Author: Biljana Veljovic

  • Novo od juna: Svi e-trotineti i e-bicikli moraće da se registruju

    Novo od juna: Svi e-trotineti i e-bicikli moraće da se registruju

    Laka električna vozila, u koja spadaju električni trotineti i bicikli, od 5. aprila će moći da se “registruju”. To znači, kako piše Nova ekonomija, da će njihovi vlasnici od tog datuma moći od institucija da zatraže nalepnicu koja će pokazivati karakteristike vozila. Dva meseca kasnije, od 15. juna, samo vozila sa ovom “registracijom” će moći da učestvuju u saobraćaju.

    Novo pravilo je objavljeno krajem februara, u Pravilniku o načinu izdavanja, vođenja evidencija, izgledu i načinu postavljanja nalepnice za laka električna vozila.

     

    Svako ko poseduje električne dvotočkaše moraće da podnese zahtev za izdavanje nalepnice, navodi se u Službenom glasniku.

    U zahtevu za izdavanje nalepnice treba navesti lične podatke (ime i prezime, JMBG, datum rođenja, mesto rođenja), podatke o prebivalištu (mesto, poštanski broj, ulica i kućni broj, telefon, e-mail), kao i podatke o lakom električnom vozilu (marka, trajna nominalna snaga elektromotora, najveća konstruktivna brzina, masa praznog vozila).

    Uz zahtev se mora dostaviti i tehnička dokumentacija za lako električno vozilo, iz koje se može utvrditi marka vozila, trajna nominalna snaga elektromotora, najveća konstruktivna brzina i masa praznog vozila.

    Takođe, uz nju je potrebno dostaviti i fotokopiju ili očitanu ličnu kartu, popunjenu i potpisanu izjavu na posebnom obrascu, ali i dokaz o uplaćenoj naknadi na ime izdavanja nalepnice za laka električna vozila.

    Na pitanje Nove ekonomije koliko će koštati ovaj postupak, iz Agencije za bezbednost saobraćaja do objavljivanja ovog teksta nije stigao odgovor.

    U pravilniku se navodi da, ukoliko se iz dostavljene dokumentacije ne mogu utvrditi karakteristike vozila, onda se mora obaviti ispitivanje lakog električnog vozila, kako bi se utvrdile njegove karakteristike uz naknadu za ispitivanje, o trošku podnosioca zahteva.

    U Pravilniku nije precizirano ko je ovlašćen da obavlja ova ispitivanja.

    Prilikom obrade zahteva, na tehničkoj dokumentaciji, koja je sastavni deo obavezne dokumentacije, upisuje se serijski broj nalepnice, datum izdavanja, potpis lica koje izdaje nalepnicu, dok će se dijagonalno preko prednje strane stavljati pečat sa oznakom “Izdata nalepnica”.

    U slučaju oštećenja ili uništenja nalepnice, po zahtevu se može izdati nova.

    Kako će izgledati nalepnica?

    Izdata nalepnica će biti pravougaonog oblika, višeslojne strukture, vidljiva u dnevnim i noćnim uslovima, samouništavajuća pri pokušaju uklanjanja, dimenzija 36×60 milimetara, punometalizirana, sivosrebrne boje, sa integrisanim difrakcionim optički promenljivim elementom, koji sadrži višestruke nivoe zaštite od pokušaja krivotvorenja.

    U gornjem delu nalepnice nalaziće se logo Agencije za bezbednost saobraćaja, a u središnjem delu, oznaka za lako električno vozilo LEV, na ćirilici i na latinici, ispod nje brojčane vrednosti bez decimala u obliku: trajna nominalna snaga elektromotora (W), najveća konstruktivna brzina (km/h), masa praznog vozila (kg), jedna ispod druge.

    U donjem delu nalepnice stajaće oznaka “ABS” i sedmocifreni serijski broj, bočno orijentisan. Sastavni deo nalepnice je kontrolni odsečak, sa oznakom “ABS” i serijskim brojem, koji se odvaja od nje tokom procesa izdavanja nalepnice.

    Nalepnica treba da se postavi na lako uočljivo mesto, u gornjem delu nepomičnog stuba upravljača vozila, u zavisnosti od konstrukcije upravljača, a nakon što se postavi nalepnica, ona će biti i fotografisana kao i mesto na kojem je postavljena.

    Prijem i obrada zahteva, izdavanje i postavljanje nalepnice vrši se na mestima koja Agencija za bezbednost saobraćaja utvrđuje na svom zvaničnom internet sajtu www.abs.gov.rs, po stupanju na snagu ovog pravilnika.

    Krajem jula prošle godine, Vlada Srbije je usvojila Izmene i dopune Zakona o bezbednosti saobraćaja, u kojima se po prvi put pominju i odredbe koje se tiču lakih električnih vozila.

    Zakonom je propisano da vozači, pored nalepnice na vozilu, treba da nose prsluk i kacigu, ne smeju imati slušalice u ušima dok voze, prevoziti druge, a za kretanje treba da koriste biciklističku stazu, pešačko-biciklističku stazu ili biciklističku traku ili pak kolovoz dodatno propisanim merama.

    AUTOR:Nova ekonomija

    Foto: Beta/AP

    Podeli
  • U martu ili aprilu novi poziv za subvencije za energetsku efikasnost

    U martu ili aprilu novi poziv za subvencije za energetsku efikasnost

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, da će novi poziv za subvencije za energetiku efikasnost za domaćinstva biti objavljen na proleće, u martu ili aprilu. To je izjavila danas povodom obeležavanja Svetskog dana energetske efikasnosti.

    “Novi poziv će biti već na proleće, znači sad u martu ili u aprilu, prvo ćemo mi sprovesti kao resorno ministarstvo, a onda opštine ka građanima”, rekla je Đedović Handanović za Tanjug.

    Podsetila je da se danas obeležava Svetski dan energetske efikasnosti i naglasila da je važno da mislimo o energetskoj efikasnosti svaki dan.

    “I mislim da to građani iz Srbije pokazuju zaista u sve većem broju. Mi moramo da radimo na unapređenju energetske efikasnosti jer je ona deo energetske i zelene tranzicije. Zapravo, energetskom efikasnošću, odnosno svim merama koje sprovodimo na godišnjem nivou, možemo da uštedimo između 25 i 30 odsto potrošnje električne energije, što je ogromno. I kada mislimo i na aerozagađenje i kada mislimo na manje račune, ali i kada mislimo na to da učinimo nešto dobro za našu životnu sredinu, navela jke ona.

    Što se tiče vlade i Ministarstva energetike, mi smo zaista naporno radili tokom prošle godine i nastavićemo to i ove godine, a pre svega da pomažemo građanima da sprovedu mere energetske efikasnosti, dodala je ministarka.

    Istakla je da zato u tu svrhu država nastavlja da pomaže kroz subvencije građanima, pre svega da te subvencije idu i do 65 odsto.

    Kako je rekla, da građani zamene svoje prozore ili da poboljšaju krovove ili izolaciju, ili da ugrade solarne panele, toplotne pumpe.

    “Potpisali smo, 5.500 ugovora u poslednjih šest meseci, za toliko domaćinstava i 1,8 milijardi dinara je opredeljeno samo za prošlu godinu. Ostaje nam sigurno još nekih 5.000 da potpišemo i to je u toku. Ti radovi će biti gotovi već pre početka naredne grejne sezone. To radimo sa više od 130 gradova i opština u Srbiji, gde oni objavljuju svoje pozive, da građani mogu da se prijave, ali mi dajemo taj okvir i plan je da uložimo oko 50 miliona evra u naredne četiri godine”, navela je ministarka.

    Rekla je da postoji veliki odziv građana kada se objavi javni poziv i da su redovi ispred opština.

    “Ja zahvaljujem građanima što su prepoznali da i oni mogu da doprinesu zelenoj tranziciji, kao i da malim naporom mogu dosta i dugoročno da doprinesu, pre svega kada je u pitanju ušteda električne energije, ali i da imaju manje račune. Moram takođe da se zahvalim građanima i što štede svakog meseca kada je potrošnja električne energije u pitanju. Za prošli mesec milion i po domaćinstava u Srbiji je ostvarilo pravo na popust, odnosno za racionalnu potrošnju, a pričamo o više od 600.000 domaćinstava koje je ostvarilo maksimalan popust od 40 odsto na svojim računima, rekla je ona.

    Naglasila je da je energetska efikasnost bitna i za gradove i za javne objekte.

    “Mi smo uložili u prethodne dve godine negde oko 1,8 milijardi dinara. Otvoreno je samo u prošloj godini više od o 13 osnovnih škola u gradovima širom Srbije, od Novog Pazara do Kule, do Zaječara, do Kraljeva. Skoro zaista u svim velikim gradovima smo unapredili energetsku efikasnost kada su škole i vrtići u pitanju. Nastavićemo to da radimo ili pak za neke druge javne objekte poput biblioteka, arhiva… Znači sve ono što opštine kandiduju kao svoje prioritetne projekte i u 2024. opredelili smo duplo više sredstava nego prošle godine za javne objekte i plan je da uložimo nekih milijardu dinara u sanaciju u mere energetske efikasnosti, rekla je Đedović Handanović.

    Tako da, dragi građani, ali i draga privredo, ulažite u mere da biste svi zajedno učestvovali u zelenoj tranziciji.

    Energetska sanacija domaćinstava, stambenih i javnih objekata jedan je od najvažnijih prioriteta rada Vlade i resornog ministarstva, što je prepoznato i u programu “Skok u budućnost – Srbija 2027”.

    U prethodnoj godini kroz projekat “Čista energija i energetska efikasnost za građane”, koji se realizuje u saradnji sa Svetskom bankom, opredeljeno je 1,79 milijardi dinara bespovratnih sredstava za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava za subvencije države za zamenu stolarije, izolacije, ugradnju solarnih panela, solarnih kolektora, toplotnih pumpi i zamenu kotlova.

    “Već je 5.500 porodičnih kuća dobilo je pomoć države za energetsku efikasnost, polovina ih je iskoristila za zamenu stolarije. Unapređenjem energetske efikasnosti u domaćinstvima za koje su predviđene subvencije prethodne godine ostvariće se uštede energije jednake godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, odnosno smanjenju emisije ugljen-dioksida koju proizvodi oko 28.000 automobila. Nastavljamo snažnim koracima u stvaranju energetski efikasnijeg društva jer se energetska tranzicija tiče svakoga od nas”, navela je Đedović Handanović.

    Ovaj program će trajati do kraja 2027. godine i kroz njega će biti uloženo 50 miliona dolara za energetsku sanaciju oko 50.000 domaćinstava širom zemlje, što će se pozitivno odraziti i na životnu sredinu.

    Ministarka je podsetila da građani za ove namene mogu da dobiju subvenciju države u iznosu do 65 odsto vrednosti investicije energetske sanacije, u zavisnosti od toga koje mere odaberu da sprovedu u svom domaćinstvu.

    Navela je da je završeno prijavljivanje višeporodičnih zgrada priključenih na daljinsko grejanje za energetsku sanaciju koju sprovodi Ministarstvo rudarstva i energetike u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

    Prijavljeno je oko 1.500 zgrada u 15 gradova i opština, a projekat je vredan 64,5 miliona evra.

    “Procenjuje se da će se u okviru ovog projekta energetski sanirati više od 500 stambenih zgrada, sa ukupnom površinom od oko milion kvadratnih metara. Odziv je bio dobar, u većim gradovima se prijavilo najviše zgrada, posebno u Beogradu i Novom Sadu, navela je ministarka.

    U odabranim višeporodičnim zgradama saniraće se fasade i krovovi, dok je glavna korist prelazak na naplatu grejanja po potrošnji.

    Dodala je da će se završetkom energetske sanacije ovih zgrada povećati vrednost nekretnine, dok se građanima godišnji računi za grejanje zbog otplate energetske sanacije neće značajno ili uopšte povećati.

    Ministarstvo rudarstva i energetike takođe ulaže značajna sredstva u unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima širom Srbije.

    Ove godine je u budžetu izdvojeno duplo više sredstava sa sanaciju javnih objekata nego prethodne godine.

    U prethodnoj godini završeni su radovi na energetskoj sanaciji 13 osnovnih škola u Novom Pazaru, Kragujevcu, Kraljevu, Zaječaru, Trsteniku, Ljuboviji, Nišu, Negotinu, Smederevu, Svilajincu, Kniću, Trgovištu, Kuli, a sanirani su i vrtići u Novom Sadu, Subotici, kao i niz drugih objekata od javnog značaja, uključujući zgrade opština, Centre za socijalni rad, arhive širom Srbije.

    “Trošimo tri i po puta više energije da proizvedemo istu jedinicu BDP-a u odnosu na evropski prosek i definitivno imamo prostora da efikasnije upravljamo potrošnjom, istakla je ona.

    Navela je da je u 57 gradova i opština uloženo 1,79 milijardi dinara u 2022. i 2023. godini za sanaciju škola, vrtića i ostalih objekata od javnog značaja.

    (Tanjug)

    Podeli
  • Realizovan projekat “Ćirko-Golija 2024”

    Realizovan projekat “Ćirko-Golija 2024”

    I ove godine uspešno je realizovan memorijalni događaj posvećen mladom intelektualcu, dečaku koji se bavio naukom Filipu Ćirkoviću, a koji nas je , na žalost, mlad napustio. Svečanost uz dodelu sertifikata i prigodan program povodom završenog projekat “Ćirko Golija-2024” upriličena je u Kulturnom centru Novi Pazar.

    “Sam projekat je iznikao iz delovanja dece u školama u vannastavnim aktivnostima koje smo na ovaj način želeli da oživimo, a da kroz njih istaknemo osnovni temelj jedne društvene zajednice, a to je multikulturalnost, suživot pa i nauka”, kazao je jedan od glavnih aktera projekta, Safet Hodžić.

    Roditelji su bili veoma jaka i važna podrška deci koja su učestvovala u realizaciji ovog projekta kroz koji svake godine oživljavaju, nastavljaju i nadograđuju ideje koje je imao za bolje sutra u oblasti nauke njihov drug Filip Ćirković-Ćirko.

    ”Ovde su se rodila i neka nova prijateljstva koja su veliko bogatstvo za našu decu. Deca nauče nešto novo kroz ovaj projekta, nadograđuju svoje znanje, šire vidike, a mi roditelji im dajemo podršku i njihov smo vetar u leđa da istraju do kraja”, kazala je majka Fatme i Ahmeda koji svake godine uzimaju učešće u ovom događaju, Emina Koničanin.

    ”Osećam se ponosno”, rekao je otac pokojnog Filipa, Dušan Ćirković. ”Ponosan sam na svog sina Filipa koji je živeo za ovaj grad, ali i druge gradove. Bio je građanin Petnice, Novog Sada, Beograda, Kruševca, Kraljeva, Kragujevca, Čanakala, Istanbula, svuda je stizao. Bio je aktivan u mnogim organizacijama. Želim da zahvalim svima koji su organizatori Memorijala kroz koji će Filipovo ime žveti i dalje”, kaže Dušan Ćirković.

    Na svečanosti povodom uspešno realizovanog projekta “Ćirko Golija-2024”, održanoj u novopazarskom Kulturnom centru, dodeljeni su sertifikati akterima istog, a priređen je i prigodan program. Bilo je i reči o pripremama i novim idejama za naredni memorijal, kome će se, pridružiti još više dece, kako iz Novog Pazara tako i drugih gradova.

    Biljana Veljović

     

    Podeli
  • Tribina iz farmakologije za gluve i nagluve

    Tribina iz farmakologije za gluve i nagluve

    Udruženje gluvih i nagluvih Novi Pazar, organizovalo  je tribinu iz farmakologije koja je jako bila interesantna za sve članove. Na tribini su govorile farmaceutkinje Sabina Prenča i Nizama Hasanović. Na ovom skupu, članovi su imali priliku da besplatno izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, a dobili su na poklon i neke zdravstvene preparate.

    “Mi smo 2022.godine imali tribinu iz oblasti farmakologije koja je bila jako korisna za članove ovog udruženja. Mi zapravo i težimo tome da sve ono što organizujemo bude korisno i bude ono što njih interesuje. Ovog puta nam je na tribini govorila farmaceutkinja Sabina Prenča ispred apoteke Dr Max i Nizama Hasanović ispred Microlife-a”, rekla je sekretarka Udruženja gluvih i nagluvih Novi Pazar, Amela Alivodić.

    Članovi udruženja su od apoteke Dr Max dobili i poklone, fiziološki rastvor i šumeće tablete vitamina C.

    Biljaan Veljović

     

     

    Podeli
  • Muzej “Ras”:Razgovori o arheologiji

    Muzej “Ras”:Razgovori o arheologiji

    Muzej “Ras” Novi Pazar organizovao je događaj pod nazivom Razgovori o arheologiji gde su građani mogli da pitaju sve šta ih zanima na ovu temu.  Svoja iskustva iz arheologije i brojnih iskopavanja sa terena širom Novog Pazara i okoline preneli su arheolozi  muzeja, Vladan Vidosavljević-viši kustos, Mustafa Baltić-kustos i Jasmina Fortić- kustos.

    “Na ovoj tribini, mi arheolozi, kustosi muzeja u Novom Pazaru, imali smo priliku da se prisutnim građanima predstavimao u nekom drugom svetlu. Ideja nam je bila da na jedan interaktivan način predstavimo našu nauku , odnosno damo priliku da nas građani pitaju ono što je njima interesantno, zanimljivio, razreše nedoumice vezane za posao kojim se mi bavimo i sve ostalo što ih je zanimalo”, kazao je  Vladan Vidosavljević-viši kustos.

    Mustafa Baltić-kustos muzeja “Ras” je rekao da je ulaganje u kulturu ustvari čuvanje  zemlje, tradicije. “Cilj nam je bio ustvari da se fokus prebaci  na još mnoge stvari čime se mi arheolozi bavimo. Stalno pričamo o samo nekoliko lokaliteta poput Hamama, Bedema, Petrove crkve, Sopoćana, ali ima toliko drugih stvari za koje građani ne znaju. Zato smo pričali i o Gradini, Glogoviku, ćilibaru iz Novog Pazara, Figurini i tako dalje”, naglasio je  Mustafa Baltić.

    Baltić je istakao da je na tribini zaista bilo zanilmljivih pitanja koja su postavljali građani na osnovu onoga o čemu su arheolozi pričali, i nada se da će ovakvih i sličnih tribina u organizaciji muzeja “Ras” sigurno biti još.

    Biljana Veljović

     

    Podeli