Predsjednik Mehanizma za krivične sudove u Hagu Karmel Ađijus odbio je 14. maja prigovor odbrane Radovana Karadžića na odluku o izdržavanju kazne doživotnog zatvora u Velikoj Britaniji, objavio je tada na Twitteru jedan od članova njegovog pravnog tima, advokat Piter Robinson.
Karadžić (75) je 2016. godine osuđen na 40 godina zatvora jer su snage bosanskih Srba, između ostalog, izvršile genocid nad više od osam hiljada odraslih muškaraca i dečaka u Srebrenici, gradu na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), u julu 1995. godine.
Nakon žalbenog postupka Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu 2019. godine je preinačio presudu na doživotni zatvor.
Pored genocida, Karadžić je osuđen za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca.
Ta krivična djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata.
Poslije smrti bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića 2006. godine, Karadžić je najviši zvaničnik koji je morao da odgovara za rat u BiH.
Uhapšen je 2008. poslije 13 godina skrivanja. Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški tribunal podigao je u julu 1995.
Karadžić i komandant Vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić, bili su među posljednjim osumnjičenima kojima je Tribunal UN-a u Hagu sudio.
Sudije UN-a će 8. juna odlučivati o Mladićevoj žalbi na presudu za genocid.
Mladić je 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
