Author: Senada Kalic
-

Koje zemlje bi prve mogle da ukinu gotovinu
Beskontaktna plaćanja nakon pandemije ne pokazuju znake usporavanja, a zemlje poput Norveške i Finske se približavaju bezgotovinskom plaćanju.Teško je kvantifikovati koliko je zemalja u svetu prešlo na bezgotovinsko plaćanje i u kojoj meri, zbog izazova u izvođenju studija u mnogim zemljama. Ovi podaci obično zavise od dostupnosti informacija iz svake zemlje i pristupa bezgotovinskom plaćanju.Međutim, na osnovu aktuelnih trendova, može se reći da su sledeće zemlje najbliže tome da postanu bezgotovinska društva.NorveškaNorveška ima nula odsto stanovništva bez bankovnog računa, što znači da svaki građanin ima pristup bankarskim uslugama. Samo oko dva odsto plaćanja u zemlji se vrši u gotovini. Sa 32 bankomata na 100.000 ljudi, Norveška je jedna od zemalja koje će najverovatnije postati bezgotovinsko društvo.FinskaFinska beleži slične podatke kao Norveška, sa nula odsto stanovništva bez bankovnog računa i 37 bankomata na 100.000 ljudi. Banka Finske procenjuje da novčanice neće biti u upotrebi do kraja 2029. godine.ŠvedskaŠvedska, prva zemlja koja je izdala novčanice, sada je jedan od lidera u korišćenju mobilnog plaćanja, na koje otpada oko 20 odsto transakcija. Trenutno se samo jedan odsto plaćanja u zemlji vrši u gotovini.Iako se predviđalo da će Švedska već biti bezgotovinska, to se još nije dogodilo, uglavnom zbog starijih građana koji još koriste gotovinu. Kao i u Norveškoj i Finskoj, nula odsto švedskog stanovništva je bez bankovnog računa.KinaIako se veliki deo kineske populacije oslanja na gotovinu, kineska vlada je 2020. godine pokrenula eksperiment sa digitalnom valutom, koji je bio toliko uspešan da se očekuje da će Kina u bliskoj budućnosti ostati bez gotovine.Digitalna plaćanja su sada toliko popularna u Kini da strani posetioci sada mogu da plaćaju bezgotovinski preko Alipai i WeChat aplikacija, bez potrebe za računom u kineskoj banci.Novi ZelandNovi Zeland ima 54 bankomata na 100.000 stanovnika, a samo jedan odsto stanovništva nema račun u banci. Međutim, ciklon koji je u februaru pogodio Novi Zeland otkrio je rizike bezgotovinskog plaćanja, pošto su bankomati i platni servisi uništeni. Ova situacija primorala je centralnu banku da preispita značaj gotovine u društvu.Ujedinjeno KraljevstvoU Velikoj Britaniji 17 odsto potrošača radije plaća gotovinom, što je veći procenat u poređenju sa drugim zemljama na ovoj listi.Uprkos tome, Velika Britanija je i dalje među vodećim zemljama kada je u pitanju bezgotovinsko plaćanje, zbog čega mnoge kompanije razmišljaju o prelasku na potpuno bezgotovinsko poslovanje.Velika Britanija ima jedan od najvećih broja bankomata u odnosu na broj građana, pa tako 99 bankomata dolazi na 100.000 ljudi.Daleko od bezgotovinskog društvaS druge strane, zemlje poput Maroka i dalje se u velikoj meri oslanjaju na gotovinu, iako 84 odsto stanovništva ima pristup internetu. Oko 71 odsto stanovništva nema pristup bankarskim uslugama, što je verovatno razlog velikog broja gotovinskih transakcija.Rumunija je evropski lider u gotovinskim transakcijama, gde se 78 odsto svih transakcija obavlja gotovinom, dok 42 odsto stanovništva nije uključeno u bankarski sistem.U Egiptu se 60 odsto transakcija obavlja u gotovini, što je povezano sa činjenicom da 67 odsto stanovništva nema račun u banci. -

Suvo sa dužim sunčanim intervalima, temperatura iznad 20 stepeni
Jača uticaj visokog vazdušni pritisak koji će obezbediti suvo vreme.
Ujutru će ponegde biti magle, naročito u kotlinama i dolinama reka. Od sutra malo svežiji vazduh stiže iz srednje Evrope.
Jutro iznad većeg dela umereno do potpuno oblačno i suvo. Na krajnjem jugu vedro, po kotlinama i rečnim dolinama lokalna pojava magle. Tokom dana smanjenje oblačnosti i duži sunčani intervali.
Uveče na severu Srbije, a tokom noći ka utorku i u ostalim krajevima prolazno naoblačenje ali će se zadržati suvo. Vetar slab i umeren severni i severozapadni, na istoku i jak.
Najniža temperatura od 5 do 12, najviša od 19 do 24 stepena.
U Novom Pazaru danas delimično oblačno, najviša dnevna temperatura 21 stepen.
-

Važne odluke usvojene na Dečjoj skupštini
Ozbiljna diskusija vodila se danas u skupštinskoj sali. Takve su bile i odluke koje su polaznici Predškolske ustanove „Mladost“, najbolji učenici novopazarskih osnovnih i srednjih škola i predstavnici đačkih parlamenata usvojili su na Dečjoj skupštini.
O pravima deteta, poboljšanju uslova u školama, zdravlju i bezbednosti najmlađih, načinu korišćenja slobodnog vremena i značaju sportskih aktivnosti, mali odbornici diskutovali su zrelo i sa oduševljenjem iznoseći dragocene predloge.
Na kraju sednice, uz dozu neizostavnog dečjeg šarma, usvojena je odluka o akciji „Zasadi drvo, sačuvaj planetu“, koja je stupila na snagu momentom usvajanja.
Deci odbornicima, čije je druženje s predsednikom Skupštine grada Novog Pazara i rukovodstvom gradskog parlamenta organizovano u okviru „Dečje nedelje“, pre zasedanja su podeljeni pokloni.
S.K
-

Školi ”Bratstvo” priznanje za najbolji program na FSM
Delegacija Grada Novog Pazara i novopazarskog Kulturnog centra danas je posetila Osnovnu školu ”Bratstvo” u Novom Pazaru, a u okviru aktivnosti koje sprovode tokom obeležavanja Dečije nedelje.
Rukovodstvu te osnovne škole uručena je plaketa i zahvalnica za uspeh postignut na poslednjem Festivalu stvaralaštva mladih, s obzirom da škola Bratstvo imala najbolji program u celokupnom plasmanu, u kategoriji osnovnih škola.
Jeleni Vulović uručena je plaketa kao najboljoj koordinatorki na ovogodišnjem festivalu.
-

Prvaci zasadili drvo generacije
Učenici prvog razreda Osnovne škole ”Vuk Karadžić” zasadili su danas u školskom dvorištu drvo generacije. Ovo je tradicionalna aktivnost u okviru obeležavanje Dečije nedelje.
Članica Gradskog veća Denisa Curić kazala je da tokom proteklih dana realizoavn niz aktivnosti u kojima su učestvovala deca svih uzrasta. Učešće u obeležavanju Dečije nedelje uzele su i brojne ustanove i organizacije.
Drvo generacije zasadili su prvaci Osnovne škole ”Vuk karadžić” , što predstavlja tradicionalnu aktivnost u okviru obeležavanje nedelje dece.
Razvijanje ekološke i svesti o važnosti očuvanja životne ciljevi su današnje aktivnosti.
S.K