Author: Senada Kalic

  • Slika neprocenjive vrednosti ponovo u novopazarskom muzeju

    Slika neprocenjive vrednosti ponovo u novopazarskom muzeju

    Umetničko delo, odnosno slika ”Kamen iza kamena okamenjen” ponovo je, nakon konzervacije i restauracije, vraćena novopazraskom Muzeju ”Ras”.  Slika je inače i deo stalne postavke savremene zbirke. Nastala je pre gotovo četiri deceniije upravo u Novom Pazaru, tačnije tokom kolonije Sopoćanska viđenja. Njen autor je priznati jugoslovenski umetnik Svetislav J. Đurić.

    Ulje na platnu  ”Kamen iza kamena okamenjen” u višeslojnom prikazu predstavlja manastir Sopoćani viđen očima umetnika, priznatog jugoslovenskog slikara Svetislava J. Đurića. Đurić je stvarao u drugoj polivni 20 veka. Nastala je polovinom sedamdesetih godina. Autor je inače bio učesnik Sopoćanskih viđenja u tri saziva, odnosno od 1976. do 1978. godine. Motivi iz ovog kraja daju joj poseban značaj.

    ”Na ovoj slici je prikazan jedan srednjovekovni manastir koji se nalazi u okolini Novog Pazara. Naravno to je samo u fragmentima manastir Sopoćani viđen očima umetnika tih godina. On je manastir video tako, s obzirom da su polaznici kolonije tih godiana bili smešteni u tom kompleksu. Nadam se da će se pored svih predmeta ispred kojih će se zadržavati posetioci, značajno vreme posvetiti i ovoj slici”, kazala je za RTV Novi Pazar muzejski savetnik-istoričar umetnosti Muzeja ‘’Ras’’ Svetlana Čeković.

    Slika je usled rekonstrukcije muzeja i prilikom iseljenja eksponata, 2002 i 2003 godine, pretrpela fizička oštećenja.  zbog toga se, a u skladu sa njenim značajem i važnosti, javila potreba za konzervacijom i restauracijom.

    ”Aplicirali smo kod Ministarstva kulture i oni su procenili da slika zaslužuje da bude restaurirana i konzervirana. Takođe, zahvaljujući gradskoj upravi transportovali smo je u Beograd. Tamo je otpremljena u umetničku radionicu ‘Restart’ koja je nakon svih neophodnih radova vratila našem muzeju. Cilj tog projekta bio je da sačuvamo kultuno nasleđe koje baštine u novopazarskom Muzeju Ras i da ga dovedemo u stanje ispravnosti koliko je god to moguće” objačnjava Čeković.

    Kolonija počela davne ’75

    Na svojevrstan način slika je dokaz trajanja likovne kolonije Sopoćanska viđenja čiji se počeci inače vezuju za 1975. godinu.

    ’’Između ostalog, na ovaj način mi zaista potvrđujemo autentičnost i neophodnost da se ta likovna kolonija održava i u godinama koje dolaze’’ ističe Čeković.

    Inače, slika je većeg formata i sadrži autentičan potpis autora kao i godinu kada je nastala.

    Muzejski savetnik-istoričar umetnosti Muzeja ‘’Ras’’ Svetlana Čeković za RTV Novi Pazar objašnjava da se svake godine radi na konzervaciji i restauraciji određenih eksponata iz zbirke ovdašnjeg muzeja.

     

    Senada Kalić

    Podeli
  • Bezbedno učešće motociklista u sobraćaju

    Bezbedno učešće motociklista u sobraćaju

    Savet za bezbednost saobraćaja Grada Novog Pazara u saradnji sa republičkom Agencijom za bezbednost saobraćaja organizovao je edukativni čas za motocikliste s obzirom da su oni prepoznati kao ugrožena kategorija učesnika u saobraćaju.

    Motociklisti su se odazvalli u značajnom broju, što, tvrde nadležni, ukazuje na njihovu spremnnost da rade na svom znanju kako bi učešće u saobraćaju podigli naviši nivo bezbednosti.

    Predavanja su održala stručna lica iz ove oblasti. Novi Pazar je inače prvi grad i prva lokalna samouprava u čitavoj republici koja je počela da sprovodi ovaj projekat.

     

    Senada Kalić

    Podeli
  • Glumci Malog teatra na kamernoj sceni

    Glumci Malog teatra na kamernoj sceni

    Polaznici škole glume ‘Mali teatar’ danas su se na kamernoj sceni Regionalnog pozorišta, u Kulturnom centru, predstavili publici predstavom “Čarobni sud”.

    Adaptaciju teksta i režiju potpisuje Kristina Jevtović, glumica Regionalnog pozorišta, koja vodi ovu školu glume.

    Predstave su rađene u koprodukciji  Regionalnog pozorišta i Centra za decu i mlade Duga.

    U predstavi su danas igrali najmlađi polaznici škole.

    Kostimi za predstavu nastali su prema crtežima dece.

    Sutra će se starija grupa polaznika ‘Malog teatra’ predstaviti komadom Cicina bajka.

     

    Senada Kalić

     

    Podeli
  • Asfalt i u Cvijetnju (FOTO)

    Asfalt i u Cvijetnju (FOTO)

    Uporedo sa uređenjem ulica na gradskom području, radi se na asfaltiranju seoskih puteva.

    Ovogodišnja infastrukturna sezona u punom je jeku.

    Ovih dana završavaju se asfalterski radovi u selu Cvijetnje.

    Ovo je jedno od sela nadomak Novog Pazara u kojem ima stotinak domaćinstava.

    Meštani su na asfalt čekali decenijama. Kažu da put znači život, pa će, ističu, zahvaljujući njegovoj izgradnji životni uslovi biti daleko bolji.

    Naseljavaće ovaj kraj, tvrde, povratnici iz inostranstva, gradiće se i vikend naselja.

    Prema rečima nadležnih u asfaltiranje puta, u dužini od 1.200 metara, u Cvijetnju uloženo je 27 miliona dinara.

    Radove u potpunosti finansira Grad Novi Pazar.

    ” Veliki broj sela gravitira ovde. Kako smo i najavili i u ovoj godini radimo važne poslove. U toku su radovi na desetak lokacija, u brojnim ulicama ekipe javnih preduzeća postavljaju vodovodnu i komunalnu infrastrukturu tamo gde je nije imalo, odnosno, u pojedinim ulicama menjaju postojeću, dotrajalu. Gde god radimo asfalt najpre uradimo podzemnu infrastrukturu” objašnjava koordinator za infrastrukturne radove Nihad Hasanović.

    Asfalt je urađen u širini od čak 4.5 metra, na pojedinim deonicama i pet. Uređeni su i propusti u slučaju kiša i obilnih padavina, a na pojedinim deonicama su postavljeni i ivičnjaci.

    Nadležni podsećaju da će sledeće nedelje biti asfaltirana ulica 423 u Selakovcu, tri kraka u Vojkovačkoj ulici, kao i most u Šutenovcu.

    Za asfaltiranje se priprema ulica od Lukoil pumpe prema obali Jošanice, odnosno silosa.

    Na deževskom putu priprema se Ulica Vase Pelagića, Ulica Deževska kod Tomovića, kao i Sudsko selo.

    Od ponedeljka, prema nalogu preduzeća ‘Srbija putevi’ počinju radovi u selu Rajčinovići do magistralnog puta, gde će u dužini od oko 2.5 km biti urađen kompletno novi asfalt.

    Radi se i u selima podno Rogozne, mašine su u selu Žunjeviće, a biće urađen i put od Muhova prema Goliji čime će se, nakon rešavanja imovinsko pravnih problema, kompletno spojiti deonica od Belih Voda do Golije.

     

    Senada Kalić

    Podeli
  • Ministarstvo: Približno 60.000 đaka pohađa nastavu na manjinskim jеzicima

    Ministarstvo: Približno 60.000 đaka pohađa nastavu na manjinskim jеzicima

    Približno 60.000 đaka pohađa nastavu na manjinskim jеzicima u Rеpublici Srbiji na svim nivoima obrazovanja, saopštilo jе danas Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i drustvеni dijalog.

    Povodom počеtka novе školskе godinе, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društvеni dijalog podsеtio jе da pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji imaju pravo da pohađaju nastavu koja sе izvodi na njihovom matеrnjеm jеziku.

    Pravo na obrazovanjе na vlastitom jеziku, u Srbiji jе garantovano Ustavom (član 79), potvrđеno u Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina (članovi 13, 14 i 15), a dеtaljnijе razrađеno čitavim sеtom obrazovnih zakona, navеdеno jе u saopštеnju.

    Ono jе zasnovano, kako jе istaknuto, na uvеrеnju da jе obrazovanjе na matеrnjеm jеziku važan rеsurs za očuvanjе i razvoj nacionalnog idеntitеta pripadnika svakе zajеdnicе, za razvoj samopoštovanja i pozitivnog samovrеdnovanja, vrеdnostima čijim jе doslеdnim primеnama posvеćеna Srbija.

    Ministar za ljudska i manjinska prava i društvеni dijalog Tomislav Žigmanov istakao jе da jе svеstan tih polazišta i čеstitao jе počеtak školskе godinе.

    Žigmanov jе požеlеo mnogo uspеha i učеnicima koji pohađaju nastavu na matеrnjеm jеziku.

    Radi ostvarivanja ovog prava, Rеpublika Srbija jе u svom vaspitno-obrazovnom sistеmu obеzbеdila, osim na srpskom jеziku, i cеlokupno obrazovanjе na matеrnjеm jеziku – od vrtića do završno sa srеdnjom školom – na osam jеzika nacionalnih zajеdnica: albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunskom, slovačkom i hrvatskom jеziku.

    Ono sе ostvarujе u mеstima u kojima živi značajan procеnat pripadnika ovih zajеdnica na tеritoriju Vojvodinе, Sandžaka, kao i juga Srbijе, kažе sе u saopštеnju.

    Osim toga, na osam jеzika nacionalnih manjina prеdajе sе u okviru nastavnog prеdmеta “Matеrnji jеzik sa еlеmеntima nacionalnе kulturе”: bunjеvački, vlaški, makеdonski, nеmački, romski, slovеnački, ukrajinski i čеški jеzik, navеlo jе Ministarstvo.

     

    Izvor: dnevnik

    Podeli