Author: Biljana Veljovic

  • Izašao finansijski izveštaj Er Srbije za 2018. godinu: Ostvaren profit u iznosu od 12,2 miliona evra, prevezeno 2.4 miliona putnika

    Izašao finansijski izveštaj Er Srbije za 2018. godinu: Ostvaren profit u iznosu od 12,2 miliona evra, prevezeno 2.4 miliona putnika

    Nacionalna avio-kompanija Srbije objavila je juče svoj finansijski izveštaj za 2018. godinu uz saopštenje u kojem konstatuje da neto dobit za prošlu godinu iznosi 12,2 miliona evra, da je prevezeno 2,48 miliona putnika i da je kao najveće povećanje poslovnih parametara zabeležen značajan rast dodatnog prihoda. – Er Srbija je u 2018. godini, uz mere koje su podrazumevale unapređenje poslovanja, pripremu za širenje mreže koje je realizovano u junu 2019. godine, kao i optimizaciju procesa, prijavila u petoj godini poslovanja neto dobit od 12,2 miliona evra.

    Posebno dobre rezultate, nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, ostvarila je u oblasti prodaje dodatnih usluga, gde je zabeleženo povećanje od gotovo pet puta u odnosu na 2017. godinu, na 6,9 miliona evra. Pored toga, prihod od čarter-saobraćaja povećan je za više od 40 odsto na 20,7 miliona evra, čime je dodatno unapređen rezultat iz 2017. godine, koja je bila rekordna. – stoji u saopštenju Er Srbije.

    Da bi se finansijske performanse kompanije stavile u kontekst, državna pomoć (prihodi, premije, subvencije, dotacije, donacije) za 2017. godinu, po osnovu transakcionog ugovora između Vlade Srbije i manjinskog partnera Etihad Ervejza, iznosi 20.907.696 evra. Identičan iznos kao i prošle godine.

    Ostvarena neto dobit od 12,2 miliona evra predstavlja pad deklarisanog profita od 3,8 miliona evra u odnosu na prošlu godinu (2017. iznosila je 16 miliona evra). Kompanija je prošle godine prevezla 2,48 miliona putnika što je pad od 5% u odnosu na prošlogodišnjih 2,61 milion putnika.

    Prihodi pre troškova kamate, poreza, amortizacije i iznajmljivanja (EBITDAR) su u prošloj godini skočili za 19% kao posledica smanjenja troškova uprkos povećanju cene goriva.

    Air Serbia je i pored iskazanog smanjenja ukupnog broja putnika za 5% ostvarila stabilan prihod od prodaje proizvoda i usluga kao rezultat porasta ukupne prosečne tarife za 2% i porasta prihoda u čarter saobraćaju (+42%) – stoji u finansijskom izveštaju

    U 2018. godini Air Serbia je obavljala letelove ka 39 destinacija.

    Rute na kojima je Air Serbia u toku 2017 prestala da leti, a koje su uticale na smanjen broj u 2018, su Abu Dabi, Istanbul i Ohrid – kaže se u izveštaju

    Popunjenost kapciteta za prevoz punika na nivou cele flote iznosi 71,2 odsto u prošloj godini. Kompanija takođe naglašava da je čarter saobraćaj ostvario za trećinu veći prihod u odnosu na 2017. godinu:

    – Čarter brend Aviolet obavio je u 2018. rekordnih 958 letova i prevezao 223 hiljade putnika do popularnih turističkih destinacija u Grčkoj, Turskoj, Španiji, Italiji i Egiptu, što predstavlja povećanje od 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Novine tokom prošle godine bile su i ponovno uvođenje letova do Hurgade u Egiptu, povećanje broja letova za tursku obalu, kao i uvođenje jedne serije letova za Antaliju, koje je Aviolet obavljao iz Banja Luke.

    U martu 2018. godine, Er Srbija je značajno unapredila svoje poslovanje i uvođenjem nove tarifne ponude. Cilj je bio da se putnicima omogući da prilagode putovanja sopstvenim potrebama. Tarifna ponuda putnicima omogućava da pri rezervaciji letova biraju između četiri tarife koje se razlikuju u odnosu na dozvoljeni prtljag, fleksibilnost u vezi sa promenom datuma putovanja, itd. Uz nove tarife, njima su na raspolaganju kupovina à la carte usluga, kao što su prioritetno ukrcavanje, rezervacija sedišta ili pristup Premijum salonu Er Srbije.

    Imajući u vidu značaj onlajn prodaje, indikativan je i podatak da je prethodne godine trećina karata Er Srbije kupljena preko interneta, kao i da rast prodaje preko interneta u odnosu na 2017. godinu iznosi tri procenta. Zbog toga je doneta strateška odluka da se nastavi sa ubrzanim razvojem platformi za kupovinu karata i dodatnih usluga i u narednom periodu, što je u skladu sa svetskim trendovima u avio-industriji i digitalizacijom koja se sprovodi u našoj zemlji. – stoji u saopštenju kompanije.

    Kompanija je u izveštaju konstatovala da je ostala bez jednog Boinga ali i da je i pored iskazanog smanjenja ukupnog broja putnika za 5% ostvarila stabilan prihod od prodaje proizvoda i usluga kao rezultat porasta ukupne prosečne tarife za 2% i porasta prihoda u čarter saobraćaju (+42%):

    – Prihodi od prevoza putnika čine 89% prihoda od prodaje proizvoda i usluga u 2018. godini (2017. godina: 89%). Ostatak prihoda od prodaje proizvoda i usluga u 2018. godini se odnosi na čarter prevoz 8% (2017. godina: 5%), kargo prevoz 2% (2017. godina: 2%) i prihod od ostalih usluga 1% (2017. godina: 4%). – navodi se u izveštaju.

    Broj letova je pao za 4% u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat strategije konsolidacije za unapređenje operativne i finansijske efikasnosti. – stoji u izveštaju

    Er Srbija naglašava uspeh u povećanim dodatnim prihodima:

    – Uvođenje nove tarifne strukture dovelo je do odvajanja cene osnovne tarife i omogućilo putnicima da sami izaberu dodatne usluge. Ukupan prihod od dodatnih usluga po putniku porastao je za preko 400%. – kaže se u izveštaju.

    U 2018. godini Air Serbia je obavljala letelove ka 39 destinacija. Rute na kojima je Er Srbija u toku 2017. godine prestala da leti, a koje su uticale na smanjen broj u 2018, su Abu Dabi, Istanbul i Ohrid.

    Etihad je 24. decembra Er Srbiji u potpunosti isplatio 23,5 miliona dolara koje je JAT 1998. dao Erbasu kao avans za kupovinu aviona. Kompanija je u zadnjem kvartalu 2018. godine obnovia službu kontakt centra iz sopstvenih resursa i preuzela strateško značajne službe upravljanje prihodima i planiranje mreže i saobraćaja od Etihada, navodi se u izveštaju.

    Foto: Petar Vojinović, Tango Six

    Podeli
  • Razvoj govora kod dece do treće godine

    Razvoj govora kod dece do treće godine

     Razvoj govora i jezika ima svoj očekivani tok. Da bismo na vreme potražili stručnu pomoć, kao i da bismo znali kako sprovesti adekvatan tretman ukoliko nam dete do treće godine nije progovorilo,neophodno je da poznajemo putanju razvoja.  Za pravilnu procenu i odgovarajući stimulativni rad potrebno je potražiti pomoć logopeda.

    Oko prvog rođendana dete progovara svoje prve reči sa značenjem i to je velika radost za porodicu. Reč uz motoriku je znak da se beba uredno razvija. Razvoj govora je individualan za svako dete. Postoje različite vrste poremećaja govora i jezika kod dece a neophodno je da roditelj na vreme prepozna  takve poremećaje i da se obrati logopedu a ne da čeka polazak deteta u školu.

    “Najbolji pokazatelji pravilnog dečijeg razvoja jesu ti kada dete uporedite sa decom istog uzrasta i propratite vršnjačku grupu dece. Ukoliko primetite neka odstupanja u razvoju od ostale dece , odmah se obratite logopedu”, kazala je dr Esma Crnišanin. Ona ističe da usporen razvoj govora jeste problem koji se najčešće javlja kod dece do treće godine. Međutim, ako se otkrije problem na vreme i reaguje pravovremeno i dete prođe određene testove kroz koje se vidi gde je slaba karika, upućuje se na određene tretmane i sve se može rešiti.

    Ono što logopedi naglašavaju jeste to da je veoma bitno kvalitetno vreme koje roditelji provode sa detetom. Veoma je važan razgovor koji roditelji treba da podstiču koristeći jednostavne reči  i kraće rečenice, mirnim glasom i bez tepanja. Učite dete onomatopeji i definisanju pojmova iz okruženja sa što manje pasivnog sedenja pred televizorom a o kompjuteru u uzrastu do tri godine i da ne govorimo.

    Ukoliko vam se učini da nešto nije u redu , ne čekajte već  dete vodite kod logopeda na procenu i po savet.

     

    B.V.

    Podeli
  • Od 1. oktobra besplatna pravna pomoć za oko 600.000 građana

    Od 1. oktobra besplatna pravna pomoć za oko 600.000 građana

    BEOGRAD – Oko 600.000 građana Srbije imaće pravo na besplatnu pravnu pomoć koju će od 1. oktobra moći da pruže isključivo advokatura i službe pravne pomoći u lokalnim samoupravama, dok će nevladine organizacije tu vrstu usluge moći da pruže u postupcima ostvarivanja prava na azil i zaštite od diskriminacije.

    Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, na koji se čekalo skoro deceniju i po, usvojen je u novembru prošle godine, a predsednik Advokatske komore Beograda Jugoslav Tintor kaže za Tanjug da će na tu pomoć moći da računa svaki građanin koji ne može da angažuje advokata, a ispunjava kriterijume za ostvarivanje tog prava, koji će biti detaljno definisani podzakonskim aktima.

    Tintor objašnjava da po Ustavu Srbije građani lošijeg materijalnog statusa imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koju može da pruže advokatura i službe pravne pomoći u lokalnim samoupravama, ali napominje da nije postojao zakon po kojem se ta ustavna odredba sprovodila u praksi.

    ”Proces donošenja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći trajao je skoro 14 godina i za to vreme su najviše trpeli građani koji nisu imali kome da se obrate. Veliki broj nevladinih organizacija do sada je pružao pravnu pomoć određenim kategorijama građana, uglavnom ranjivim grupama, ali nije postojao sistem koji to predviđa za svakog građanina”, naveo je Tintor.

    Pojasnio je da u opštinama i sada postoje službe pravne pomoći, ali da će podzakonskim aktima, koji treba da budu doneti, one biti drugačije uspostavljene, u širem kapacitetu i tako da opštine, Ministarstvo pravde i Advokatska komora Srbije budu umreženi.

    ”U zavisnosti od konkretnog slučaja, predmeti će iz opštinskih kancelarija biti upućivani advokatima sa liste. Tako će građani, koji koriste sistem besplatne pravne pomoć, i po kvalitetu pružene usluge i po odgovornosti biti jednaki sa onima koji sami angažuju advokata”, ističe Tintor.

    Naglasio je da je cilj zakona da advokatura bude nosilac besplatne pravne pomoći i da je zadatak Advokatske komore Srbije da uspostavi listu pružalaca te usluge i vrši nadzor nad kvalitetom pružanja te pomoći, dok nevladine organizacije, ukazuje Tintor, ne mogu biti neposredni pružalac pravne pomoći, osim u postupcima stizanja azila i zabrane diskriminacije.

    ”Suština je da pomoć pružaju advokati sa liste Advokatske komore Srbije, a ne iz drugih profesija. Opasno je da se zbog manjka sredstava ili drugih okolnosti eksperimentiše i da pravnu pomoć pruža ko nije stručnjak”, navodi Tintor.

    Pružanje pravne pomoći počinje od pravnog saveta koji, prema zakonu, mogu da daju i nevladine organizacije, a na taj način se, kaže Tintor, trasira ne samo početak sudskog postupka nego i njegov potencijalni ishod.

    Dodaje da pravna pomoć podrazumeva i zastupanje pred sudom, pisanje tužbe i vođenje krivičnih postupaka za krivična dela koja ne potpadaju pod Zakonik o krivičnom postupku.

    Govoreći o podzakonskim aktima, koji treba detaljnije da urede tu oblast, navodi da se oni tiču procedure podnošenja zahteva za besplatnu pravnu pomoć i potrebne dokumentacije, kao i načina na koji će te usluge biti finansirane iz budžeta.

    Komitetu pravnika za ljudska prava Jukom godišnje se za besplatnu pravnu pomoć obrati oko 2000 građana, a pravni savetnik te nevladine organizacije Milan Filipović, kaže za Tanjug da će novi zakon velikom broju građana omogućiti pristup toj usluzi, ali kao problem vidi to što će mnogi biti izostavljeni iz njegove primene.

    Kako objašnjava, uslovi za ostvarivanje tog prava vezani su, pre svega, za primanje socijalne pomoći i dečijeg dodatka.

    ”Ko ima vredniju pokretnu imovinu, čak i moderniji televizor, ne može da bude korisnik socijalne pomoći, što se dešavalo. Uslovi su vrlo striktni i ne odnose se samo na primanja, već i na imovinu. Recimo, ako neko poseduje više od 0,6 hektara zemlje nema pravo na besplatnu pravnu pomoć, makar ta zemlja bila i kamenjar”, navodi Filipović.

    Prema novom zakonu, pravo na besplatnu pravnu pomoć imaće i određene kategorije kao što su izbeglice, interno raseljena lica, osobe sa invaliditetom, osobe koje traži azil, žrtve nasilja u porodici, žrtve trgovine ljudima…

    ”Međutim, najveći deo građana, koji ostaje van opsega zakona, su upravo oni koji su prinuđeni da pokreću razne sporove, a ne primaju socijalnu pomoć ni dečiji dodatak ili imaju neku zemlju i nepokretnost”, ukazuje Filipović, a trenutni sistem besplatne pravne pomoći opisuje kao fragmentiran.

    Pojedine opštine, kaže, imaju kancelarije za pružanje te vrste pomoći koje odlično rade svoj posao i imaju ugovore sa advokatskim komorama, dok ima lokalnih samouprava u kojima kancelarije postoje samo na papiru, a u praksi ne funkcionišu.

    Govoreći o novom zakonu kojim će, prema procenama, biti obuhvaćeno oko 600.000 građana, Filipović je ukazao da su nevladine organizacije do sada pružale besplatnu pravnu pomoć ranjivim kategorijama kao što su žrtve nasilja i žrtve trgovine ljudima, dok se to od 1. oktobra ograničava i svodi na oblasti azila i diskriminacije.

    ”Za ostale probleme možemo da dajemo samo opšte pravne informacije ili da pomažemo u popunjavaju formulara. U okviru upravnog postupka, još uvek možemo da pružamo pomoć kontaktirajući sa državnim organima, ali velikom broju građana više nećemo moći da pomognemo”, naveo je Filipović.

    Dodaje da su se građani do sada Jukomu najčešće obraćali za pomoć zbog radnih sporova i povrede radnog prava od strane poslodavaca, a po novom zakonu u takvim slučajevima moći će da pruže samo besplatnu pravnu podršku.

    ”To znači da od nas mogu dobiti opštu pravnu informaciju i pomoć pri popunjavanju formulara za tužbu. Van toga ne možemo pružati pomoć”, naveo je Filipović.

    Izvor: Tanjug

    Ilustracija (freeimages.com)

    Podeli
  • Vozila čekaju na Preševu 40 minuta i na Gostunu do 60

    Vozila čekaju na Preševu 40 minuta i na Gostunu do 60

    BEOGRAD; Prvi radni dan u nedelji doneo je umeren inteziteta u saobraćaju gotovo na svim frekvetnijim putnim pravcima, a prema rečima meterologa vremenske prilike biće naklonjenene svim učesnicima u saobraćaja tokom celog dana.
    Nailazak povremenih talasa sa većim brojem putničkih vozila na našim graničnim prelazima donose povremena zadržavanja, ali su ona sada mnogo kraća u odnosu na dane vikenda koji su za nama, poručuju iz AMSS.
    Prema poslednjim informacijama Puteva Srbije na naplatnim stanicama nema zadržavanja.
    Iz Uprave granične Policije informacija da se na putčnim terminaliča na graničnim prelazima čeka 40 minuta na Preševu na izlazu iz zemlje i 40 do 60 minuta na prelazu Gostun takođe na izlazu iz zemlje.
    Na teretnim terminalima vozila ne čekaju.

    Izvor: Tanjug
    Foto: pixabay.com

    Podeli
  • Vraća se vrućina: Zahlađenje je kratko trajalo, od danas sve toplije

    Vraća se vrućina: Zahlađenje je kratko trajalo, od danas sve toplije

    Meteorolozi ponovo najavljuju vrućine u Srbiji, tokom ove sedmice maksimalna temperatura od 33 do 37. Na snazi narandžasti meteo-alarm. U Srbiji će danas ujutru po kotlinama biti kratkotrajna magla, a u toku dana pretežno sunčano i malo toplije.

    Duvaće slab i umeren, severozapadni vetar, posle podne i uveče u skretanju na jugoistočni. Najniža temperatura od 10 do 16, najviša od 27 do 29 stepeni, saopštio je RHMZ.

    U Beogradu će biti pretežno sunčano i malo toplije. Najniža temperatura biće oko 16, najviša oko 28 stepeni.

    Prema izgledima za narednih sedam dana, do 12. avgusta, biće pretežno sunčano i sve toplije – u sredu i četvrtak maksimalna temperatura od 33 do 37.

    U sredu je zbog visokih temperatura na teritoriji cele Srbije na snazi narandžasti meteo-alarm, koji označava opasno vreme.

    Prognozirane su opasne vremenske pojave, a takvog su intenziteta da mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Treba biti vrlo obazriv, svestan rizika i redovno informisan o detaljima očekivanih meteoroloških uslova, pratiti savete koje daju nadležne državne službe, navodi se na sajtu RHMZ.

    U četvrtak uveče i u toku noći na severozapadu Srbije, a u petak ponegde i u ostalim krajevima uz više oblačnosti prolazna kiša ili kratkotrajni pljusak sa grmljavinom.

    Zatim do kraja sedmice pretežno sunčano, ali manje toplo, sa maksimalnom temperaturom uglavnom do 30 stepeni.

    Od ponedeljka 12. avgusta ponovo osetno toplije.

     

    IZVOR: B92, TANJUG

    Foto: Tanjug / Tanja Valić

    Podeli