Author: Biljana Veljovic

  • Električni automobili: Zastoj u Evropi, bum u Kini

    Električni automobili: Zastoj u Evropi, bum u Kini

    Prodaja električnih automobila u Evropi nailazi na prepreke, posebno u Nemačkoj gde je ukinuta subvencija za njihovu kupovinu. S druge strane, u Kini se sve više prodaju takvi automobili.

    Nekoliko nedelja pre Božića, Nemci koji su planirali da kupe električni automobil bili su primorani da ponovo razmotre svoju odluku. Subvencija države ukinuta je zbog problema sa državnim budžetom.

    Nešto ranije, vlada je već ukinula program podrške firmama koje kupuju vozila za svoje flote. Neki firme to nije posebno uznemirilo. Iz nekoliko rent-a-car kompanija se čuje da žele da se reše e-vozila jer ih malo ko traži.

    Još uvek je teško naći mesto za punjenje baterija i sve je previše komplikovano.

    Prema podacima evropske asocijacije proizvođača automobila, sve to je rezultiralo padom prodaje električnih automobila: u Nemačkoj je prodaja u decembru opala za 48 odsto, a u celoj EU za 17 odsto.

    Patrik Šaufus iz savetodavne firme Mekinsi smatra da je prodaja električnih vozila u 2023. bila „stabilna“, čak i nakon obustave podrške za hibridna vozila, i uz nedostatak novih modela.

    Ne očekuje da će prodaja porasti ni ove, 2024. godine, i smatra da će možda biti drugačije tek u narednim godinama – ako se pojave novi, povoljniji modeli.

    Majk Tindal, koji prati automobilsku industriju za banku HSBC, ukazuje da je porast prodaje električnih automobila prošle godine bio „prilično snažan“, ali da ovaj očigledni zastoj može biti posledica možda prevelikih očekivanja u brzini širenja tržišta takvih vozila.

    Ali i ukidanje državne podrške vraća pažnju na osnovni problem u prodaji električnih automobila: njihova cena je još uvek visoka, a ni popusti proizvođača u više evropskih zemalja ne privlače nove kupce.

    Tindal ukazuje da su prvi kupci električnih vozila ionako bili imućnije osobe – što se vidi i po samim električnim vozilima na ulicama Evrope. „Ali sada dolazite do potrošača koji su daleko osetljiviji na troškove, a imajući u vidu trenutne cene električnih automobila, verovatno su i malo suzdržaniji“, kaže stručnjak banke HSBC.

    „Obični“ potrošač primećuje još nešto – pad cene polovnih električnih automobila je mnogo veći i brži od pada cene klasičnih automobila.

    To je posledica slabljenja baterije posle velikog broja punjenja, a baterija je daleko najskuplji deo auta. Takođe, polovnjaci imaju baterije daleko slabijeg kapaciteta od onih koje danas izlaze sa proizvodnih traka.

    Tindal dodaje da je infrastruktura za punjenje električnih automobila još uvek nedovoljna da bi se ljudi odlučili na kupovinu. Ali takođe kaže da će se ti nedostaci prevazići, ali će biti potrebno još nekoliko godina.

    Ko se boji kineskih električnih automobila?

    „Budućnost je električna“

    Kada je reč o evropskim proizvođačima automobila, nema sumnje: „Uvereni smo da je budućnost električna i odlučno krećemo u smislu tranzicije mobilnosti“, kaže na primer portparol  Folksvagena.

    Prošlog marta je objavljeno da će div iz Volfsburga u naredne četiri godine investirati 180 milijardi evra, pri čemu će više od dve trećine novca otići u razvoj elektrifikacije i digitalizacije.

    Nemački proizvođač želi da do 2030. čak četiri petine prodatih vozila u Evropi budu električna, a 55 odsto onih koja se prodaju u SAD.

    Jer VW je prošle godine povećao prodaju svojih električnih vozila za 21 odsto. Smatraju da će biti „izazov“ prevazići ovu godinu zbog ukidanja subvencija, ali veruju da podaci o prodaji iz 2023. pokazuju da su „na pravom putu“.

    Majk Tindal tvrdi da slično razmišljaju i drugi evropski proizvođači poput Stelantisa (Pežo, Fijat i Opel), ali ključno pitanje je profitabilnost električnog vozila.

    Oni još uvek moraju da balansiraju između prihvatljive cene i profita, a strah od toga je veći s obzirom na razvoj na tržištu poslednjih meseci i prestanak državne podrške.

    „Kinez“ je na vrhu

    Koliko god tržište električnih automobila zapinjalo u Evropi, čini se da kinesko tržište ništa ne može da zaustavi. To je prepoznao i Folksvagen, koji je samo u 2023. godini potrošio pet milijardi dolara kako bi se na tom najvećem tržištu na svetu borio protiv konkurenata kao što su američki Tesla ili kineski BYD.

    BYD je samo u poslednjem kvartalu 2023. godine prodao 526 hiljada električnih vozila, čime je prestigao čak i Teslu na svetskoj lestvici.

    Dok nemački proizvođači žale zbog pada prodaje, BYD je prodaju u decembru povećao za 70 odsto sa spektrom novih vozila, od malih automobila do električnih autobusa.

    Za Patrika Šaufusa iz Mekinsija ključno pitanje je cena. „U Evropi su električni automobili obično 15 do 20 odsto skuplji od automobila sa ‘običnim’ motorima, u Kini je razlika samo 10 odsto i mnogi kineski električni automobili su već jeftiniji nego slični iz Evrope.“

    Međutim, ovaj stručnjak upozorava: „Kinesko tržište električnih vozila nije zdravo tržište. Tu je čitav niz proizvođača koji prave fantastične proizvode, ali veoma malo njih zarađuje novac.“

    Jer tu je i kineska država, koja je obično barem suvlasnik, a direktiva je širenje i osvajanje tržišta, dok je ekonomska isplativost proizvodnje sporedna.

    Evropski proizvođači električnih automobila prate drugačiju logiku: „Trude se da pobede na osnovu kvaliteta i brenda. A po meni, tu će trebati mnogo vremena. Potrebni su jako duboki džepovi – dakle i profit kako biste to finansirali. I treba strpljenja.“

    I iz Folksvagena se čuje da Kinezi neće osvojiti evropsko tržište samo niskim cenama: „Strani proizvođači u Evropi moraju da prihvate specifičnosti ovog tržišta. A konkurenti iz Kine ne mogu nuditi svoja vozila ovde tako agresivno i jeftino kao u Kini.“

    Ipak, trka je već u toku, smatraju u Folksvagenu. „To je isto kao kada su se pojavili automobili iz Japana i Koreje“, kaže portparol VW-a.

     

    Artur Saliv

    Foto: Isomonster/Panthermedia/imago images

    Podeli
  • Otvoren konkurs za upis u vojne škole

    Otvoren konkurs za upis u vojne škole

    Ministarstvo odbrane Vlade Republike Srbije uputilo je danas poziv mladima da se prijave na konkurs za upis u vojne škole. Konkurs  je otvoren do 31. marta ove godine.

    Ovogodišnjim konkursom predviđen je upis 185 budućih kadeta Vojne akademije, 25 kadeta Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije, 110 učenika Vojne gimnazije – od kojih 80 za opšti, 20 za vazduhoplovni smer, pet za prijem u drugi i pet za prijem u treći razred opšteg smera i 75 učenika Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara“.

    Vojna akademija u predstojećoj školskoj 2024/2025. godini nudi osnovne akademske studije na smerovima Kopnena vojska, Vojno vazduhoplovstvo, Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite, Vojnosaobraćajno inženjerstvo i Ekonomija odbrane.

    Pravo da konkurišu za upis osnovnih studija u Vojnoj akademiji imaju mladići i devojke rođeni 2003. godine ili kasnije, odnosno 2004. godine ili kasnije za studije u Medicinskom fakultetu VMA.

    Takođe, neophodan uslov je da kandidati za upis u Vojnu akademiju imaju završenu četvorogodišnju srednju školu, odnosno da pohađaju četvrti razred četvorogodišnje srednje škole, a za upis u Medicinski fakultet VMA uslov je da su završili gimnaziju, srednju školu zdravstvene ili veterinarske struke u trajanju od četiri godine ili da pohađaju četvrti razred gimnazije, srednje škole zdravstvene ili veterinarske struke.

    Kandidati za kadete studijskih programa Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite i Vojnosaobraćajno inženjerstvo moraju da ispune uslov da su završili četvorogodišnju srednju školu tehničke struke ili gimnaziju, odnosno da pohađaju četvrti razred srednje škole tehničke struke ili gimnazije.

    Za studijski program Vojno vazduhoplovstvo kandidati za kadete moraju da ispune i dopunske uslove propisane posebnim programom, medicinsko-zdravstvene i psihološke procene kandidata za taj studijski program, kao i da uspešno savladaju selektivne obuke – padobransku i selektivnu letačku obuku.

    Školovanje u Vojnoj akademiji ima strukturu osnovnih akademskih studija prvog stepena u trajanju od četiri godine, što podrazumeva 240 ESPB bodova, a posle završetka školovanja kadeti stiču visoko obrazovanje i stručna zvanja.

    Školovanje na Medicinskom fakultetu VMA ima strukturu integrisanih akademskih studija u trajanju od šest godina (12 semestara) odnosno 360 ESPB.

    Posle završetka školovanja, kadeti stiču visoko obrazovanje i stručno zvanje – doktor medicine, kako je propisano akreditovanim studijskim programom.

    Posle završenih studija, kadeti Vojne akademije primaju se u profesionalnu vojnu službu i proizvode u čin potporučnika odgovarajućeg roda ili službe, a kadeti Medicinskog fakulteta VMA primaju se u profesionalnu vojnu službu i proizvode u čin potporučnika sanitetske službe.

    Za status učenika Vojne gimnazije i Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara” u Beogradu pravo prijavljivanja imaju dečaci i devojčice rođeni 2008. godine ili kasnije, odnosno 2007. godine ili kasnije za upis u drugi i 2006. godine ili kasnije za upis u treći razred Vojne gimnazije.

    Prvi deo selekcije obuhvata psihološku i medicinsko-zdravstvenu procenu. U drugom delu selekcije, koji se realizuje sa kandidatima koji su uspešno prošli prvi deo selekcije, kandidati podležu proveri fizičke sposobnosti i proveri znanja iz matematike i srpskog jezika. Tokom procesa selekcije obavlja se i bezbednosna provera kandidata.

    Kandidati za učenike Vazduhoplovnog smera u Vojnoj gimnaziji moraju da ispune i dopunske uslove propisane posebnim programom medicinsko-zdravstvene i psihološke procene kandidata za taj smer.

    Školovanje u Vojnoj gimnaziji traje četiri godine prema Nastavnom planu i programu gimnazija opšteg smera u Srbiji koji obuhvata i specifične vojne sadržaje. Po završetku školovanja učenici su u obavezi da nastave školovanje na Vojnoj akademiji.

    Kandidati za upis u Srednju stručnu vojnu školu „1300 kaplara“ takođe prolaze dva dela selekcije – psihološku i medicinsko-zdravstvenu procenu i proveru fizičke sposobnosti i znanja iz matematike i fizike.

    Školovanje u Srednjoj stručnoj vojnoj školi „1300 kaplara“, tokom četiri godine, odvija se prema planu i programu Vazduhoplovnotehničkog smera, Jedinice za elektronska dejstva, Telekomunikacija i informatike, ARJ za PVD i smera Vazdušnog osmatranja i javljanja. Posle završenog školovanja u Srednjoj stručnoj vojnoj školi „1300 kaplara” učenici se primaju u Vojsku Srbije u svojstvu profesionalnog podoficira, u činu vodnika.

    Za vreme školovanja učenicima su obezbeđeni smeštaj i ishrana, udžbenici i školski pribor, odeća i obuća (uniforma), zdravstvena zaštita i novčana primanja u skladu s propisom kojim su uređeni uslovi, način ostvarivanja i visina novčanih primanja u Ministarstvu odbrane Srbije.

    Vojna akademija, Medicinski fakultet VMA, Vojna gimnazija i Srednja stručna vojna škola „1300 kaplara“, osim vrhunskog obrazovanja, nude i brojne mogućnosti za vannastavne sadržaje i aktivnosti i podstiču razvoj talenata i interesovanja kadeta i učenika.

    Photo of Maja Vodeničarski Maja Vodeničarski

    Facebook Twitter LinkedIn

    Podeli
  • Danas najtopliji dan ove sedmice: Obrt stiže tokom noći

    Danas najtopliji dan ove sedmice: Obrt stiže tokom noći

    U Srbiji će danas biti pretežno sunčano , ponegde sa slabim mrazom i kratkotrajnom maglom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

    Vetar će biti slab, južni i jugoistočni, krajem dana i tokom noći na severu u skretanju na severozapadni pravac. Najniža temperatura kretaće se od minus tri do četiri stepena, a najviša dnevna od 12 do 16 stepeni Celzijusa.

    Uveče na severu, a tokom noći i u ostalim krajevima prolazno naoblačenje tek ponegde sa slabom kratkotrajnom kišom.

    Vreme narednih dana

    U nedelju nekoliko stepeni svežije i suvo na severu Srbije uz promenljivu oblačnost sa sunčanim intervalima. Na jugu Srbije kiša u toku prepodneva. Vetar slab severozapadni i severni. Pritisak iznad normale. Minimalna jutarnja temperatura od 0°C do 6°C, a maksimalna od 10°C do 14°C. Uveče suvo.

    U ponedeljak suvo u većini predela uz promenljivu oblačnost sa sunčanim intervalima. Iduće sedmice nema značajnijeg zahlađenja, a po današnjim prognozama do kraja februara se zadržavaju temperature iznad proseka.

    U Novom Pazaru do kraja dana sunčano i toplo. Maksimalna dnevna temperatura 14 stepeni. U nedelju sunčano i povremeno oblačno. Malo niže temperature od današnjih. Minimalna će biti -3, a najviša dnevna 11 stepeni.

    Autor Kurir Web

    Foto: Ana Paunković

    FOTO: PRINTSCREEN/RHMZ

    Podeli
  • Cene nafte na međunarodnim tržištima oko 83 dolara

    Cene nafte na međunarodnim tržištima oko 83 dolara

    U subotu ujutru cena WTI nafte, referentne za američko tržište iznosila je 79,19 dolara, a Brent nafte 83,47 dolara za barel, i u trendu su rasta, preneo je Oil Price.

    Cene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu 83 dolara budući da su geopolitičke napetosti i nada da bi američka centralna banka uskoro mogla sniziti kamatne stope neutralizovale zabrinutost za potražnju.

    Na londonskom tržištu cena barela je bila gotovo nepromenjena u odnosu na četvrtak i iznosila je 82,69 dolara, prenosi Mina, pozivajući se na SEEbiz.

    Tržišta je u četvrtak zabrinula ocena Međunarodne agencije za energiju (IEA) da globalna potražnja za naftom posustaje i da će u ovoj godini porasti nešto blaže nego što su očekivali.

    Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje njen snažniji rast u ovoj godini.

    Protivteža proceni IEA-e bila su očekivanja da bi američki Fed mogao uskoro sniziti kamatne stope nakon što su podaci pokazali pad prometa u maloprodaji u januaru. Niži troškovi zaduživanja podstakli bi ekonomsku aktivnost i potražnju za energentima.

    Oprez je dodatno pojačao podatak o neočekivanom rastu proizvođačkih cena u januaru, za 0,3 odsto u odnosu na decembar kada su pale 0,1 odsto.

    Trgovci prate i stanje na Bliskom istoku, procenjujući rizik širenja sukoba u okupiranom palestinskom pojasu Gaze na susedne zemlje.

    OPEC je odvojeno objavio da je u četvrtak barel korpe nafte njegovih članica pojeftinio 1,24 USD na 81,36 USD.

    Autor: Redakcija

    Foto: Freepik.com

    Podeli
  • Кamioni na Batrovcima čekaju osam sati

    Кamioni na Batrovcima čekaju osam sati

    Teretna motorna vozila na graničnom prelazu Batrovci, na izlazu iz zemlje, čekaju osam sati, saopštio je Auto-moto savez Srbije.
    Prema poslednjim informacijama Uprave granične policije, ni na teretnim, ni na putničkim terminalima ostalih graničnih prelaza nema zadržavanja vozila.
    Takođe, zadržavanja nema ni na naplatnim stanicama.

     

    IZVOR:RTS

    Ilustracija: Shutterstock/Baloncici

    Podeli