Author: Biljana Veljovic

  • PUCAO NA LJUDE ISPRED DŽAMIJE, PA GA PRONAŠLI MRTVOG: Ubio se napadač koji je u Francuskoj ranio dvoje, uključujući imama

    PUCAO NA LJUDE ISPRED DŽAMIJE, PA GA PRONAŠLI MRTVOG: Ubio se napadač koji je u Francuskoj ranio dvoje, uključujući imama

    Napadač koji je u četvrtak ranio dvoje ljudi, uključujući imama, ispred jedne džamije u Francuskoj, pronađen je kasnije mrtav sa ranom od metka na glavi.

    Radilo se po svemu sudeći o samoubistvu, rekli su policijski izvori.

    Prethodno je tužilac u Brestu, gde se dogodila pucnjava, saopštio da je napadač otvorio vatru dok su ljudi izlazili iz džamije.

    Tužilac je dodao da za sada nisu jasni motivi napada.

     

     

    Kurir.rs/Tanjug

    Foto: EPA

    Podeli
  • DOMAĆA VALUTA PRIBLIŽNO ISTE VREDNOSTI KAO I JUČE: SREDNJI KURS 117,9121       

    DOMAĆA VALUTA PRIBLIŽNO ISTE VREDNOSTI KAO I JUČE: SREDNJI KURS 117,9121       

    Dinar miruje danas na nivou približno istom kao u četrvtak i zvanični srednji kurs iznosi 117,9121 dinar za evro, objavila je Narodna banka Srbije

    Domaća valuta približno iste vrednosti kao i juče: srednji kurs 117,9121

    Dinar prema evru vredi isto kao pre mesec dana, na godišnjem nivou je jači za 0,1 odsto, a u odnosu na početak godine jači za 0,2 procenta.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao je u četvrtak za 0,2 odsto na 103,7046 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru jači za 1,7 odsto na mesečnom nivou, na godišnjem slabiji za 1,5 posto, a od početka godine je u padu za 0,3 procenata.

    NBS je kupila na međubankarskom deviznom tržištu od početka godine ukupno jednu milijardu i 40 miliona evra i prodala 130 miliona kako bi ublažila veće dnevne oscilacije kursa.

    Najjači kurs dinara prema zajedničkoj valuti evrozone u 2019. godini bio je 5. juna i iznosio je 117,8834 dinara za evro, a najslabiji je zabeležen 29. januara, kada je jedan evro koštao 118,4940 dinara.

     

    IZVORTANJUG

    Podeli
  • Danas je Vidovdan

    Danas je Vidovdan

     BEOGRAD – Danas je veliki srpski nacionalni praznik Vidovdan, dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava uspomenu na svetog mučenika kneza Lazara, kao i na druge koji su postradali za veru i otadžbinu.Knez Lazar je stradao u boju na Kosovu, od turske ruke.Vidovdan je danas zvanični državni praznik u Srbiji, u znak sećanja i poštovanja prema svima koji su stradali za otadžbinu.

    Šta je mit, a šta istina?

    Istoričar Dejan Ristić navodi da se ta bitka zapravo odigrala 15. juna 1389. godine i ukazuje na druge istorijski značajne događaje na ovaj dan.

    Među njima, Ristić izdvaja Sarajevski atentat 1914. godine, Versajski mir 1919, Vidovdanski ustav 1921. i izručenje bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića Haškom Tribunalu 2001. godine.

    Ristić je za TV Prva rekao da je izručenje Miloševića na Vidovdan bila slučajnost jer je to bio poslednji rok, a srpske vlasti su, kako je naveo, na svaki način pokušavale da izbegnu da on bude izručen.

    On, takođe, napominje da Srbi već 100 godina obeležavaju godišnjicu Kosovske bitke na pogrešan dan, 28. juna, ističući da se ona dogodila 15. juna 1389. na Gazimestanu, kada su se sukobile srpska koaliciona vojska, koju su činile trupe kneza Lazara, Vuka Brankovića i bosanskog kralja Trvtka Prvog Velikog, i turska vojska emira Murata Prvog.

    On objašnjava da je to zbog toga što je u 14. veku postojao samo jedan kalendar i podseća da je Srbija sve do 1918. godine godišnjicu te bitke obeležavala 15. juna.

    “Nakon što smo prihvatili novi kalendar, a naša crkva zadržala stari, počeli smo da po starom, pogrešnom kalendaru, sa 13 dana zakašnjenja, to obeležavamo, ali ništa se danas nije desilo”, navodi Ristić.

    Ristić kaže i da je Kosovska bitka najmitologizovaniji istorijski događaj u našoj nacionalnoj prošlosti.

    “U našoj mitologiji knez Lazar je uzdignut na položaj cara, a emir Murat na položaj sultana. Obojica su podignuti na najviše vladarske položaje da bi se dodatno dao značaj tom nesumnjivo izuzetno značajnom događaju, kao što je Kosovska bitka”, navodi Ristić.

    Na pitanje ko je pobedio u boju na Kosovu, on ukazuje na različite perspektive u tom smislu, navodeći da je za bosanskog kralja Tvrtka to bila pobeda, jer turske snage nisu prodrle u Bosnu, dok je za dvor Lazarevića ona bila poraz.

    “I ona suštinski, dugoročno posmatrano, jeste bila poraz”, kaže Ristić.

    On dodaje da je teško pretpostaviti šta bi se dogodilo da nije bilo Kosovske bitke, ističući da je to bio samo jedan u nizu sukoba između Srba i Turaka, koji su se dešavali još otpočetka 14. veka.

    U tom kontekstu, podseća na Maričku bitku i niz sukoba sa Turcima sve do 1459. godine, kada je došlo do konačnog pada despotovine i trajnog sloma srpske srednjevekovne države.

    Ristić, takođe, napominje da je istorijski i naučno posmatrano Marička bitka nesumnjivo bila značajnija od Kosovske bitke, jer je faktički otvorila kapiju središnjeg Balkana i srpskih istorijskih prostora Osmanlijama.

    “Da nije bilo poraza u Maričkoj bici, da je došlo do pobede srpskih snaga i srpskih velikaša u Maričkoj bici, Turci bi verovatno dugoročno bili zaustavljeni, ako ne i trajno”, objašnjava Ristić.

    Izvor: Tanjug

    gazimestan

    RTV

    Podeli
  • Kako izgleda kada nemaš najboljeg prijatelja

    Kako izgleda kada nemaš najboljeg prijatelja

    Dve velike studije iz 2018. godine otkrile su da su mladi ljudi više usamljeni nego stariji. Ali šta ako samo nemate tog najboljeg prijatelja koji vam odgovara?

    Najbolji ortaci su dobri za mnogo stvari. Oni su ti koji će se pojaviti kod vaše kuće sa Real L Word paketom i koktelom u konzervi odma nakon što vas je neko ostavio. Oni će vam poslati 7 Jo O’Meara mimova bez objašnjenja, samo da bi vas nasmejali. Oni će provesti sa vama 2 sata sastavljajući rizičnu WhatsApp poruku pre nego što opalite send. Takođe, oni su dobri za vaše zdravlje: jedna studija objavljena u 2017. otkrila je da mladi između 16 i 25 koji imaju najboljeg prijatelja imaju bolje psihološko zdravlje i prilagodljiviji su na stres.

    Ali nije to tako jednostavno, je l’ da, zato što najbolji prijatelji nisu nešto što je dato ili dostavljeno po rođenju. Taj odnos morate sami da negujete, on mora biti izgrađen na uzajamnoj hemiji. Ne samo to, vi morate potom da održavate prijateljstvo dovoljno dugo da postanete jedno drugom najvrednija platonska veza. Što je u redu, ako se vezujete za ljude na taj način. Ali šta ako vam je teško da sklapate prijateljstva? Šta ako imate dosta prijatelja, ali nijednog koji bi vas gledao kako pišate u toaletu u klubu, na primer? Ili šta ako ste toliko samodovoljni i/ili nezavisni od toga da najbolji prijatelj jednostavno utiče na vaš život?

    Jasmina ima 21 godinu i kaže da je socijalni tip ali misli za sebe da je „platonski poliamorična“ , kada se radi o prijateljstvima. Poslednji put kada je imala najboljeg prijatelja bilo je u srednjoj školi, ali više zbog toga što su živeli blizu jedno drugog. „To je jedini najbolji prijatelj koga sam stvarno imala“, kaže ona gledajući zamišljeno u telefon. „Sranje sam u slanju poruka i nastavljanju razgovora preko telefona, možda je problem što sam prema tome ravnodušna, ali stvarno uživam u upoznavanju svakoga, umesto da se ograničim na jedno prijateljstvo. Ne sviđa mi se ideja da imam jednu osobu kojoj moram da odgovaram mnogo češće i koja mora da ide sa mnom na sve“.

    Nije kao da Jasmina nema ljude koji je podržavaju. Ona misli da lako upoznaje nove ljude, ima sestru koja joj je bliska i trenutno je u vezi. Više je to što nema jednu veoma blisku osobu – to joj deluje ograničavajuće. „Radi se samo o tome da želim da upoznajem ljude bez ograničenja“, kaže ona. „Ja sam fan podržavanja same sebe, praktično. Važno mi je da sama osećam svoje stvari, a ne da imam nekoga koga ću odmah obavestiti preko poruke. Ne podržavam upštene etikete – kao što su ’introvert’ i ’ekstrovert’ – a možda je položaj zvezda taj koji me zajebava. Uvek sam radije za fazon go with the flow.“

    VICE what it feels like to have no best mate image

    Iako je Jasmina specifičan izuzetak, sa svojom ride-or-die željom za nezavisnošću i nejasnom fobijom od posvećenosti, za druge to nije tako jednostavno. Ris, 17, mi kaže da on i dalje traži svog najboljeg prijatelja zato što je veoma zatvoren i ćutljiv. “Imam grupu prijatelja, ali zapravo se nikad nisam osećao bliskim sa njima. Oduvek sam se pomalo osećao kao autsajder. Družim se sa ljudima ali retko izlazim jedan na jedan“. Pitao sam ga šta misli zbog čega je to tako. „Prilično sam zatvoren sa svojim roditeljima“, kaže on. “Nisam mnogo delio sa njima, a čak ni danas im ne govorim ništa. Oni ne znaju mnogo o mom životu. Možda je to imalo uticaj na moju sposobnost da stvaram čvrste odnose“.

    Jasmina izgleda prilično srećno bez BFF-a, dok Ris kaže da se oseća kao da propušta određene benefite. Na primer pušenje sa grupom ljudi u parku je drugačije nego poveriti se nekome, biti u mogućnosti da mu pozvonite na vrata kada se se osećate kao govno. „Borio sam se sa niskim samo-poštovanjem. Možda bi bilo lakše da sam imao samo jednu osobu kojoj bih zaista mogao otvoriti svoje srce“, smatra on. „Ali ne možete forsirati te stvari. Ti odnosi dolaze prirodno i ja ne bih voleo da nerviram nekoga zato što sam ga pritiskao“. Da li bi on želeo da ima najboljeg prijatelja? “Voleo bih da probam. Održavanje tako čvrste veze može biti baš teško, ali sigurno ne bi bolelo“.

    Najbolji ortaci su očigledno pozitivna snaga za većinu ljudi. Ali mnogi od nas su imali jednu osobu za koju ne znaju da li im je prijatelj ili neprijatelj; tip osobe sa kojom možete da delite sve, ali koja vam tako može ’zabosti nož u leđa’. Za mnoge, ovaj tip prijateljstva može imati negativan uticaj. Lili ima 26 godina i kaže da je sa jednom osobom sa kojom se družila u toku svojih ranih dvadesetih imala „najtoksičniji odnos“ ikada. „Godinama me je nipodaštavala, činila da se osećam bezvredno, dok sam se ja osećala kao da treba da budem privilegovana jer sam njen najbolji prijatelj. Ona je preuzela moj život, učinila me da se osećam kao da sam u njenoj senci i povredila me je na puno načina. Izbacila sam je iz života pre više godina, ali od tada nemam bliske odnose ni sa kim; plašim se da će me ljudi povrediti.“ Danas Lili može da kaže da ima nekoliko bliskih prijatelja, ali, kako kaže “nemam prave, večne, one koje zovem svaki dan ili sa kojima idem na odmor, prijateljice koje su mi kao sestre.“

    Lili kaže da uprkos tome što nema nekog „mega mega najboljeg prijatelja“, pronalazi podršku u drugim prijateljima, svojoj mami i svojoj devojci. „Plus, uvek govorim sebi da treba da se potrudim“, dodaje ona. „Loša sam u komunikaciji. Zapravo sam dosta introvertna – uprkos tome kako delujem na prvi pogled – tako da sam na primer, u toku perioda građenja prijateljstava kao na fakultetu ponekad ostavila utisak na ljude kao da sam pomalo rezervisana umesto bolno stidljiva i ekstremno čudna.“

    Najbolji prijatelji su kompleksan posao. Intenzitet ovih odnosa ponekad podseća na platonski ljubavni odnos – ipak i ovi odnosi se mogu lako pokvariti ili propasti kada od njih nemamo koristi. Bilo kako bilo, ako imate jednog bliskog prijatelja sa kojim ste pristali da usvojite dete ukoliko se desi da ste oboje singl sa 40, ili ne gotivite da blejite ni sa kim, to vas ne određuje kao osobu. Svi mi imamo različite stilove vezivanja. Ti stilovi vezivanja se možda menjaju kako vreme prolazi, a možda će ostati potpuno isti – poenta je u tome kako se osoba snalazi u njima.

     

    Pisao Daisy Jones

    @daisythejones

    Ovaj tekst je prvobitno objavljen na VICE UK.

    Podeli
  • VATRA HARA KATALONIJOM, STOTINE VATROGASACA NA TERENU: Ugroženo 20.000 hektara šume, 500 ljudi evakuisano, ali to nije sve

    VATRA HARA KATALONIJOM, STOTINE VATROGASACA NA TERENU: Ugroženo 20.000 hektara šume, 500 ljudi evakuisano, ali to nije sve

    Više stotina vatrogasaca bori se već treći dan u regionu Katalonije sa šumskim požarima, a oko 500 ljudi je evakuisano.

    Španiju je pogodio toplotni talas, a prema predviđanju meteorologa, očekuju se temperature iznad 40 stepeni Celzijusovih, prenela je agencija AP.

    Zvaničnici su saopštili da je požarima ugroženo 20.000 hektara.

     

    (Kurir.rs/Tanjug/Foto: EPA/JAUME SELLART)

    Podeli