Author: Senada Kalic

  • Škrijelj: Da pokažemo zajedništvo ali i potencijal, veliki prijem za dijasporu i privrednike

    Škrijelj: Da pokažemo zajedništvo ali i potencijal, veliki prijem za dijasporu i privrednike

    Grad Novi Pazar priređuje veliki prijem za privrednike Novog Pazara, ovog kraja i diaspore. Svečani prijem zakazan je za 27. decembar u foajeu Kultunog centra.

    Član Gradskog veća Ensar Škrijelj kazao je da se na taj način želi krunisati godina koja je bila izuzetno uspešna.

    ”Na ovaj način želili smo da pošaljemo jasnu poruku zajedništva, dobre nuduće saradnje, da ovdašnji privrednici i gradsko rukovodstvo budu domaćini privrednicima iz dijaspore. Takođe želimo da privrednici vide i da prikažemo šta je sve urađeno u poslednjoj godini u našem gradu” kazao je Škrijelj.

    On je dadao da su upravo privrednici veliki resurs čija je uloga izuzetno značajana.

    ”Naročito ti ljudi u inostranstvu, oni su naši ambasadori. Poznato je da  nema grada, nema mesta u Evropi gde naši sugrađani iz Novog Pazara, iz regiona, iz naše zemlje ne žive i sigurno da su u tim gradovima pokazali da su jako dobri privrednici. Oni nisu zaboravili svoj grad i svoje mesto odakle su krenuli da razvijaju svoj biznis i konstantno ulažu u naš grad i naš region. Ovo je i ujedno način da im zahvalimo i pokažemo da se radujemo kada dođu u zavičaj jer tada naš grad dobija posebne obrise, sve je puno, živo je na ulicama, Novi Pazar postaje pravi turostički grad”  tvrdi Škrijelj.

    On je najavio prisustvo ministra turizma i omladine Huseina Memića te i drugih aktuelnih ministara u Vladi Republike Srbije.

    ”Biće ovo lepa prilika da se zaokruži godina na čijem kraju smo, svedoci ste dobili 400 miliona dinara iz budžetske tekuće rezerve i to je jasna poruka da Grad Novi Pazar ima jako dobru saradnju sa Vladom Republike Srbije. Imamo dobre predstavnike koje lobiraju za naš grad i sva ta sredstva će biti namjenski upotrebljena kako u ovoj, tako i u narodnoj godini koja će sigurno biti još uspešnija kada su u pitanju investicije, ulaganja i infrastruktura” zaključio je Škrijelj.

    Podeli
  • Primena motiva tradicionalne kulture u tekstilnoj industriji

    Primena motiva tradicionalne kulture u tekstilnoj industriji

    Novopazarski muzej ’’Ras’’ organizovao je tribinu na temu primene motiva tradicionalne kuture u tekstilnoj industriji Novog Pazara, Tutina i Sjenice. Konstatovano je da se, uprkos velikim potencijalima, motivi tradicionalne kulture u nedovoljnoj meri ili uopšte ne primenjuju u savremenoj industriji.

    Takav trend može se negativno odraziti na svest o značaju kulturnog nasleđa.

    Antropološkinja Ljiljana Gavrilović podseća da su ranije veliki projekti, podržani od strane države, prikazivali naše nasleđe svetu, te da se u novije vreme primena motiva tradicionalne kulture svela na projektno što je tvrdi kratkog daha i malih dometa.

    Kustos muzeja Mustafa Baltić objašnjava da je  tribina organizovana u cilju predstavljanja potencijala korišćenja takvih motiva u savremenoj industriji, zanatstvu i umetnosti.

    Baltić dodaje da su privrednici čuvari tradicije svesno ili nesvesno, ali da nedovoljno koriste potencijale tradicionalne kulture.  Motivacija privrednika na primenu motiva tradicionalne kulture od presudne je važnosti, a ovakve tribine to, između ostalog, imaju za cilj.

     

    Senada Kalić

     

    Podeli
  • Direkcija nastavlja čišćenje Jošanice

    Direkcija nastavlja čišćenje Jošanice

    JP ”Direkcija za izgradnju Novog Pazara” nastavila je sa uređenjem rečnog korita Jošanice u naselju Mur.

    Ovi poslovi započeti su početkom nedelje i trenutno se na tom potesu radi na produbljivanju rečnog korita, čišćenju od nagomilanog smeća koje bacaju nesavesni građani. Ove aktivnosti obavaljaju se u cilju sprečavanja izlivanja reke te njenog nesmetanog protoka kroz samo korito.

    Iz ovog preduzeća apeluju na građane da vode računa i ne odlažu otpad u reku čime dovode do stvaranja rečnih deponija koje u vodotokovima stvaraju velike probleme.

    Podeli
  • SDA Sandžaka podržava proteste

    SDA Sandžaka podržava proteste

    Iz SDA Sandžaka saopštavaju da predsjedništvo te stranke prateći suštinu i smisao protesta, smatra da ”ovi protesti imaju za cilj uspostavljanje pravne države u Srbiji, u kojoj će se svi građani, institucije i državni organi povinovati Ustavu i zakonima Srbije”

    ”Svako mora odgovarati za svoje postupke i djela,  bez obzira na zvanje, funkciju ili položaj u društvu. Vladavina prava i jednakosti pred zakonom su temelj pravne države” saopšteno je iz SDA Sandžaka.

    Podeli
  • Međunarodni dan migranata

    Međunarodni dan migranata

    U 2024. godini zabeležen je značajan pad migranata koji prolaze kroz Srbiju na svom putu ka EU i to sa smanjenjem od 82 odsto. Prema poslednjim statističkim podacima Komesarijata za izbeglice i migracije, tokom 2024. godine u prihvatnim i centrima za azil evidentirano je ukupno 18.865 lica, a prethodne godine evidentirano je 106.742 lica.

    Ovi podaci pružaju priliku da se osvrnemo na širu sliku migracija i njihov uticaj na društvo. Povodom obeležavanja Međunarodnog dana migranata 18. decembra, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Srbiji i Komesarijat za izbeglice i migracije RS zajedno sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji i Ministarstvom unutrašnjih poslova, naglašava da migracije nisu samo izazov, već i prilika koja može doprineti razvoju društva, zajednica i pojedinaca.

    Šef misije IOM u Srbiji Zejnal Hadžijev izjavio je da je veliki deo migracija danas podstaknut potrebama tržišta rada, što primećujemo u prisustvu migranata iz Egipta, Kube, Rusije, Kine, Nepala, Šri Lanke, Indije, Bangladeša, Pakistana, koji dolaze na Zapadni Balkan radi radnih prilika, donoseći jedinstvene veštine i tako podstičući inovacije i razvoj ekonomija.

    Kako je naveo, ogroman je transformativni potencijal u regularnim radnim migracijama sa uticajem na ekonomski rast, a kao zemlja koja se nalazi na važnoj ruti, Srbija može kroz inkluzivne politike i međunarodnu saradnju iskoristiti migracije kao potencijal za razvoj.

    IOM radi na tome da strani radnici mogu da ostvare svoja prava u Srbiji, u skladu sa međunarodnim standardima i širim naporima za efikasno rešavanje potreba tržišta rada, naveo je on.

    Komesarka za izbeglice i migracije Republike Srbije Nataša Stanisavljević izjavila je da je Srbija kroz godine pokazala humanost i spremnost da na organizovan način brine o migrantima, bez obzira iz koje zemlje dolaze, te da će sa empatijom i razumevanjem nastaviti ovu politiku, obezbeđujući pomoć svima kojima je potrebna.

    Kroz našu zemlju prošlo je više od milion migranata, a adekvatno zbrinjavanje i podrška predstavljali su veliki izazov koji smo uspešno savladali, rekla je Stanisavljević i dodala da je u ovom trenutku aktivno sedam prihvatnih i azilnih centara u Srbiji, u kojima boravi 493 lica.

    Predstavnik Delegacije EU u Srbiji Dario di Benedeto naveo je da je EU glavna podrška Srbiji u oblasti upravljanja migracijama, uključujući i dobrovoljni povratak u bezbedne zemlje porekla. Od 2015. godine više od 250 miliona opredeljeno je za jačanje kapaciteta Srbije da odgovori na potrebe migranata i izbeglica u skladu sa standardima EU i međunarodnim standardima, rekao je on i dodao da će EU nastaviti intenzivno da radi sa srpskim vlastima, državama članicama, agencijama EU, IOM-om i UNHCR-om.

    Zamenik načelnika Uprave granične policije Branislav Šalipurević naveo je da se Srbija, kako bi poboljšala upravljanje migracijama zasnovano na pravima, fokusirala na obuku granične policije, službenika u postupku azila i drugih relevantnih organa o ljudskim pravima i međunarodnoj zaštiti, a da su pokrenute i kampanje za podizanje svesti javnosti kako bi se informisala i opšta javnost i migranti o njihovim pravima i obavezama.

    Na obeležavanju Međunarodnog dana migranata predstavljena je i nova kampanja AVRR, koja će pomoći migrantima koji žele da se vrate u svoje zemlje porekla. U toku 2024. godine vraćeno je 103 lica u 23 različite zemlje porekla kroz program dobrovoljnog povratka (AVRR), što predstavlja povećanje od 14,58 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada je vraćeno 89 lica.

    Na ovaj dan važno je podsetiti da migracije nisu samo statistika, već ljudske priče koje kriju ogroman potencijal za stvaranje boljeg, povezanijeg sveta.

    Podeli