Author: Senada Kalic

  • Konobari i kuvari među najtraženijima

    Konobari i kuvari među najtraženijima

    Trgovina i prodaja, administracija i srednje menadžerske pozicije, četiri su najtraženije pozicije prisutne u oglasima “Infostuda” koji se odnose na tržište rada u Srbiji. Prve dve oblasti su gotovo uvek brojale više od 5.000 oglasa godišnje, ali je prošle godine primećen nagli porast oglasa za takve pozicije, na čak oko 9.000. Pored navedenih, popularne su i ekonomija i računovodstvo, a poslednjih godina i ugostiteljstvo, koji broji više od 3.000 oglasa i zauzima visoku petu poziciju traženosti u 2022. godini, potvrđuju u “Infostudu”.

    Procenjuje se da u ugostiteljstvu u Srbiji trenutno nedostaje 20.000 do 25.000 radnika. Od onih koji su napuštali hotele, a takvih je godinama unazad detektovano više od 6.000 radnika, oko polovina je odlazila da radi u kompanije u drugim delatnostima. Georgi Genov, direktor Udruženja „Hores”, napominje da oni radnici koji imaju diplomu i završenu školu za konobare i kuvare ipak veoma brzo dobijaju radnu dozvolu za odlazak u inostranstvo.

    – Ni sada to nije nikakav problem, ni u Austriji ni u Hrvatskoj niti bilo gde. To je zbog toga što radna snaga nedostaje svima, posebno u hotelskoj inudustriji. Ipak, u restoranima i kafićima mogu da rade i priučeni radnici, ali u hotelima ipak mora da se odgovori nivou usluge – dodaje Geonov.

    Kako se onda kod nas nadoknađuju radnici u hotelijerstvu? Potvrđuje da u sektoru hotelijerstva u Srbiji sve više ima pridošlica, a to su radnici iz Indije i Pakistana. Poslodavci inače najviše traže glavne i pomoćne kuvare, konobare, barmene.

     

    Izvor: Politika

    Podeli
  • NAKON NESREĆE U TUNELU LOKVE: Pritvor za Beranca, biće još prijava?

    NAKON NESREĆE U TUNELU LOKVE: Pritvor za Beranca, biće još prijava?

    ZBOG postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo-teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama određeno je zadržavanje do 72 sata A . C. iz Berana.

    Sumnja se da je on u četvrtak 5. januara oko 18.25 sati na magistralnom putu Rožaje-Berane, u tunelu Lokve, opština Berane, kolima izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao S.K. iz Rožaja, dok je teške telesne povrede zadobio A.C. iz Berana. Tim povodom je saslušan, posle čega mu je određeno zadržavanje do 72 časa.

    Inače te večeri, uz psovke i uvrede ekipa Hitne pomoći iz Berana optužena je od prisutnih građana da ne želi da primi teško povređenog i prebaci ga u bolnicu. Potom, kako se vidi sa snimka, građani vrše pritisak na policiju i telo, kako se ispostavilo preminulog mladića, unose u policijsko vozilo.

    Odmah se oglasilo rukovodstvo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Ministarstvo zdravlja odakle su negirali tvrdnje za sada nepoznatih osoba, uz konstataciju da su “lekari odmah konstatovali smrt Senada Kalača (29), što je pokazao i EKG snimak, tako da telo nisu zbog procedura mogli da unesu u vozilo Hitne pomoći, jer nije bio obavljen ni uviđaj.” Osim toga, konstatovano je da su nepoznate osobe vršile pritisak na policiji da mimo propisa unesu u policijski automobil telo stradalig čoveka.

    Oglasilo se Više državno tužilaštvo

    Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet povodom objavljenog video snimka na portalima i društvenim mrežama nakon saobraćajne nezgode u tunelu Lokve, na magistralnom putu Berane – Rožaje, u kojoj je poginula jedna osoba, a dve teško povređene.

    Kako se navodi u saopštenju, naloženo je policijskim službenicima Odeljenja bezbednosti Berane da prikupe potrebna obaveštenja u vezi događaja.

    Posle pribavljanja nalaza i mišljenja od strane veštaka medicinske struke, očekuje se da spisi predmeta budu prosleđeni tužilaštvu kako bi se ocenilo da li u radnjama pojedinaca sa snimka ima elemenata krivičnog dela koja se gone po službenoj dužnosti.

     

    Izvor: novosti

    Podeli
  • Možete koristiti WhatsApp i kada nemate internet

    Možete koristiti WhatsApp i kada nemate internet

    WhatsApp je pokrenuo novu opciju kojom će ljudima omogućiti korišćenje ove aplikacije čak i kada nemaju pristup internetu.

    Novi alat omogućava korisnicima da ostanu na mreži koristeći proxy servere čak i kada im je ugašen ili na neki način blokiran internet.

    Opcija stiže kao odgovor na gašenje interneta u nekim zemljama, uključujući Iran. Iz kompanije su poručili kako takvim potezima vlade “uskraćuju ljudska prava i onemogućuju ljudima hitnu pomoć”. Zbog toga su u postavke WhatsAppa ugradili alat koji će u slučaju nestanka interneta omogućiti korisnicima da unesu naziv proxy servera i koriste ga za povezivanje s internetom.

    Proxy serveri služiće kao alternativni pristup internetu kada su tradicionalne metode povezivanja i serveri isključeni ili onemogućeni, pružajući potrebnu vezu korisniku za veb stranicu ili uslugu kojoj želi da pristupi.

    WhatsApp je primetio da su mnoge od njih postavili volonteri i organizacije širom sveta kako bi pomogli ljudima da “slobodno komuniciraju”, a kompanija će takođe ponuditi smernice o tome kako postaviti proxy. Opcija bi trebalo da je dostupna u meniju postavki za sve koji koriste najnoviju verziju aplikacije.

    “Povezivanje preko proxyja održava isti visok nivo privatnosti i sigurnosti koju pruža WhatsApp. Vaše privatne poruke i dalje će biti zaštićene end-to-end enkripcijom. Osigurali smo da ostanu između vas i osobe s kojom komunicirate i da nisu vidljive nikome drugom, čak ni proxy serverima, WhatsAppu ili ili Meti”, saoptili su iz kompanije.

     

    Izvor: 021.rs

    Podeli
  • Koliko dugo određena hrana može da se čuva u frižideru?

    Koliko dugo određena hrana može da se čuva u frižideru?

    Prema smernicama američke Agencije za hranu i lekove (FDA), ostatke hrane možemo da čuvamo i jedemo oko tri do četiri dana nakon pripreme. Iako je to opšti stav, ne važi za svaku vrstu hrane.

    Kako FDA navodi ostatke hrane trebalo bi staviti u frižider ili zamrzivač dva sata nakon pripreme, piše HuffPost.

    Mikrobiolog Andrea Kasero i Gaj Krozbi, naučnik koji se bavi hranom i vanredni profesor na Harvardu, ističu da ovakve smernice ne važe za svaku namirnicu.

    Različite namirnice imaju i različitu pH vrednost. Hrana koja ima niži pH, poput sosa od paradajza, mogu da traju duže. Njihov rok je otprilike oko sedam dana.

    S druge strane, u ostacima hrane koje imaju viši pH, poput jaja i ribe, bakterije se veoma brzo razvijaju i zbog toga bi ih trebalo pojesti u roku tri dana ili ih baciti ako taj rok istekne.

    Hrana koja sadrži više šećera može da se drži i van frižidera u hermetički zatvorenoj posudi do sedam dana, poput mafina ili kolača od masnog testa. Mada teško da bilo kome poslastice toliko dugo stoje.

    S druge strane, hrana sa visokim sadržajem vlage, kao što su kuvano meso i kuvano povrće, može brže da razvije bakterije, čak i kad se čuva u frižideru. Takvu hranu bi trebalo iskoristiti u roku od najviše tri dana.

     

    Izvor: novimagazin

    Podeli
  • Globalne cene hrane u 2022. povećane za 14,3 procenta

    Globalne cene hrane u 2022. povećane za 14,3 procenta

    Globalne cene hrane povećane su za 14,3 posto na godišnjem nivou u 2022. godini, objavila je u petak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

    FAO indeks cena hrane povećan je za 18 bodova u odnosu na prethodnu godinu na 143,7 boda u 2022. godini.

    Indeks meri mesečne promene međunarodnih cena pet glavnih grupa prehrambenih proizvoda – žitarice, meso, mlečni proizvodi, biljna ulja i šećer.

    FAO indeks cena mlečnih proizvoda povećan je za 19,6 posto, što je najveći godišnji prosek od 1990. godine sa 142,5 boda.

    Indeks cena žitarica povećan je za 17,9 posto od 2021. godine na rekordnih 154,7 bodova u prošloj godini, zbog značajnih poremećaja na tržištu, viših troškova energije i ulaza, nepovoljnih vremenskih prilika kod ključnih dobavljača i kontinuiranom velikom globalnom potražnjom za hranom.

    Indeks cena biljnog ulja dostigao je rekordnih 187,8 poena prošle godine, a veći je za 13,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    Indeks cena mesa veći je za 10,4 posto od 2021. i u 2022. iznosio je 118,9 bodova u 2022., što je najviši godišnji prosek od 1990. godine.

    FAO indeks cena šećera povećan je za 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu na 114,5 poena, što je najviše od 2012. godine.

     

    Izvor: seebiz

    Podeli