Author: Biljana Veljovic

  • Promovisana monografija “Kralj Stefan prvi Nemanjić”

    Promovisana monografija “Kralj Stefan prvi Nemanjić”

    Promocija monografije “Kralj Stefan Uroš prvi Nemanjić”  autora Prof.dr Hivza Gološa, Doc.dr Ahmeda Bihorca i Spec.opšte medicine doktorke Mirsade Gološ održana je u narodnoj biblioteci “Dositej Obradović” pred čitalačkom publikom i ljubiteljima književnosti. Na pripremi ove monografije dugo se radilo ali na zadovoljstvo autora, ugledala je svetlost dana. Namenjena je svim uzrastima, učenicima, studentima, profeseroma kao i građanima koji žele da upoznaju srednji vek.

    “Na ovoj monografiji, koja je konačno ugledala svetlost dana, dugo smo radili, jer je trebalo dosta čitati o ovom Srpskom vladaru, raditi transkripcije i prevode sa staroslovenačkog jezika, putovati da bi došli do autentičnih podataka”, rekao je jedan od autora monografije, Prof.dr Hivzo Gološ.

    Doc.dr Ahmed Bihorac, još jedan od autora ove monografije, ističe da su osetili potrebu da prezentuju građu koja postoji na različitim mestima i  izvorima.

    Monografija “Kralj Stefan prvi Nemanjić” nalazi se u elektronskoj formi na sajtu biblioteke “Dositej Obradović”.

    B.V.

    Podeli
  • Roditelji pričaju o tome šta je najteže kada dobiješ decu

    Roditelji pričaju o tome šta je najteže kada dobiješ decu

    U prethodnih par godina, nekoliko mojih prijatelja je dobilo decu. Govnar Karl – tip koji je jednom zapalio svoj prdež i završio u bolnici – sada ima klinca u vrtiću. Stejsi, moja bivša sa interneta, očekuje blizance pre kraja godine. Pre nego što je zatrudnela, njena najambicioznija tvorevina je bila prodaja na Etsyju. Stejsi je prodavala lutkice trolova koje je izrezala tako da mogu da se koriste kao bong.

    Nekada su moji fidovi na društvenim mrežama bili isključivo seksi vapaji za pažnjom, anksiozni statusi i pogrešno napisane reči pesama; danas ga polako preplavljuju fotografije bebica i dece. Evo moje bebe kako pokušava da pojede balon! Gledajte moju decu na plaži! Eno mog deteta kako pada na facu! Reči koje prate ove fotke su uvek pozitivne, uprkos činjenici da u većini slučajeva, kada naletim na rečene roditelje, oni deluju prilično umorno. Svako koga poznajem stvarno voli svoje klince i definitivno rade najbolje što ume. Ipak, sve to deluje prilično teško, u najmanju ruku. Nedavno, u želji da povedem iskren razgovor o podizanju dece, pitao sam roditelje šta je najteže kada imaš decu. Njihove odgovore možete da pročitate dole.

    “Najteže? Što se osećaš otuđeno od prethodnog života. Puno mi nedostaju moji prijatelji bez dece i kada sam s njima mozak mi je pun idiotskih anegdota o mom detetu koje u stvari ne interesuju nikoga osim mene. Osećam se glupo što ih pričam ali nemam ništa drugo da ponudim. Kada si roditelj koji ne ide van kuće, to može da pređe u ozbiljnu usamljenost” – Kejtlin Cinovskis

    “Najteža stvar u vezi roditeljstva do sada mi je bila činjenica da možeš da dobiješ dvoje dece u isto vreme. Deca su nam se rodila pre tri meseca i ne prođe ni dan da ne budem potpuno razblesavljen činjenicom da smo dobili dvoje. Radost, krivica, smeh, teškoće i potpuna užasnutost su sve mnogo izraženiji kada pogledaš nadole i vidiš dvoja usta koja traže hranu. Da li možda kod vas ima neka slobodna pozicija? Koliko plaćate?” – pevač/kompozitor Dejv Haus

    “Kada postaneš roditelj, odjednom sve izgleda kao kriza. Ulozi su neverovatno visoki sve vreme. Zapanjujuće je koliko ti je malo stalo do sopstvenog života u poređenju sa životom tvog deteta. Svaka zaleđena bara postoje opasnost po život. Svaki orašasti plod izaziva strahove od antialergena. Svaka interakcija na dečijem igralištu podstiče strahove da će dete biti maltretirano… Osećam se kao da ne uspevam da dođem do daha već 5 godina” – Hejli Džienov-Mekonel

    “Mislim da je na kraju krajeva najteža stvar ta velika želja da ih zaštitim od bola i svih poteškoća, a da usput nekako ne odrastu u potpuno sjebana preneurotična ljudska bića koja ne mogu da funkcionišu u stvarnom svetu. Mrzim što su bol i poteškoće neodvojivi deo odrastanja i učenja. Baš je sranje kada gledaš svoje dete kako se muči” — Megan Muni

    “Ponekad, kada sam sa svojim detetom, ne osećam se kao da sam tu. Moram da se fokusiram na posao. Ali jedini razlog zbog kojega se fokusiram toliko na posao je da pružim bolji život svome detetu. A nekada mi se čini da bi bilo bolje za dete ako bih bio malo više s njim” – Džof G.

    “Najteže kada sam postao roditelj je bio ne onesvestiti se u bolnici kada su mojoj ženi zaboli iglu za infuziju pred porođaj. Baš je ispizdela na mene, sa dobrim razlogom. Tokom samog porođaja sam bio skroz okej, za divno čudo” – Ramon S.

    “Onaj osećaj da moraš da kupiš sve stvari da bi bio dobar roditelj, a onda i previsoka cena stvari koje nisu opcionalne kao što su vrtić, zubar ili cipelice” – Rebeka U.

    “Najteži deo za mene je i dalje to što sam (i dalje) profesionalno nesređena i što pokušavam – i ne uspevam – da odredim prioritete koje stalno menjam. Onda se ničemu ne posvećujem dovoljno i bog zna koliko onda tu ima povoda za osećaj krivice” – Kristen Kembel

    “Biti primer. Nisam umela život ni pre roditeljstva, a sada sam ja kao neki uzor” – Viktorija Vamos

    “Taj osećaj da nikad u stvari ne znam šta tačno radim. To ti je kao beskonačan, stalno evoluirajući sindrom uljeza, zato što onog trenutka kada pomisliš da si ukačio šta je roditeljstvo, dete ti pređe u novu fazu razvoja i eto te nazad na početku…”— Sara Koen

    “Kada se moja ćerka rodila, mama mi je došla u posetu i šetali smo se pored druma jedne večeri, ja sam gurala kolica u kojoj je bila moja ćerka, imala je tada svega nekoliko nedelja. Okrenula sam se ka majci i pitala je: “Jel’ da da ova anksioznost prođe ?” A ona je rekla: “O ne, menja se samo to ko je od moje dece izvor najviše anksioznosti, ali nikada ne nestaje” – Lusi Eveli

    Neka imena u tekstu su promenjena.

     

    Članak je prvobitno objavljen na VICE CA.

    Podeli
  • SKUPŠTINA SRBIJE: Danas o leks specijalisu za švajcarce

    SKUPŠTINA SRBIJE: Danas o leks specijalisu za švajcarce

    BEOGRAD – Skupština Srbije počeće danas u 10 časova sednicu, na čijem dnevnom redu će biti i Predlog zakona o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima koji je podnela Vlada Srbije.

    Predlog Zakona o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima ušao je u utorak, po hitnom postupku, u skupštinsku proceduru.

    Predlog tog zakona prethodno je usvojila Vlada Srbije, a predviđa da se preostali deo duga konvertuje u evre, da iznos dobijen konverzijom bude umanjen za 38 odsto i da kamatna stopa bude ograničena na 3,4 odsto.

    Na dnevnom redu 4. sednice nalazi se i Predlog zakona o dopuni Zakona o budžetskom sistemu, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između vlada Srbije i Češke o regulisanju duga Srbije prema Češkoj, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Rondex Finance Inc. o regulisanju neizmirenog duga Srbije prema Rondex Finance Inc. iz perioda klirinškog načina plaćanja, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između vlada Srbije i Francuske o aktivnostima Francuske agencije za razvoj i institucije PROPARCO u Srbiji koji je podnela Vlada.

    Narodni poslanici razmatraće i Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije u korist Societe Generale Banka Srbija a.d. Beograd, Komercijalne banke a.d. Beograd i Vojvođanske banke a.d. Novi Sad po zaduženju Javnog preduzeća “Srbijagas” Novi Sad, po osnovu Ugovora o kreditu za izgradnju gasovoda na teritoriji Srbije od granice s Bugarskom do granice s Mađarskom i drugim susednim zemljama sa Srbijom kroz ulaganje u kapital akcionarskog društva South Stream Serbia AG, Zug, Švajcarska.

    Na dnevnom redu biće Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o strancima, Predlog zakona o izmeni Zakona o upravljanju aerodromima, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o žičarama za transport lica, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju, Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova koje je podnela Vlada.

    (Kurir.rs/Tanjug)

    Podeli
  • AMSS: Za sada uslovi povoljni, ako bude kiše, oprez

    AMSS: Za sada uslovi povoljni, ako bude kiše, oprez

    Beograd — Saobraćaj je jutros umerenog intenziteta, a vremenske prilike uglavnom su povoljne, saopšteno iz AMSS-a.

    Međutim iz tog saveza dodaju da pošto nisu isključeni povremeni pljuskovi koji mogu uslovljavati mestimično mokre ili vlažne kolovoze, uslovi za vožnju mogu biti i otežani pa se vozači upozoravaju da budu oprezni.

    Prema poslednjim informacijama dobijenim od JP “Putevi Srbije”, na naplatnim stanicama nema zadržavanja.

    Kako je saopštila Uprava granične policije, na putničkim teminalima graničnih prelaza u zemlji nema zadržavanja dužih od 30 minuta.

    Na teretnim terminalima s Hrvatskom i Madjarskom i dalje su zadržavanja višesatna, ali su sada nešto kraća u odnosu na predhodne dane kada su zbog usporenog rada hrvatskih i madjarskih pograničnih vlasti čekanja bila mnogo duža.

    Teretna vozila na izlaz iz zemlje na Horgošu čekaju sedam sati, a na Kelebiji i Batrovcima dva sata.

     

    IZVOR: TANJUG

    Podeli
  • Zašto su u opasnosti generacije rođene nakon NATO bombardovanja

    Zašto su u opasnosti generacije rođene nakon NATO bombardovanja

    Beograd — Predsednik Komisije za istraživanje posledice NATO bombardovanja Darko Laketić kaže da je sprovedeno istraživanje na generaciji dece rođenoj nakon agresije.

    On je za RTS objasnio da je to istraživanje sprovedeno sa Institutom “Batut”, jer je kod njih bilo moguće isključiti sve faktore rizika, što nije moguće kada se ispituje starije stanovništvo.

    Laketić je, gostujući u Dnevnika RTS-a, objasnio da je urađeno naučno-medicinsko istraživanje sa Institutom “Batut” koje je pokazalo da je postojao toksin koji je decu od pete do devete godine učinio podložnijom na nastanak malignih bolesti.

    “Kao ispitivanu grupu smo uzeli decu jer tu ne postoje faktori rizika i samo istraživanje zato ima veliku naučnu vrednost”, napominje predsednik Komisije za istraživanje posledice NATO bombardovanja.

    U narednoj fazi istraživanja Komisija će pokušati da identifikuje o kom toksinu je reč, dodaje Laketić.

    Istraživanje je sprovedeno na generaciji dece rođenoj nakon bombardovanja.

    “Od trenutka izlaganja toksinu do manifestacije bolesti potrebno je da prođe neko vreme. Za maligne bolesti krvi treba oko osam godina, a za solidne tumore od 14 do 18 godina. Imamo dovoljnu vremensku distancu da uradimo istraživanje”, ističe Laketić.

    Objašnjava da postoje čist i prljav osiromašeni uranijum.

    “Čist osiromašeni uranijum nastaje kao sporedni produkt fisije u reaktorima. Prljavi osiromašeni uranijum je istrošeno nuklearno gorivo gde postoje i primese plutonijuma, americijuma, a oni povećavaju toksicitet. Značajno za osiromašeni je da je nefrotoksičan (oštećuju bubrege), citotoksičan (oštećuje ćelije), kancerogen”, napominje Laketić.

    Objašnjava da je uranil jon, koji lako reaguje sa biološkim molekulima, ono što osiromašeni uranijum čini štetnim.

    Laketić podseća da je NATO tokom bombardovanja ciljao objekte infrastrukture u kojima se nalaze jedinjenja sa jačim negativnim efektom na ljudskom zdravlje nego uranijum. Kao primer navodi Kragujevac u kom su pogođeni elektro-transformatori puni trafo-ulja.

    “U trafo-ulju ima piralena, koji je jedna od najkancerogenijih supstanci. Piralen se zatim izlio u Lepenicu”, podseća Laketić.

    Laketić ističe da Srbija sada može da sprovede mere prevencije stanovništva, rano lečenje i asanaciju životne sredine gde je neophodno.

    Podseća da je NATO agresija izvršena protivpravno – bez saglasnosti Saveta bezbenosti. Zbog toga, dodaje, Srbija ima pravo da traži pomoć u lečenju, prevenciji, sanaciji životne sredine pre svega od zapadnih zemalja.Prvi preliminarni izveštaj o posledicama bombardovanja biće objavljen 2020. godine.

    IZVOR: RTS

    Podeli