Radio Televizija Novi Pazar – ARHIVA

Author: Senada Kalic

  • Inflacija smanjila potražnju za pametnim telefonima

    Inflacija smanjila potražnju za pametnim telefonima

    Dobavljači su zbog nagomilavanja zaliha ‘prisiljeni’ preispitati svoj portfolio kako bi u drugom dijelu godine poboljšali rezultat.

    U svijetu je u drugom tromjesečju isporučeno 316 milona pametnih telefona ili devet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, čemu je pogodovao pad potražnje uslijed manjeg raspoloživog dohotka zbog inflacije i drugih ekonomskih prepreka, donosi analitička tvrtka Canalys, prenosi Hina.

    Time je u drugom tromjesečju nastavljen pad isporuka pametnih telefona koji je prisutan od početka godine.

    Dobavljači su, kako ističu analitičari Canalysa, zbog nagomilavanja zaliha “prisiljeni” preispitati svoj portfolio kako bi u drugom dijelu godine poboljšali rezultat.

    I dalje velika potražnja za Appleom i Samsungom

    Uprkos ukupnom padu isporuka, istraživači napominju da je potražnja za Appleovim i Samsungovim pametnim telefonima i dalje velika, te su ta dva dobavljača/proizvođača i dalje na prva dva mjesta po prodaji, ali i među prvih pet jedini koji su povećali tržišni udio.

    Samsung je i dalje broj jedan u svijetu te nakon drugog tromjesečja 2022. drži i najveći tržišni udio po isporukama smartphonea, od 21 posto, što je i povećanje sa 18 posto iz istog tromjesečja 2021. godine, dok je drugi Apple s tržišnim udjelom od 17 posto, također povećanim, sa lanjskih 14 posto.

    Među prvih pet dobavljača još su Xiaomi, Oppo i Vivo, koji su svi ove godine ostvarili pad tržišnog udjela u isporukama tih telefona, pa je tako udio Xioamija s lanjskih 17 posto pao na ovogodišnjih 14 posto, Oppov sa 11 na 10 posto, a Vivov sa 10 na devet posto.

    Među prvih pet dobavljača još su Xiaomi, Oppo i Vivo, koji su svi ove godine ostvarili pad tržišnog udjela u isporukama tih telefona, pa je tako udio Xioamija s lanjskih 17 posto pao na ovogodišnjih 14 posto, Oppov sa 11 na 10 posto, a Vivov sa 10 na devet posto.

    Gomilanje telefona srednjeg ranga i cijene

    Analitičari Canalysa to komentarišu i prekomjernom ponudom telefona srednjeg ranga i cijene, koji se gomilaju na zalihama, jer potrošači s ograničenim budžetom u inflaciji preusmjeravaju kupovinu na uređaje nižih cijena.

    Očekuje se da će dobavljači u idućim mjesecima pojačati promocije i posebne ponude kako bi potaknuli bolju prodaju i prije blagdanskog rasprodajnog razdoblja pred kraj godine.

    “Pad potražnje izaziva veliku zabrinutost za cijeli lanac opskrbe pametnih telefona. Iako zalihe komponenti i pritisci na troškove popuštaju, ipak ostaje briga unutar logistike i proizvodnje, poput pooštravanja uvoznih zakona na nekim tržištima u razvoju i carinskih procedura koje odgađaju pošiljke. Stoga će za sve u tom lancu biti vitalna buduća saradnja dobavljača i kanala prodaje u praćenju potražnje i zaliha”, kaže analitičar Toby Zhu.

     

    Izvor: aljazeera

    Podeli
  • Međunarodni sud pravde nadležan za genocid nad Rohinjama

    Međunarodni sud pravde nadležan za genocid nad Rohinjama

    UN kaže da je vojna kampanja Mijanmara 2017. godine, kojom je protjerano 730.000 Rohinja u susjedni Bangladeš, uključivala ‘genocidna djela’.

    Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio je prigovore Mijanmara na tužbu za genocid zbog postupanja prema muslimanskoj manjini Rohinje, čime je otvoren put da se taj slučaj u cijelosti sasluša.

    Mijanmar, kojim sada vlada vojna hunta od 2021, tvrdio je da Gambija nema pravo podnijeti tužbu na najvišem sudu UN-a, službeno poznatom kao Međunarodni sud pravde (ICJ).

    No predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je da je vijeće od 13 sudaca zaključilo da svi članovi Konvencije o genocidu iz 1948. mogu i dužni su djelovati kako bi spriječili genocid, a sud ima nadležnost u ovom slučaju.

    “Gambija je, kao država potpisnica Konvencije o genocidu, u pravu”, rekla je Donoghue, čitajući sažetak presude.

    Sud će sada sagledati meritum slučaja, proces koji će trajati godinama, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.

    Spriječiti nova krvoprolića

    Gambija, koja je pokrenula tužbu nakon što je njen tadašnji državni odvjetnik posjetio izbjeglički kamp u Bangladešu, tvrdi da sve zemlje imaju dužnost poštovati ​​Konvenciju o genocidu iz 1948. godine. Organizacija islamske saradnje od 57 članica podržava je u tužbi koje je svrha pozvati Mijanmar na odgovornost i spriječiti nova krvoprolića.

    Odvojena misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna kampanja Mijanmara 2017. godine, kojom je protjerano 730.000 Rohinja u susjedni Bangladeš, uključivala “genocidna djela”.

    Iako su odluke suda obvezujuće i zemlje ih uglavnom poštuju, sud nema načina da ih provede.

    Uskraćeni državljanstvo i sloboda kretanja

    U privremenoj odluci iz 2020. godine, sud je naložio Mijanmaru da zaštiti Rohinje od genocida, što je pravna pobjeda kojom su utvrđena njihova prava kao zaštićene manjine prema međunarodnom pravu.

    Skupine Rohinja i aktivisti za ljudska prava smatraju da nije bilo znatnijeg pokušaja da se prekine njihov sistemski progon i ono što Amnesty International naziva sistemom aparthejda.

    Rohinjama se još uvijek uskraćuje državljanstvo i sloboda kretanja u Mijanmaru. Deseci hiljada već su desetljeće zatvoreni u kampovima za raseljene osobe.

    Vojna hunta u Mijanmaru zatvorila je demokratsku čelnicu Aung San Suu Kyi koja je lično branila Mijanmar na saslušanjima u Haagu 2019. godine.

     

    Izvor: aljazeera

    Podeli
  • Mihajlović: Postoje krizni planovi za snabdevanje gasom

    Mihajlović: Postoje krizni planovi za snabdevanje gasom

    Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da se čini sve što je moguće kako bi bilo obezbeđeno stabilno i sigurno snabdevanje gasom i da se država sprema kao da dolazi „najgora zima“, i da postoje krizni planovi.

    Mihajlović je za televiziju Pančevo u petak izjavila da se radi na tome da Srbija od naredne godine ima mogućnost da 30 ili 40 odsto godišnje potrošnje gasa dobije i od drugih dobavljača, pre svega iz Azerbejdžana, prenosi Beta.”

    Mi smo danas zavisni 100 odsto od ruskog gasa, i niko od toga ne beži, iako se stvara priča da neko ne želi ruski gas. Ništa tu nije sporno, ali želimo da imamo mogućnost izbora, da manje zavisimo i da možemo lakše da pregovaramo i o kapacitetima i o ceni“, kazala je Mihajlović.

    Ona je ponovila da neće biti restrikcija struje i da sva javna preduzeća u ovom sektoru moraju da budu efikasnija i da sprovode planove i strategiju države, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

     

    Podeli
  • Pred nama je najtopliji dan vrelog talasa, temperatura oko 39 stepeni

    Pred nama je najtopliji dan vrelog talasa, temperatura oko 39 stepeni

    U Srbiji će danas biti veoma toplo vreme sa temperaturom oko 39 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ), prenosi Beta.

    Duvaće slab i promenljiv vetar.

    Jutarnja temperatura od 14 do 23 stepena, a najviša dnevna od 37 do 41 stepeni.

    Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje zbog visokih temperatura. Upaljen je crveni meteo-alarm.

    Nedelja bi trebalo da donese osveženje za oko pet stepeni, a ponegde i kišu.

     

    Izvor: Politika

    Podeli
  • Energetska efikasnost prioritet! Još jedan vredan projekat i sredstva za Novi Pazar

    Energetska efikasnost prioritet! Još jedan vredan projekat i sredstva za Novi Pazar

    Kulturni centar Novi Pazar dobiće termičku fasadu, a biće rekonstruisan i krov. Nakon prelaska na biomasu i ukidanjem toplane na ugalj ta ustanova kulture postaje prva javna ustanova u Novom Pazaru koja će u potpunosti biti energetski efikasna. Ugovor  o dodeli sredstava za ulaganje u povećanje energetske efikasnosti u javne objekte danas su potpisali gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac i ministarka rudarstva i energetike  Zorana Mihajlović.

    Projektom čija je ukupna vrednost 38,5 miliona dinara predviđena je jzgradnja termičke fasade i rekonstrukcija krova na Kulturnom centru. Grad Novi Pazar sufinansijer je u iznosu od 30 procenata.

    Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac, koji je danas sa ministarkom Zoranom Mihajlović potpisao Ugovor o dodeli sredstava, kazao je da je energetska efikasnost, unazad nekoliko godina, pitanje kojem  se u Novom Pazaru posvećuje mnogo pažnje i istakao da Kulturni centar vizijom rada i razvoja, te konkretnim rezultatima na promociji kulture i načinom prezentovanja svih vrednosti Novog Pazara, zaslužuje punu podršku.

    ’’Ministarstvo je učestvovalo sa 27,5  milina dinara, Grad Novi Pazar sa 11 miliona. Ovo je nastavak i potvrda dobre saradnje sa Ministarstvom rudarstva i energetike i ministarkom i potpredsednicom Vlade Zoranom Mihajlović. Poznato je da je u toku i izgradnja toplane na biomasu u Novom Pazaru, a sve u cilju postizanja energetske efikasnosti, poboljšanja kvaiteta vazduha i zaštite životne sredine. Ovo je samo jedan u nizu projekata koji se, u ovom slučaju odnosi na javne objekte, a realizovani su brojni projekti koji su se odnosili na domaćinstva. Verujem da će ovi projketi kako je i najavila ministarka Mihajlović biti nastavljeni. Realizacija konkretno ovog projekta počeće već u ovoj godini, a ono što sledi jeste raspisivanje tendera’’ objašnjava Biševac.

    On je kazao da je interesovanje građana za projekte Ministarstva rudarstva i energetike, koji za cilj imaju postizanje energetske efikasnosti, ujedno i zaštitu životne sredine, veliko, i podsetio da Grad Novi Pazar takođe učestvuje u njihovom finansiranju.

    Ovi su projekti inače, naglašava Biševac, samo deo svega što biti relazovano u Novom Pazaru, za koji ističe da je najveće gradilište u zemlji.

    ’’Raspisan je tender za izgradnju, dogradnju i adaptaciju postojeće bolnice koja će u budućnosti biuti Klinički centar, a vrednost građevisnkih radova premašuje iznos od 45 milijardi dinara. Vrednost opreme u budućem Kliničkom centru u Novom Pazaru je oko 30 miliona evra. Kakos am i rekao je u toku je izgradnja toplane na biomasu, koja će početi sa radom polovinom oktobra sa početkom grejne sezone. Njena vrdnost je oko sedam miliona evra. Niz objekata se takođe gradi, od Kancelarije za javna ulaganja dobili smo sredstva za izgradnju i adaptaciju i rekonstrukciju  osnovne škole ’’Desanka Maksimović’’ i izgradnju školske sale čija vrednost je oko pet miliona evra. Poznato je da je ove godine i gasovod, na koji smo dugo čekali, prošao kroz Novi Pazar a to će u značajnoj meri doprineti boljem grejanju, zaštiti životne sredine. Svakako moram pomenuti i izgradnju autoputa od Duge Pljane do Požege, za koji je kamen temeljac položio predsednik Vučić a čija je vrednost preko 1,5 milijardi evra. Za mesec dana počinje rekonstrukcija puta Novi Pazar- Raška, u samom Novom Pazaru radimo zaobilaznicu u dužini od dva kilometra.I to su projekti koji će u znatnoj meri ubrzati razvoj Novog Pazara a pre svega dolazak investitora čije prisustvo je izostalo upravo zbog nepostojanja razvijene putne infrastrukure. Naravno sa razvojem infrastrukure očekujemo i dolazak većeg broja turista’’ kazao je Biševac.

    Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović  kazala je da je povećanje energetske efikasnosti nacionalni projekat i posao koji se tiče svih institucija, privrede i građana.Najavila je da će država nastaviti da raspisuje javne pozive, da povećava gde je potrebno subvencije koje daje država i da veruje da je moguće da u naredne tri godine barem 45 odsto domaćinstava bude obuhvaćeno ovim projektom.

    Inače, Kulturni centar koji je idejni tvorac projekta, nakon prelaska na biomasu i ukidanjem toplane na ugalj postaje prva javna ustanova u Novom Pazaru koja će u potpunosti biti energetski efikasna, zbog čega iz te ustanove upućuju zahvalnost ministarki Zorani Mihajlović i gradonačelniku Nihatu Biševcu na, kako ističu, prepoznavanju dobrog projekta. Navode da je ovo još jedna sjajna vest podsećajući da je raspisan tender za izgradnju Smart sity centra, u vrednosti od 75 miliona eura. Nakon realizacije pomenutih projekata i završetka radova na renoviranju svečane sale i prednjeg dela fasade ta  ustanova će biti jedna od najmodernije uređenih u regionu.

     

    Senada Kalić

     

    Podeli