Author: Biljana Veljovic

  • Dinar opet ojačao, srednji kurs 119,22

    Dinar opet ojačao, srednji kurs 119,22

     

    Dinar je danas jači prema evru za 0,1 odsto u odnosu na juče i zvanični srednji kurs iznosi 119,2223 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar opet ojačao, srednji kurs 119,22

    Dinar je prema evru slabiji za 0,2 odsto nego pre mesec dana, a na godišnjem nivou je jači za 3,3 procenta. Od početka godine, dinar je prema evru ojačao za 3,6 posto.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao juče za 0,1 posto na 100,9931 dinar za jedan dolar.

    Dinar je prema američkoj valuti slabiji za 1,1 odsto nego pre mesec dana, dok je na godišnjem nivou jači za 11 procenata.

    Dinar je prema dolaru ojačao od početka godine za 16 posto.

    NBS je kupila od početka godine na međubankarskom deviznom tržištu ukupno jednu milijardu i 125 miliona evra i prodala 345 miliona evra kako bi ublažila prekomerne dnevne oscilacije kursa.

    Najviša vrednost domaće valute prema novčanoj jedinici evrozone bila je 20. septembra, kada je kurs iznosio 118,9350 dinara za evro, a najniža je zabeležena 3. i 13. februara, kada je jedan evro koštao 124,0174 dinara.

    IzvorTanjug

    Podeli
  • Obeležen Svetski dan belog štapa

    Obeležen Svetski dan belog štapa

     Savez slepih Srbije, organizacije Saveza i ustanove za slepe i slabovide posebnim programom obeležavaju Svetski dan belog štapa ili Svetski dan slepih, uz poruku da se slepima i slabovidima prizna pravo na jednake šanse u svim oblastima života.Beli štap je simbol nastojanja slepih ljudi da se samostalno kreću i dostignu što veći nivo samostalnosti u obrazovanju, radu i svakodnevnom životu.Međuopštinska organizacija “Savez slepih i slabovidih” Novi Pazar,danas je raznim aktivnostima obeležila Dan belog štapa.

    Ovaj dan je prilika da se skrene pažnja na društveni položaj slepih građana, na njihove potrebe i probleme, mogućnosti i dostignuća i da se izrazi zahvalnost svima koji su doprineli da život slepih ljudi u Srbiji bude uspešniji i kvalitetniji.Hamo Omerović skoro deset godina koristi beli štap a Hilmija Bučan čak od 1998.god.Kako sami kažu,on im je postao najbolji prijatelj i od velikog im  je značaja.

    “Na nama pojedincima kao i na čitavom društvu je obaveza da stvaramo jednake prilike kako za videće tako i za slepe osobe,da stvaramo što bolje uslove za njihovo školovanje,obrazovanje,socijalnu i zdravstvenu zaštitu” istakla je Mirsada Dibranin Ajdinović iz Međuopštinske organizacije „Savez slepih i slabovidih“ Novi Pazar.

    Inače,Dan slepih u svetu se obeležava punih 20 godina u skladu sa preporukom UN i Rezolucijom Svetskog saveza slepih iz 1992. god.

     

    B.B.

    Podeli
  • Počinje Sajam knjiga u Frankfurtu, učestvuje i Srbija

    Počinje Sajam knjiga u Frankfurtu, učestvuje i Srbija

     

    U Frankfurtu će danas početi najveći sajam knjiga na svetu, a kome će do 15. oktobra učestvovati i Srbija. Ministarstvo kulture i informisanja saopštilo je da je predstavljanje Srbije, koje organizuje Ministarstvo, inspirisano jubilejima – 250 godina od rođenja Filipa Višnjića i 125 godina od rođenja Ive Andrića.

    Tim povodom biće održan razgovor na temu “Koliko su dela klasika danas živa; da li savremeni pisci prepoznaju njihov uticaj u sopstvenom stvaralaštvu?”, u kojem će učestovati pesnik Vojislav Karanović i pisac Uglješa Šajtinac.

    Posebna pažnja biće posvećena književnosti za decu, pa će na panelu “Roman za decu u savremenoj srpskoj književnosti” govoriti Jasminka Petrović i Šajtinac.

    U saradnji sa izdavačkom kućom “Agora” i prevodilačkom mrežom “Traduki” biće organizovana diskusija “Dokument i imaginacija u savremenoj srpskoj prozi” povodom romana Vladimira Pištala “Tesla, portret među maskama” i “Sunce ovog dana. Pismo Andriću” na kojem će učestovati autor i pisac Nenad Šaponja.

    Na štandu Srbije biće izložene knjige srpskih pisaca prevedene na nemački jezik, izbor iz savremene književne i teorijske produkcije, novi tomovi sabranih dela srpskih klasika i monografska literatura.

    Za Sajam knjiga u Frankfurtu pripremljene su dvojezične publikacije – katalog “Srbija čita/Čitaj Srbiju” u kom se za prevođenje preporučuju knjige svih žanrova koje su u poslednje dve godine dobile najuglednije nagrade, elektronski adresar izdavača, promotivni video i programska brošura “Dijalozi”.

    Programsko predstavljanje srpske književnosti i izdavaštva realizuje Biblioteka grada Beograda, a tehničku Privredna komora Srbije, navedeno je u saopštenju.

     

    IZVOR:TANJUG

    Podeli
  • Počinje naplata ulaska na Kopaonik, pogledajte cenovnik

    Počinje naplata ulaska na Kopaonik, pogledajte cenovnik

     

    Novost za sve koji ove zime planiraju na Kopaonik. Naime, od ponedeljka, 16. oktobra, počinje naplata ulaska u Nacionalni park Kopaonik, potvrđeno je za N1.

    Naplata će se vršiti po motornom vozilu iz sva tri putna pravca tj. na ulaznim kapijama Jošanička banja – Đorov most, Brus – Brzeće i Sunčana dolina.

    Za sada će ulaznica na Kopaonik moći da se plati samo u gotovini.

    Kako N1 saznaje, cene ulaznica na Kopaonik se obračunavaju u skladu sa Uredbom Vlade donetom 17. juna 2010. godine. Reč je o Uredbi o bližim kriterijumima, načinu obračuna i postupku naplate naknade za korišćenje zaštićenog područja.

    Na pitanje N1 zašto Nacionalni park Kopaonik uredbu vlade aktivira baš sada, u tom Javnom preduzeću kažu da je to odluka od prošle godine koju su sada odlučili da sprovedu u delo.

    Takođe objašnjavaju da se godinama unazad razmatra sa ostalim nacionalnim parkovima da se istovremeno krene u naplatu, ali da za sada drugi nacionalni parkovi to ne žele.

    Sa odlukom su se saglasili i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kao i Javno preduzeće “Putevi Srbije”.

    Građani opštine Raška i Brus koji žele na Kopaonik plaćaće godišnju ulaznicu i to za putnička vozila i motore u iznosu od 250 dinara, vlasnici putničkih vozila sa prikolicom i kombi vozila moraće da izdvoje 500 dinara, autobusi i kamoioni 1.000 dinara, a motorna vozila sa više od tri osovina 1.500 dinara.

    Policija, hitna pomoć i vatrogasci neće plaćati ulaz u nacionalni park Kopaonik.

    Gde će odlaziti novac od naplate?

    Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik je dužno da novac prikupljen naplatom na osnovu člana 70 Zakona o zaštiti prirode drži na posebnom računu i koristi za zaštitu, razvoj i unapređenje zaštićenog područja – Kopaonika.

    Detaljnije, to znači da će novac biti upotrebljen za aktivnu zaštitu borovnice, monitoring vodozemaca i gmizavaca, monitoring ptica – uralske sove, gaćaste kukumavke, sivog sokola, orla, nadzor vukova, srna i divljin svinja, kao i za zaštitu kvaliteta voda.

    Podeli
  • Počinje da radi Nacionalna laboratorija za kontrolu mleka

    Počinje da radi Nacionalna laboratorija za kontrolu mleka

    Ministarstvo poljoprivrede Srbije je danas objavilo konkurs za zapošljavanje u Nacionalnoj laboratoriji za kontrolu mleka.

    To je uslov za početak rada nezavisne laboratorije na koju se u Srbiji godinama čekalo i za čije je opremanje novac obezbeđen iz budžeta Evropske unije i Srbije, piše danas sajt Agrosmart.

    Ta laboratorija, deo Direkcije za nacionalne referentne laboratorije u Batajnici, u potpunosti je opremljena, a počeće da radi kada se okonča konkurs za zapošljavanje.

    U Nacionalnoj laboratoriji za kontrolu kvaliteta sirovog mleka opremljena su odeljenja za ispitivanje hemijskog sastava mleka, aflatoksina u mleku i hrani, kao i prisustvo bakterija i virusa u hrani.

    Ministarstvo je objavilo konkurs za zapošljavanje četiri radnika.

    Otvaranje Nacionalne laboratorije za kontrolu kvaliteta sirovog mleka značiće početak nezavisne kontrole polazne sirovine mlečne industrije na teritoriji cele zemlje, ali i privođenje kraju dugogodišnjeg uspostavljanja sistema nacionalnih referentnih laboratorija, piše Agrosmart.

    Za sve laboratorije na teritoriji Srbije, čiji je osnivač Republika, od 2004. godine do danas iz budžeta Evropske unije je dato 15 miliona evra, od čega samo za opremanje i rekonstrukciju laboratorija u Direkciji za nacionalne referentne laboratorije oko 7,8 miliona evra. Iz budžeta Srbije uloženo je 3,6 miliona evra.

    Sistem nacionalne referentne laboratorije čine četiri jedinice: “banka biljnih gena” koja je funkciji i operativna je, laboratorija za fitosanitarnu kontrolu koja takođe radi, a očekuje se da će ove godine biti kompletirana, i oprema u okviru laboratorije za bezbednost hrane, a nakon prijema radnika, počeće da radi i laboratorija za mleko.

    Autor: Beta

    Podeli