Author: Biljana Veljovic

  • Nastavljena rasprava o komunalnoj policiji

    Nastavljena rasprava o komunalnoj policiji

    Skupština Srbije nastavila je rad raspravom o Predlogu zakona o komunalnoj policiji, kojim se i opštinama omogućava njeno uvođenje, kao i dalje unapređenje rada. Prema važećem zakonu, komunalnu policiju do sada su mogli da formiraju samo gradovi.

    Predlogom zakona takođe se uređuje i postupanje prema maloletnicima, tako da jedan broj komunalnih miliconara mora da položi ispit za postupanje sa maloletnicima.

    Uvode se dva nova ovlašćenja – zaustavljanje i pregledanje vozila, kao i prikupljanje obaveštenja u cilju otkrivanja prekršaja i njihovih učinilaca. Pripadnicima komunalne milicije biće omogućen rad u civilu, ali isključivo po pismenom nalogu načelnika komunalne milicije.

    Milicionari će moći da snime dokaze o komunalnom prekršaju i da tako dokažu bilo kakvo remećenje komunalnog reda, poput parkiranja na pešačkim prelazima, tramvajskim šinama ili u žutoj traci, bacanje smeća van kanti, puštanje glasne muzike…

    Svi prekršioci će morati da postupaju po nalogu komunalnog milicionara, što do sada nije bio slučaj.

    Komunalna milicija će asistirati lokalnim javnim službama i preduzećima – građevinskoj inspekciji kada treba da zatvori neko bespravno gradilište ili na primer, ekološkom inspektoru, koji pokušava da spreči neko zagađenje.

    Komunalni milicioner će moći da piše prekršajni nalog, a novim zakonom su definisane kazne za fizičko lice od 10.000 dinara, ako plati u roku od osam dana, onda je 5.000 dinara, a ako to lice smatra da nije kriv, onda će po tom slučaju postupati nadležni sud.

    Poslanici opozicione Srpske radikane strane ocenjuju da komunalna milicija “ide u lošem smeru, jer se šire mogućnosti i sredstva prinude”, kao i da se radom u civilu pravi “tajna milicija”.

    Naveli su i da će komunalna milicija biti ovlašćena da traži neke podatke na koje se odnosi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ocenjujući da će postojati ogromne mogućnosti za zloupotrebu.

    Deo poslanika opozicije okupljeni uglavnom u Savezu za Srbiju i dalje bojkotuju rad parlamenta.

     

    IZVOR:TANJUG

    Skupština Srbije (arhivska fotografija)

    Podeli
  •  Pušenje e-cigareta u Srbiji: Gde smete da ih konzumirate i da li su opasne

     Pušenje e-cigareta u Srbiji: Gde smete da ih konzumirate i da li su opasne

    Dok San Francisko zabranjuje elektronske cigarete, Srbija nema ni regulativu koja reguliše upotrebu na javnim mestima.Tamara je pre šest meseci svim prijateljima rekla da je ostavila pušenje. Zapravo je samo prešla na elektronske cigarete.„Svi su mi rekli da su manje štetne, pa sam pomislila, ako već ne mogu da odustanem od navike, barem da se ne trujem toliko.”Priznaje i da joj je lakše što može da ih konzumira gde god želi, pa e-cigarete može da puši i na poslu, u nekim kafićima i restoranima.„Kolegama nekad smeta kada baš izbacujem paru u njih, a u nekim kafićima mi kažu da oni brane i elektronske cigarete.„I ljudi me nekako drugačije gledaju, čak i prijatelji koji ne puše mi manje zameraju.”

    Eksplozija e-cigarete ubila čoveka

    Ove nedelje San Francisko je postao prvi grad u Sjedinjenim Državama u kom je prodaja elektronskih cigareta zabranjena. Istovremeno, Srbija još nema ni regulativu koja reguliše upotrebu na javnim mestima. Ne postoji ni kontrola ulaska ovih cigareta u Srbiju, rekla je za TV Prvu doktorka Srmena Krstev, predsednica Republičke stručne komisije za kontrolu duvana.

    Krstev je dodala da se ovaj američki grad poneo kao „odgovorna lokalna uprava jer je došlo do velikog povećanja konzumacije e-cigareta među mladima”.

    Doktorka kaže da je slična situacija i u Srbiji, a istraživanja pokazuju da je čak petina mladih u zemlji probala elektronsku cigaretu.

    Gde sme, a gde ne da se puši elektronska cigareta u Srbiji?

    E-cigareta je uređaj koji je izgledom sličan pravoj cigareti, a proizvodi paru koja izgleda poput duvanskog dima.

    Dok stanovnici San Franciska ne mogu da ih kupe u prodavnici, ali ni preko interneta, elektronske cigarete ne podležu Zakonu o zabrani pušenja na javnim mestima tako da ih možete koristiti i tamo gde je zabranjeno koristiti obične cigarete – u kafićima ili restoranima.

    Kako bi u potpunosti izgledale kao obična cigareta, neke na kraju imaju ugrađenu LED diodu koja se pali svakim povlačenjem dima imitirajući žar cigarete. Mogu da sadrže i arome po želji pušača.

    Šta kažu iz Svetske zdravstvene organizacije, a šta iz EU?

    U zaključku koji je usvojila Evropska komisija, navodi se da se dim iz elektronske cigarete širi prostorijom kao i dim obične cigarete i da smeta nepušačima, doduše u manjoj meri – ali da je to dovoljno da se njena upotreba zabrani u zatvorenim prostorijama.

    Svetska zdravstvena organizacija bila je prva institucija koja je zatražila zabranu prodaju e-cigareta maloletnicima i njihovu upotrebu u zatvorenim prostorima. Stručnjaci iz ove organizacije smatraju da postoji dovoljno dokaza da se deca, tinejdžeri i trudnice upozore na upotrebu elektronskih nikotinskih inhalatora, jer izloženost nikotinu ima dugoročne posledice na razvoj mozga.

    Koliko ljudi koristi e-cigarete i šta o njima misle?

    Iako je prodaja elektronskih cigareta maloletnicima zabranjena, koristi ih više od 12 odsto mladih, kao i druge slične proizvode, podaci su Instituta za javno zdravlje.

    Korišćenje elektronskih cigareta kod najvećeg udela pušača i bivših pušača, njih čak 77 odsto, nije imalo nikakvog uticaja na prestanak pušenja cigareta.

    Dva od tri punoletna građanina Srbije smatra da bi upotrebu elektronskih cigareta koje sadrže nikotin, trebalo regulisati na isti način kao i upotrebu drugih duvanskih proizvoda.

    Oko tri četvrtine ispitanika misli da su elektronske cigarete štetne po zdravlje ljudi.

    Koliko su zaista štetne?

    Istraživanja su pokazala da su građani u pravu. Para elektronskih cigareta može da uništi ćelije imunog sistema i da bude mnogo štetnija nego što se ranije mislilo, pokazuju studije, a prenosi BBC.

    Istraživači su otkrili da isparenje iz elektronske cigarete može da onemogući rad važnih ćelija u plućima.

    Oni „upozoravaju na široko prihvaćeno mišljenje da su e-cigarete bezbedne”.

    Međutim, Zavod za javno zdravlje Engleske kaže da su manje štetne od pušenja običnih cigareta i da ljudi ne bi trebalo da oklevaju da ih koriste kao pomoć prilikom odvikavanja od pušenja.

    BBC news

    Getty Images

    Podeli
  • Biće više parking prostora

    Biće više parking prostora

     Parking kod Zelene pijace koji je bio u veoma lošem stanju danas je asfaltiran. Kako je kazao direktor novopazarskog JKP”Parking servis” Armin Mehović, asfaltiraće se još nekoliko parking prostora u gradu.

    Na uređenju svih parkirališta u gradu radi se već izvesno vreme. Jedan od njih je i parking kod Hale Pendik a danas je asfaltiran i parking kod Zelene pijace. Direktor JKP “Parking servis” Armin Mehović, najavio je uređenje i asfaltiranje još nekoliko parkirališta u gradu.

    “Nakon ovog imamo u planu da sredimo i asfaltiramo parking iza stare Lučne zgrade koji je takođe u lošem stanju a projektna dokumentacija je već spremna, zatim za nekoliko dana kreće se sa radovima na parkiralištima kod zgrade Jezero i iza nove Lučne zgrade, kod autobuske stanice i u naselju Jalija tako da radimo punom parom da do kraja godine završimo sve što smo planirali”, dodao je Mehović.

    Za ovu godinu zaista je, kao i što je rekao Mehović, planirano da se intenzivno radi na uređenju Novog Pazara jer ovaj sandžački grad već je postao mesto u koje turisti iz raznih krajeva  sveta obilaze i žele da obiđu i upoznaju se sa svim što Novi Pazar nudi, a najvažnije je da kada odu iz njega ponesu lepu sliku i opet se vrate.

     

    B.V.

    Podeli
  • Radi se na poboljšanju uslova za život svih građana Novog Pazara

    Radi se na poboljšanju uslova za život svih građana Novog Pazara

     Da je Novi Pazar trenutno najveće gradilište u Srbiji pokazuje činjenica da je u poslednje vreme asfaltiran veliki broj  ulica u gradu i na seoskom području, da se radi na uređenju sportskih terena, šetališta, trgova i još mnogo toga. Građani su vidno zadovoljni lepšim  Novim Pazarom za koji se, da takav bude, najviše trude lokalna samouprava, odnosno koalicioni partneri Sandžačka demokratska partija (SDP)  i Srpska napredna stranka (SNS) koja je danas tim povodom održala konferenciju na novinare.

    Srpska napredna stranka i njen koalicioni patrtner, Sandžačka demokratska partija koja je stožer vlasti u Novom Pazaru, uradili su puno u proteklom periodu a sve u cilju poboljšanja i stvaranja boljih uslova za život svih građana Novog Pazara. “Pored velikog broja asfaltiranih ulica, moram da napomenem i rekonstrukciju vodovodne  mreže do naselja Šestovo gde je planirano da do početka naredne školske godine bude završena izgradnja vrtića”, kazala je Tanja Ratković iz Gradskog odbora SNS.

    Ona je podsetila na uređenje trga Srđana Aleksića u centru grada ,na uređenje i otvaranje sportskih terena, a poseban akcenat je stavila na Gradinu koja je veoma primamljiva za turiste koji u sve većem broju dolaze u Novi Pazar.

    “Mi ćemo se zaista i dalje truditi da radimo na tome da Novi Pazar bude još lepši i uređeniji i da uslovi za život svih građana budu još bolji”, dodala je Tanja Ratković.

     

    B.V.

    Podeli
  • UZNEMIRUJUĆI PODACI Droga za godinu dana odnela POLA MILIONA ŽIVOTA

    UZNEMIRUJUĆI PODACI Droga za godinu dana odnela POLA MILIONA ŽIVOTA

    Izveštaj Kancelarije za borbu protiv droge i kriminala Ujedinjenih Nacija (UNODC) za 2017. godinu obiluje uznemirujućim podacima. Više od pola miliona ljudi širom sveta umrlo je te godine od posledica konzumiranja droge.

    Najnoviji izveštaj otkriva da 271 milion ljudi u svetu koristi kanabis, kokain, opijum ili sintetičke supstance, te da je broj uživalaca droga porastao za 30 odsto u odnosu na 2009. godinu.

    U 2017. godini, 5,5 odsto svetskog stanovništva od 15 do 64 godine konzumiralo je drogu. Izveštaj takođe pokazuje da je najviše korišćena droga kanabis. Oko 188 miliona ljudi konzumira hašiš.

    Zabrinjavaju i podaci o povećanju broja zavisnika od droge kojima je neophodno lečenje: sa 30 na 35 miliona. Situacija je najdramatičnija u Nigeriji i Indiji, gde je broj konzumenata opioida porastao za 56 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a izveštaj ukazuje na povratak heroina.

    Zabeležena je rekordna ilegalna proizvodnja kokaina – skoro 2.000 tona – a najviše se proizvodi u Kolumbiji.

    Jednu od najvećih kriza beleže SAD i Kanada: u SAD je od predoziranja 2017. umrlo rekordnih 70.000 ljudi (uglavnom od sintetičkih droga poput Fentanila).

     

    Istovremeno, na širokom području Afrike značajno je porasla potrošnja opioida Tramadola (zaplenjeno je 215 tona). Iako je zapravo reč o sredstvu protiv bolova, ono se u tajnim laboratorijama u Nigeriji proizvodi u visokim koncentracijama za ilegalno tržište. U toj zemlji, četiri miliona zavisnika od droge koristi Tramadol.

    Od sedam narkomana s teškim zdravstvenim poremećaja, leči se samo jedan, otkriva izveštaj. Ovo se pre svega odnosi na zatvore, gde gotovo da ne postoje preventivne mere, kako bi se smanjila zaraza HIV-om, hepatitisom C, ili tuberkolozom. Samo 11 zemalja ima barem jedan zatvor u kome su na raspolaganju sterilne igle, a u čak 83 zemlje nema preventivnih mera.

    Izvestan napredak u borbi protiv droge zabeležen je u suzbijanju dizajnerskih droga. Broj novih supstanci je opao, a tzv. nove psihoaktivne supstance (NPS) više nisu rasprostranjene kao ranije.

     

    BLIC VESTI SVET

    droga FOTO: PROFIMEDIA

    Podeli