Author: Senada Kalic

  • Burdžović pobednik konkursa za književnu nagradu ’’Ismet Rebronja’’ za 2025. godinu

    Burdžović pobednik konkursa za književnu nagradu ’’Ismet Rebronja’’ za 2025. godinu

    Žiri za dodelu književne nagrade Ismet Rebronja, u sastavu Petar V. Arbutina -predsednik žirija, Enver Muratović i Nadija Rebronja, većinom glasova doneo je odluku da od devedeset pet zbirki pjesama pristiglih na ovogodišnji konkurs,sa prostora Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, a koje zadovoljavaju zadate uslove, nagradu ponese pesnik Dino Burdžović, sa zbirkom pesama ‘El Fatiha za legitimni vojni cilj’.
    Književna nagrada ”Ismet Rebronja”  sastoji se od plakete, novčanog dela i štampanja knjige, a pobedniku ovogodišnjeg konkursa nagrada će biti dodeljena na svečanosti, u petak 16. maja u Narodnoj biblioteci ”Dositej Obradović”, sa početkom od 19 časova.

    Podeli
  • OEBS u Novom Pazaru

    OEBS u Novom Pazaru

    Delegacija Misije OEBS-a u Srbiji, predvođena novoimenovanom v.d. šeficom Misije Carolinom Hideom, sastala se sa delegacijom grada Novog Pazara.

    Razgovarali su o nastavku saradnje i aktuelnim društvenim temama od značaja za lokalnu zajednicu.

     

    Podeli
  • Mala matura odložena za sedam dana: Polaže se 23, 24. i 25. juna

    Mala matura odložena za sedam dana: Polaže se 23, 24. i 25. juna

    Ministarstvo prosvete je saopštilo da se završni ispit za učenike osmog razred odlaže za nedelju dana i da je njegova realizacija predviđena za ponedeljak, utorak i sredu – 23, 24. i 25. jun.

    U skladu sa tim, u školskom kalendaru pomeraju se i sve aktivnosti nakon završnog ispita – objavljivanje rezultata, prigovori, objavljivanje konačnih rezultata, podnošenje liste opredeljenja, upis učenika u srednje škole.

    Ključni datumi nakon polaganja završnog ispita su 27. jun, zbog preliminarnih rezultata završnog ispita i prijem prigovora na njih elektronskim putem i u školi, prvostepenoj komisiji.

    Tu spada i 28. jun, za prijem prigovora učenika na preliminarne rezultate završnog ispita elektronskim putem i neposredno u školi drugostepenoj komisiji.

    Najavljeno je i da će 30. juna biti objavljeni  konačni rezultati završnog ispita.

    Utorak i sreda, 1. i 2. jula namenjeni su za popunjavanje i predaja liste opredeljenja (želja) a 4. juli za objavljivanje konačne liste opredeljenja (želja) učenika.

    U subotu, 5. jula biće objavljeni konačni rezultati raspodele po školama i obrazovnim profilima, kao i preostala slobodna mesta za upis u drugom krugu.

    Istog dana predviđeno je popunjavanje i predaja liste opredeljenja (želja) za drugi upisni krug elektronskim putem i neposredno u školi.

    U nedelju, 6. jula najavljeno je objavljivanje konačnog rasporeda učenika po školama u drugom upisnom krugu.

    U ponedeljak i utorak, 7. i 8. jula biče moguće podnošenje prijave za upis učenika u srednje škole posle prvog i drugog upisnog kruga.

    Detaljan kalendar aktivnosti dostupan je na portalu Moja srednja škola.

    Sve aktivnosti vezane za završetak osnovne škole i upis u srednju školu i ove školske godine mogu se obaviti elektronski putem portala Moja srednja škola.

    Putem Viber kanal “Moja srednja škola – Info kanal”, svakodnevno se mogu dobiti informacije i obaveštenja o polaganju završnog ispita, prijemnog ispita i upisa u srednje škole.

    Podeli
  • Sećanje na 1.601 ubijeno dete, delegacija Novog Pazara u Sarajevu

    Sećanje na 1.601 ubijeno dete, delegacija Novog Pazara u Sarajevu

    U Kantonu Sarajevo dan je žalosti u znak sećanja na ubijenu decu Sarajeva. Prema podacima Udruženja roditelja ubijene dece, tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, ubijeno je 1.601 dete. Iako je prošlo više od tri decenije od kraja rata do danas nije podignuta nijedna optužnica za zločine počinjene nad decom Sarajeva.

    Delegacija Grada Novog Pazara koju predvodi predsednik Skupštine Samir Lekić na spomen obeležje položila je cveće. ’’Zajedno sa delegacijom pobratimskih I prijateljskih gradova, odali smo počast nevinim žrtvama I još jednom potvrdili važnost negovanja culture sećanja I zalaganja za trajni mir’’ poručio je predsednik Skupštine Samir Lekić.

     

    Podeli
  • Tržište nekretnina u Srbiji stabilno; Kupaca ima, veći problem izdavanje stanova

    Tržište nekretnina u Srbiji stabilno; Kupaca ima, veći problem izdavanje stanova

    Cene stanova u Srbiji porasle su u prošloj godini za 5,5 odsto, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) objavljenim početkom aprila, ali to nije poremetilo ponudu i potražnju na tržištu nekretnina.

    Naprotiv, ono se u međuvremenu stabilizovalo, a i prognoze za naredni period su optimistične.

    “Pored velike ponude, potražnja je posebno izražena za stanovima manje kvadrature – do 50 metara kvadratnih, koji se najčešće biraju kao prvi stan, kako u Beogradu, tako i u drugim većim gradovima poput Novog Sada, Niša i Kragujevca. Upravo ovaj segment ponude beleži najbrže rastući deficit. To je stvorilo dodatni pritisak na cene, posebno u opštinama sa dobrom infrastrukturom, javnim prevozom i dodatnim sadržajima”, kažu za Biznis.rs sa sajta za oglašavanje nekretnina 4zida.

    Cene stanova u Srbiji i dalje pokazuju značajne razlike u zavisnosti od grada i mikrolokacije, navode naši sagovornici, a zanimljivo je da Novi Sad i dalje prednjači po visini cene kvadrata od 2.519 evra, što ga čini najskupljim tržištem u Srbiji posle Beograda.

    “Niš je drugi po ceni među velikim gradovima, sa prosekom od 1.669 evra, dok je u Kragujevcu kvadrat stana u proseku 1.521 evro. Subotica, iako jedan od većih gradova, ima znatno pristupačniju cenu – 1.307 evra. Ako se osvrnemo na cene u manjim gradovima, najviše prosečne vrednosti zabeležene su u Valjevu, gde kvadrat dostiže 1.817 evra. Slede Smederevo (1.282 evra), Kruševac (1.246 evra), i Zrenjanin (1.160 evra). Vršac se ističe nešto nižom cenom od 1.100 evra za kvadrat”, navode iz 4zida.

    Na jugu Srbije priča je drugačija, jer su cene nekretnina u ovom delu zemlje po pravilu jeftinije, te Leskovac beleži prosečnu cenu od 1.060 evra, dok je Vranje redak primer grada u kojem je i dalje moguće pronaći stanove po ceni nižoj od 1.000 evra po kvadratu – prosečna cena iznosi 930 evra.

    Iz 4zida kažu da ove razlike jasno pokazuju koliko je tržište nekretnina u Srbiji regionalno neujednačeno, i dodaju da cenu diktiraju faktori poput potražnje, ekonomske aktivnosti, migracionih tokova i opšte infrastrukture, pri čemu su gradovi sa univerzitetima, jakim tržištem rada i boljom saobraćajnom povezanošću značajno skuplji.

    Stanovi u izgradnji skuplji od već spremnih za prodaju i useljenje

    Nenad Avram, direktor agencije za nekretnine Eminent, kaže za Biznis.rs da tržište nekretnina nastavlja trend iz prethodnog perioda i ne primećuje neki značajan zaokret – prodaju se i jeftini, ali i skuplji stanovi.

    “Naravno, zbog svega što se dešava i opšte neizvesnosti, deo tržišta je malo usporio, ali ljudi koji raspolažu novcem su aktivni. Potražnja je dobra, mada su nekretnine u velikoj meri precenjene od strane vlasnika, ali tamo gde uspemo da dobijemo razumljivu tržišnu cenu nema problema u realizaciji prodaje. Malo je teže sa rentiranjem stanova, jer je došlo do neusklađenosti cena sa zahtevima tržišta – zbog toga što nemamo više potražnju kakva je bila ranije. Cene su pale, pa vlasnici nekretnina sada moraju da prihvate novu realnost i da se prilagode novoj dinamici na tržištu”, kaže sagovornik.

    Interesantno je da su stanovi u izgradnji skuplji od onih koji su već spremni za prodaju i useljenje, odnosno za plaćanje gotovinom.

    “Investitori su podigli cene jer bi sa nižim imali manju maržu. Poskupeli su građevinski materijali, ima problema i sa radnom snagom, a to na kraju utiče na kupce”, objašnjava Avram.

    Kada je ponuda u pitanju, deluje da na tržištu ima previše stambenih jedinica, ali direktor agencije Eminent kaže da je realno situacija drugačija.

    “Zahtevi tržišta ukazuju na to da će stanovi u izgradnji imati svoju klijentelu, ne verujem da će doći do prezasićenja. Tržište se smirilo nakon skoka inflacije, a cene su stabilne, iako postoje neke prognoze da bi mogle da budu više krajem godine. Ipak, uzmimo to sa rezervom”, kaže Avram.

    Podeli