Author: Biljana Veljovic

  • JP “Vodovod i kanalizacija” radi na više lokacija u gradu

    JP “Vodovod i kanalizacija” radi na više lokacija u gradu

     Ekipe JP “Vodovod i kanalizacija” ovih dana izvode radove na nekoliko lokacija u gradu. Trenutno rade na rekonstrukciji vodovodne i kanalizacione mreže u kraku Ulice Ruđera Boškovića, Ulici Rajka akckovića koja se spaja sa Ulicom Nurije Pozderca, kao i u naselju Šestovski potok. Pri kraju su radovi na rekonstrukciji kišne kanalizacije u Ulici Save Kovačevića.

    Sve pomenute radove koji su završeni i koji se trenutno izvode, a koji su dogovoreni sa Gradom Novim Pazarom, napominje direktor JP “Vodovod i kanalizacija” Hanefija Brničanin, finansira lokalna samouprava.

    Podeli
  • Na dnu Baltika pronađen brod star 500 godina

    Na dnu Baltika pronađen brod star 500 godina

    Istraživači su na dnu Baltičkog mora, nedaleko od obale Švedske, pronašli olupinu broda starog 500 godina i to u veoma dobrom stanju. Prema navodima istraživača, brod potiče iz kraja 15. ili početka 16. veka, prenose mediji.

    Pretpostavlja se da su jarboli na mestu, a trupovi nedirnuti zbog hladnih, malo slanih i “negostoprimljivih” voda Baltika.

    Precizno poreklo broda još nije poznato. U vremenu iz kojeg, najverovatnije, potice brod nije bilo popularno davanje imena brodovima te je označen kao “Nepoznati brod”, na švedskom “Okänt Skepp”.

    Brod je dugacak oko 18 metara, metar manje od Kolumbove vodece “Santa Marije”. “Okänt Skepp” je od velikog istorijskog znacaja, jer je stariji i ocuvaniji od drugih potonulih brodova u Baltickom moru. Brod je sagraden u doba Kristofera Kolumba i Leonarda da Vincija.

    Naučnici MMT-a, zajedno sa arheolozima sa Univerziteta Sautemton iz Velike Britanije, produkcijom “Dip si” i Institutom za arheološka istraživanja Sodertorn Univerziteta, napravili su 3D model pronađenog broda.

    Olupinu je prvi put otkrila Švedska pomorska uprava 2009. godine, prilikom sonarnog skeniranja mora. Medutim, potpuni znacaj ove olupine je, slucajno, otkriven tek deceniju kasnije.

    Naucnici su rasporedili vozila na daljinsko upravljanje na palubu broda “Stril Eksplorer” kako bi što detaljnije istražili olupinu.

    Arheolog Paceko Ruiz je brod opisao kao “najstariji brod u Baltiku” i kao “menjač igara” . Naglasio je da nikad ranije nije nađen brod sa jarbolima i sidrom u tom području.

    Najvece pitanje je kako je brod uopšte završio na dnu jer nema štete koja bi mogla da izazove potonuce. Svakako, istraga koja sledi doneće nove detalje.

     

    Tanjug

    brod foto sc twiter sky news FOTO: SKY TV / TWITTER

    Podeli
  • Danas se razgolitite, pred nama je pakleni dan: Najavljeno do 33 stepena

    Danas se razgolitite, pred nama je pakleni dan: Najavljeno do 33 stepena

    Relativno povoljne biometeorološke prilike pogodovaće većini hroničnično obolelih i osetljivih osoba. Izvestan oprez se savetuje bolesnicima sa srčanim tegobama

    U Srbiji će u četvrtak biti pretežno sunčano i toplo, sa maksimalnom temperaturom od 30 do 33 stepena, navodi RHMZS.

    Vetar će biti slab, promenljivog smera, a najniža temperatura će se kretati od 14 do 20 stepeni.

    U Beogradu će biti pretežno sunčano i toplo, a najniža temperatura će biti 20 stepeni, najviša 33.

    Toplo vreme Foto: Mateja Beljan

    Podeli
  • Srbija izbacuje iz upotrebe klasične sijalice do kraja 2020.

    Srbija izbacuje iz upotrebe klasične sijalice do kraja 2020.

    Klasične sijalice sa užarenom niti do kraja 2020. godine biće izbačene iz upotrebe u Srbiji, rekao je pomoćnik ministra za rudarstvo i energetiku Miloš Banjac. Srbija izbacuje iz upotrebe klasične sijalice do kraja 2020.

    “Sijalica sa užarenom niti troši pet puta više energije od neonske, a čak 10 puta više od LED sijalica, tako da će ova odluka znatno uticati na energetsku efikasnost”, rekao je Banjac na panelu “Energetska efikasnost i pravilno korišćenje struje”, a prenosi “Blic”.

    On je istakao da bi nova pravila trebalo da zabrane korišćenje nekih od energetski neefikasnih proizvoda i da su okrenuta smanjenju njihovog uvoza.

    Banjac je najavio i formiranje državnog Fonda za energetsku efikasnost do kraja 2019. godine, koji je jedan od uslova da od Evropske unije država dobije dodatna sredstva.

    “Planiramo da se u fondu nađe oko 30 miliona evra, trenutno smo na sumi od oko 10 miliona, a od EU ćemo dobiti još 10 miliona. Ta sredstva će biti usmerena prema građanima, za razliku od dosadašnjih budžetskih sredstava od oko 1,5 miliona evra koja su bila usmerena prema lokalnim samoupravama i njihovim projektima sanacije škola, bolnica i vrtića”, dodao je Banjac.

    Ranije procene kompanije Filips, vodećeg proizvođača sijalica, je da će prelaskom sa halogenih na LED sijalice potrošači uštedeti 124 evra godišnje. Stručnjaci ističu da su halogene sijalice jeftinije od LED, ali da su troškovi za struju mnogo veći dok se LED sijalica otplati za godinu dana. Halogene sijalice takođe traju dve godine u proseku dok je očekivani vek LED sijalica od 15 do 20 godina. Uz to, LED sijalice su manje štetne prilikom odlaganja na otpad.

    Autor: Beta

    Foto: Pixabay

    Podeli
  • Promene vremena utču na zdravlje

    Promene vremena utču na zdravlje

    Promene vremena poslednjih dana kada su se smenjivali sunce i kiša, više i niže temperature, mnogo su uticale na sve nas, kako na osobe bez zdravstvenih tegoba, tako i na hronične ibolesnike i psihički labilnije osobe. Česte pojave su bile opšta malaksalost, umor, nesanica, glavobolja, impulsivnost, razdražljivost i brzo reagovanje na pojedine situacije.

    “Opšte zdravlje čoveka ne zavisi samo od toga da li ima neki bol već i od psihičkog stanja koje igra glavnu ulogu”, kaže dr Amir Kajkuš-psihijatar. On navodi da naročito psihički nestabilne osobe često umeju da naprave problem tamo gde nema potrebe ta to. “Ukoliko u porodici imate psihičkog bolesnika, morate mu prići na blag i miran način, polako razgovarati sa njim i ukazati mu na grešku koju je napravio”, savteuje dr Kajkuš. On naglašva da će prve reakcije biti da odbijaju da priznaju grešku ali ako nastavite da na pristupačan način razgovarate sa takvom osobom, sigurno je da će prihvatiti pomoć.

    U poslednje vreme sve je više onih koji na malo neprirodne situacije u ponašanju koje kod sebe primete zatraže pomoć psihijatra i to nije više tabu tema. Svako od nas bi u takvim situacijama trebao da se obrati doktoru jer, psihijatar je tu da pomogne, ne samo lekovima i prepisanom terapijom, već razgovorom i savetima.

    B.V.

    Podeli