jer u suprotnom , nezdrava ishrana biće uzročnik lošeg zdravlja tokom odrastanja.

    Istraživanja kažu da se  posledice loše ishrane ne ogledaju  samo u neuhranjenosti, već i u povećanju broja ljudi s viškom kilograma. Ukoliko se nastavi trend rasta stope gojaznih, njihov broj će se sa 1,33 milijarde, koliko je bilo u 2005. godini, povećati na 3,28 milijardi 2030. godine.

    B.V.

    Podeli