Author: Senada Kalic

  • Facebook uvodi alat za otkrivanje lažnih vijesti

    Facebook uvodi alat za otkrivanje lažnih vijesti

    Društvenu mrežu Facebook već dugo optužuju da služi kao platforma za dezinformiranje putem famoznih fake news.

    Facebook želi još jednom pokazati da se bori protiv dezinformacija.

    Kompanija Facebook je objavila da ispituje novi kontekstualni izbornik (tab) pomoću kojega će korisnici moći doznati više o podrijetlu objava na društvenoj mreži koja želi još jednom pokazati da se bori protiv dezinformacija.

    “Ispitujemo izbornik na koji se može kliknuti i lako doći do dodatnih informacija, bez potrebe da se ide drugamo, odnosno da se ne izađe iz Facebookove aplikacije”, ističe američka tvrtka na svom službenom blogu.

    Dodatni “kontekst” moći će primjerice biti obavijest na Wikipediji urednika koji je objavio članak, dodaje Facebook.

    Tu društvenu mrežu optužuju da služi kao platforma za dezinformiranje putem famoznih “fake news” (lažnih vijesti), javljaju agencije.

    Facebook će reći korisniku kada nema raspoloživih informacija, što po sebi može biti koristan element konteksta, dodaje jedna od najpoznatijih društvenih mreža.

    Tvrde i da nova funkcija može pomoći korisniku da “ocijeni dolaze li objave od urednika kojemu mogu vjerovati i je li sama vijest vjerodostojna”.

    I protiv lažnih oglasa

    Ranije je kompanija Facebook najavila da će zaposliti više od 1.000 osoba koje će biti zadužene spriječiti lažne oglase koji se prave da bi promijenili tok izbora.

    Facebook je prethodno predao Kongresu SAD-a približno 3000 reklama koje se dovode u vezu s Rusijom, a u kojima su, navodno, korištena goruća pitanja kako bi se ljudi okrenuli jedni protiv drugih uoči predsjedničkih izbora u SAD-u prošle godine, naveo je AFP.

    Moskva je uporno demantirala miješanje u predsjedničke izbore.

    Predstavnici Facebooka, Twittera i Googlea pozvani su da svjedoče pred Obavještajnim odborom Senata SAD-a o navodima u vezi s miješanjem Rusije u američke izbore.

     

    Izvor: AlJazeera Balkans

    Podeli
  • Zeleno svjetlo za rodnu ravnopravnost

    Zeleno svjetlo za rodnu ravnopravnost

    Beogradski Centar za ljudska prava u saradnji sa Kancelarijom za mlade iz Novog Pazara počeli su realizaciju projekta “Semafor”, čije su glavne aktivnosti istraživačke aktivnosti na temu rodnih uloga koje omladina u svojim zajednicama sprovodi.

    U projektu “Semafor”  učestvuju mladi iz tri grada i to iz  Sjenice, Novog Pazara i Prijepolja. Prema riječima organizatora i učesnika, kruna ovog projekta je stvaranje animiranog filma na temu rodne ravnopravnosti , koji će premijerno biti prikazan u januaru sljedeće godine.

    Projekat “ Semafor” se sastoji iz nekoliko faza i trajaće do februara 2018. godine. Nosioci  projekta su  Beogradski Centar za ljudska prava,  Kancelarija za mlade iz Novog Pazara uz podršku Kanadske ambasade u Srbiji.

     

    I.Hodžić

     

     

    Podeli
  • Nastupaju kišoviti i hladniji dani oktobra

    Nastupaju kišoviti i hladniji dani oktobra

    Danas sunčano i toplo u toku podneva, minimalna temperatura od 5°C do 10°C, maksimalna od 22°C do 24°C. Uveče na severozapadu Srbije doći će do povećanja oblačnosti i padavina u sklopu hladnog fronta. Vetar u toku dana slab do umeren jugoistočni i jugozapadni, uveče u skretanju na pojačan severozapadni u oblasti fronta.

    U četvrtak i petak i dalje toplo, slabije frontalne padavine se mogu očekivati na severozapadu Vojvodine u noći između četvrtka i petka, kao i u petak u ostatku zemlje. Temperatura do 25°C u četvrtak dok bi u petak bilo svežije, od 14°C na severu do 23°C na krajnjem jugu. Petak i dalje toplo, slabije frontalne padavine se mogu očekivati na severozapadu Vojvodine u noći između četvrtka i petka, kao i u petak u ostatku zemlje. Temperatura do 25°C u četvrtak dok bi u petak bilo svežije, od 14°C na severu do 23°C na krajnjem jugu. Vetar slab do umeren severozapadni.

     

    Do kraja prve dekade meseca oktobra malo hladnije i suvo vreme, uz postepeni pad dnevne temperature. Do kraja oktobra period prosečno toplog vremena sa češćom pojavom kiše. Jutarnja temperatura od 4°C do 9°C, a najviša dnevna od 14°C do 19°C.

     

     

     

     

     

     

     

    Podeli
  • Evro raste, 119,22 dinara

    Evro raste, 119,22 dinara

    Dinar će u sredu zadržati gotovo identičnu vrednost koju ima danas i zvanični srednji devizni kurs biće 119,22 dinara za evro, objavila je danas Narodna banka Srbije.

    Evro danas košta 119,1770 dinara.

    Dinar će sutra prema evru biti jači za 3,3 odsto nego pre godinu dana, jednake vrednosti kao i pre mesec dana, a 3,6 odsto je jači nego na početku ove godine.

    Ove godine dinar je bio najslabiji 3. februara, kada je evro koštao 124,01 dinara, a najjači 20. septembra kada je evro bio 118,93 dinara.

    Da bi ublažila dnevne promene kursa NBS je ove godine na međubankarskom deviznom tržištu intervenisala prodajom 345 miliona evra i kupovinom milijardu i 125 miliona evra.

     

    Izvor: Vesti – online

    Podeli
  • Dobitnik Nobelove nagrade za književnost biće poznat sutra

    Dobitnik Nobelove nagrade za književnost biće poznat sutra

     

    Švedska akademija saopštiće sutra ime ovogodišnjeg laureata Nobelove nagrade za književnost. Tačno u 13 sati biće poznato ko će dobiti najvažnije literarno priznanje na svetu, a novo imenovanje, čini se, prati veće interesovanje nego inače.

    Razlog za to krije se velikim delom u prošlogodišnjem laureatu Bobu Dilanu. Švedska akademija srušila je sve norme tradicionalnog shvatanja književnosti proglašivši za nobelovca slavnog pevača, muzičara i kantautora, pa se tako ovaj put s većim nestrpljenjem iščekuje šta će sada odlučiti Nobelov komitet.

    Prava iznenađenja, međutim, nisu moguća, otkada najpoznatije svetske kladionice predviđaju pobednike. U poslednjih desetak godina sedam puta je dobitnik nagrade bio među tri imena sa najmanjom kvotom na listama kladionice, a čak četiri puta je laureat imao najviše šansi za pobedu. Tako je beloruska novinarka Svetlana Aleksijevič pre dve godine imala najmanju kvotu – 2/1 u trenutku kada se kladionica zatvorila, švedski pesnik Tomas Transtremer 2011. je imao šanse 4/6, nemačka književnica Herta Miler 2009. 3/1, a godinu dana pre toga francuski pisac Žan-Mari Gistav le Klezio 2/1. Čak se i Bob Dilan godinama nalazio u prvih deset imena sa najboljim šansama za pobedu.

    Prema oceni rukovodstva kladionice Ledbrokes, koji su prvi uveli klađenje na budućeg nobelovce, u svakoj trci (o kom god sportu da je reč) u proseku favorit pobeđuje u 30 odsto slučajeva. Ovaj put najmanja kvota je na kenijskog autora Ngugi va Tiongo (kvota 4/1), koji je i prošle godine važio za glavnog favorita. On se, zapravo, poslednjih godina obavezno nalazi među glavnim Ledbrokesovim kandidatima za Nobela, a to što se ista situacija ponavlja, ne znači da ima slabiji izgled za uspeh. Naprotiv. Tako su i Alis Manro i Svetlana Aleksijevič bile nekoliko godina među pet pisaca sa najmanjom kvotom, pre nego što su postale laureatkinje.

    Tik uz njega je slavni japanski pisac Haruki Murakami, takođe stalni favorit. Ako je suditi po kvoti – 5/1, njegovi obožavaoci više nego ikad veruju da je ovo njegova godina. Zapravo, oni svake godine veruju da je to njegova godina, zbog čega širom sveta Murakamijevi čitaoci uplaćuju novac kladeći se da će njihov omiljeni pisac postati nobelovac i time smanjujući njegovu kvotu i klasifikujući ga među glavne favorite.

    Najveće iznenađenje trenutno se nalazi na trećem mestu. U pitanju je kanadska književnica Margaret Atvud. Iako je dobro poznato da je autorka “Slepog ubice” godinama nominovana za najvažnije književno priznanje, do sada nije bila viđena kao jedan od glavnih favorita, pre svega jer je pre četiri godine ovo priznanje otišlo u ruke njenoj sunarodnici i uz to ženi Alis Manro. Književna kritika smatra da je Nobelov komitet, budući da voli da šara prilikom odluka o nagrađenima, onog trenutka kada je imenovao Manro, zacementirao svoju odluku da Atvud neće dobiti ovo priznanje ili barem ne još neko duže vreme (ako ga ova 77-godišnja književnica uopšte dočeka). Razlog njenog pojavljivanje na listi može se tražiti u ponovo otkrivenom značaju njenog dela. Naime, iako je Atvud vrlo cenjena književnica, mnogi su ipak za njeno ime čuli tek nakon serije “Sluškinjina priča” (zasnovanoj na njenom istoimenom romanu) koja važi za jedan od najboljih televizijskih programa u poslednjih nekoliko godina i koja je nedavno osvojila nekoliko nagrada Emi (zanimljivo je da se na samoj dodeli pojavila i kanadska autorka koju je televizijski svet pozdravio ovacijama). Njena distopijska priča objavljena pre više od 30 godina tako je postala važno mesto u posmatranju Trampove Amerike, zbog čega su iznova štampani novi tiraži ovog dela, ali i njenih drugih knjiga. Istovremeno “Sluškinjina priča” postala simbol feminističkih protesta u SAD. Da li će i Nobelov komitet poslušati publiku i nagraditi Margaret Atvud, videćemo u četvrtak. S obzirom na nova tumačenje njenog teksta, to će svakako biti i politička odluka.

    Velikim delom bila bi politička odluka i kada bi bio nagrađen južnokorejski pesnik Ko Un, posebno u trenutku kada Kim Džong Un i Donald Tramp zveckaju oružjem. Ko Un je pacifista i nekadašnji zen monah koji je izgubio veći deo svoje porodice u Korejskom ratu, da bi godinama zatim tri puta završio u zatvoru boreći se za ljudska prava i demokratiju u Južnoj Koreji. Njegova kvota u kladionici Ledbroks je 8/1, a tu cifru deli sa kineskim piscem Jan Lianke, čije su knjige bile zabranjivane u rodnoj Kini. Lianku su šanse znatno povećane u poslednjih nekoliko dana, iako je Nobelova nagrada nedavno otišla u Kinu (i ruke Moa Jana), kao i u slučaju Kanade i Alis Manro.

    U prvih deset su takođe sve stari znanci: izraelski pripovedač Amos Oz (10/1), italijanski književnik Klaudio Magris (10/1), španski prozaista Havijer Marijas (10/1), sirijski pesnik Adonis (6/1), američki pisac Don DeLilo (12/1). Ime dobitnika još nije poznato, ali ono što jeste je da će ove godine iz Nobelovog fonda za književnog laureata biti izdvojeno devet miliona švedskih kruna, odnosno blizu milion evra.

     

    Izvor: Danas

     

    Podeli