Author: Senada Kalic

  • Ljajić: Stabilizovano tržište, u narednom periodu može biti manjka limuna  (VIDEO)

    Ljajić: Stabilizovano tržište, u narednom periodu može biti manjka limuna (VIDEO)

    Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaže za RTS da je situacija na trižištu u granicama normale za jednu ovakvu situaciju.

    Rasim Ljajić je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da kupovina i potražnja jesu nešto veći, ali ne iznad neočekivanih projekcija.

    Tržište je, kako kaže, stabilizovano u poslednjih nekoliko dana. “Sve je u granicama normale za jednu ovakvu situaciju”, dodaje Ljajić.

    Navodi da fabrika kvasca u Senti radi i isporučuje robu i dodaje da se dešava da on nestane, ali da neće biti deficitaran.

    U narednom periodu, ističe Ljajić, limun može da bude deficitaran jer je Turska zabranila izvoz do avgusta zbog unutrašnje tražnje.

    “Pre 15 dana poslednji kamion došao sa limunom. Imaćemo sutra isporuku iz Turske, kamioni krenuli 26. marta. Sledeća isporuka biće iz Argentine, da li krajem aprila ili početkom juna, ne mogu da preciziram”, napominje ministar trgovine.

    Kada je reč o maskama, Ljajić napominje da se trižište maski stabilizovalo te da se očekuje isporuka kupljenih maski iz Kine.

    Cena tih maski biće 120 dinara i inspekcija će, napominje, kontrolisati cenu.

    Govoreći o komunikacijama, ministar je ukazao da je vršni saobraćaj bio duplo veći nego za Novu godinu u trenucima kad je objavljena informacija o vanrednom stanju, policijskom času.

    “Postoji opterećenost mreže. Operatori su radili na proširenju kapaciteta. Na primer, umesto dve trake na auto-putu, sad ima tri-četiri trake. Oni nas uveravaju da će to biti značajno bolje”, napominje ministar.

     

    Izvor: RTS

    Podeli
  • Prodaja brašna skočila za čak 482 odsto, a sredstava za dezinfekciju za neverovatnih 702 odsto

    Prodaja brašna skočila za čak 482 odsto, a sredstava za dezinfekciju za neverovatnih 702 odsto

    Agencija “Nilsen” istraživala je navike kupaca u Srbiji u vreme epidemije koronavirusa. Podaci do kojih su došli pokazuju da su najtraženiji brašno, toalet papir i kvasac, ali i dezinfekciona sredstva.

    Najveći rast u prodaji u Srbiji beleži brašno. Prodaja brašna beleži rast od čak 482 odsto tokom treće i 282 odsto tokom četvrte nedelje marta, u odnosu na prošlu godinu, pokazuje istraživanje agencije “Nilsen”.

    Kvasac čak 224,4 odsto i 152,9 odsto u ovom periodu, dok ulje ide do rasta u prodaji od čak 168,1 odsto u trećoj i 122,3 odsto u četvrtoj nedelji marta.

    Prodaja proizvoda od papira beleži rast od 149 odsto u trećoj, odnosno 100 odsto u četvrtoj nedelji 2020. godine, u odnosu na ovaj period u prošloj godini.

    Konkretnije, samo toalet papir ima rast od čak 261 odsto i 131 odsto u trećoj, odnosno četvrtoj nedelji.

    Sredstva za pranje veša beleže rast od 102 odsto i 91 odsto, deterdženti za sudove 108 i 115 odsto, pribori za domaćinstvo 109 i 112 odsto, a proizvodi za održavanje domaćinstva 92 odsto i 78 odsto u trećoj, odnosno četvrtoj nedelji marta.

    Ogroman rast prodaje sredstava za dezinfekciju

    Da nas je virus i te kako zabrinuo, pokazuje i činjenica da proizvodi iz kategorije za održavanje lične i higijene domaćinstva imaju ogroman rast.

    Tako na primer sredstva za dezinfekciju beleže rast prodaje od neverovatnih 702,9 odsto u trećoj i 482,2 odsto u četvrtoj nedelji marta ove godine u odnosu na isti period u prošloj.

    Podaci agencije “Nilsen” pokazuje da na primer proizvodi iz gorepomenute kategorije, kao što su rukavice, beleže rast prodaje od 302,4 odsto u trećoj i čak 399,1 odsto u četvrtoj nedelji.

    Da su građani i dalje fokusirani na proizvode za održavanje higijene pokazuju i brojke za sapune – ovde prodaja ide do neverovatnih 281,5 u trećoj i 218 odsto u četvrtoj nedelji marta, ako poredimo sa prošlom godinom.

    Jedna od retkih kategorija proizvoda koja je imala relativan pad prodaje u odnosu na isti period prošle godine jesu kozmetička sredstva za automobile, što i nije iznenađujuće s obzirom na novi trend rada od kuće kao i na smanjenje intenziteta saobraćaja u posmatranim nedeljama.

    Veliki trgovinski lanci u Srbiji zabeležili su u proseku 61 odsto veću prodaju robe široke potrošnje tokom treće nedelje marta u poređenju sa prodajom iste sedmice prošle godine.

    Iako je drugu nedelju nakon izbijanja virusa u Srbiji, odnosno u trećoj nedelji marta, u periodu od 16. do 22. marta, Vlada uvela dodatne mere zaštite sa ograničenom mogućnošću kretanja i odlaska u maloprodajne lance, prodaja u trgovinskim lancima pokazuje značajan porast u odnosu na isti period prošle godine.

    Samo u četvrtoj nedelji marta, u trgovinskim lancima u Srbiji zabeleženo je povećanje prodaje od 43 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci agencije “Nilsen”.

    Šest faza ponašanja kupaca

    Agencija Nielsen identifikovala je šest faza ponašanja kroz koje prolaze potrošači, a na koje utiče promena situacije kada je reč o virusu kovid-19.

    Tokom faza 1 i faza 2 koje su trajale od 2. do 8. marta, potrošači su kupovali vrlo smišljeno i svesno, uz povećanu zainteresovanost za proizvode za održavanje opšteg zdravlja i proizvoda važnih za zaštitu od virusa i javnu sigurnost, kao što su maske za lice.

    U fazi 3 od 9. do 15. marta, tokom koje su evidentirani brojni slučajevi virusa, ušli smo u fazu u kojoj pravimo zalihe dugotrajnih namirnica i šireg asortimana proizvoda za zaštitu zdravlja.

    Prema podacima, faza 4 od 16. do 22. marta bila je faza pravljenja zaliha kod kuće, povećane onlajn kupovine, uz pad frekvencije poseta prodavnicama.

    Tokom faze 5 karakteristična je ograničena, čak i onlajn kupovina, dolazi do zabrinutosti od povećanja cena na koje može da utiče percepcija ljudi o ograničenoj raspoloživosti zaliha.

    Faza 6 je za sve građane “svetlo na kraju tunela”, faza u kojoj je predviđen povratak ljudi u svakodnevicu, ali i faza u kojoj će ljudi veliki fokus staviti na svoje zdravlje, higijenske navike, i u kojoj će dolaziti do stalnih promena u lancu snabdevanja, uz značajan fokus na e-trgovinu.

     

    Izvor: RTS

    Podeli
  • EU odobrila 38 miliona evra hitne podrške za Zapadni Balkan

    EU odobrila 38 miliona evra hitne podrške za Zapadni Balkan

    Evropska komisija objavila je da je za zemlje Zapadnog Balkana odobrila 38 miliona evra hitne zdravstvene podrške, u okvoru globalnog odgovora za pandemiju koronavirusa. Odobrena je i prenamena 374 miliona evra kako bi se pomogao socijalno-ekonomski oporavak regiona, objavljeno je na sajtu Evropske komisije.

    Evropski komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji rekao je da se Evropa suočava sa zdravstvenom krizom bez presedana, ali je čak i u ovim teškim vremenima uvek tu za svoje partnere sa Zapadnog Balkana, koji pripadaju EU.

    “Pomoći ćemo naši partnerima da pokriju hitne troškove za zdravstveni sistem, ali i da promovišu dugoročne mere kako bi se ublažile socijalno-ekonomske posledice krize zbog epidemije koronavirusa i podržale mala i srednja preduzeća u regionu”, poručio je Varhelji.

    Na zahtev partnera iz regiona, Evropska komisija je uputila hitan odgovor kako bi podržala nabavku medicinske opreme I uređaja, poput respiratota, laboratorijskih kompleta, maski, naočara i zaštitne odeće.

    Evropska unija će podržati Albaniju i Severnu Makedoniju sa po četiri miliona evra, Bosni i Hercegovini je namenjeno sedam miliona, Crna Gora će dobiti tri miliona evra, KiM do pet miliona i 15 miliona evra predviđeno je za Srbiju, zemlju koja je trenutno najviše pogođena pandemijom.

    Komisija, takođe, uključuje Zapadni Balkan u inicijative EU kada je reč o zajedničkim shemama javnih nabavki.

    Kada je reč o saniranju ekonomskih posledica pandemije korona virusa, EU će preusmeriti novac iz IPA fondova kako bi pomogla oporavak partnera na Zapadnom Balkanu u kratkoročnom i srednjoročnom periodu.

    To uključuje i podršku privatnom sektoru, jačanje sistema socijalne zaštite, sa posebnom pažnjom na ranjive grupe, i jačanje otpornosti zdravstvenog sistema.

    Za tu namenu, Komisija je mobilisala 46,7 miliona evra za Albaniju, 73,5 miliona za BiH, 50 miliona za Crnu Goru, Severna Makedonija će imati 62 miliona evra, Srbija može da očekuje 78,4 miliona evra, a KiM do 63 miliona evra.

     

    Izvor: RTS

    Foto:

    Podeli
  • Kraljevo:18 lekara Zavoda za javno zdravlje u izolaciji

    Kraljevo:18 lekara Zavoda za javno zdravlje u izolaciji

    Kod doktorke Zavoda za javno zdravlje Kraljevo utvrđeno je prisustvo virusa korona zbog čega je pored nje još 17 lekara iz Zavoda stavljeno u izolaciju, izjavio je danas direktor tog Zavoda doktor Aleksandar Macan.

    Kako je Macan naveo za Tanjug, s obzirom da je kod njihovog lekara potvrđen virus korona, može da se kaže da je situacija normalna.

    “Preusmerili smo sve snage kako bi se poslovi iz Zavoda normalno odvijali”, kazao je Macan.

    Dodaje da su izlistani svi koji su bili u kontaktu sa doktorkom i da je po rešenju Sanitarne inspekcije odstranjeno još 17 radnika u samoizolaciju, odnosno zajedno sa tom doktorkom ukupno 18 lekara.

    “Kompletni epidemiološki kadar iz Zavoda je odsutan i sada nakon male konfuzije u jutrošnjim satima smo se konsolidovali i pružamo sve usluge koje Zavod može da radi u ovakvim uslovima”, naveo je Macan.

    Dodaje da će u svim poslovima imati i pomoć Instituta Batut i da su spremni za dalje postupanje u epidemiji.

    Prema njegovim rečima, na teritoriji grada Kraljeva za sada su registrovana dva slučaja zaraženih virusom korona, a na teritoriji opština Raška i Vrnjačka banja, za koje je Zavod u Kraljevu takođe nadležan, tri odnosno dva slučaja osoba sa potvrđenim novim virusom.

     

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Sindikat lekara i farmaceuta traži veću zaštitu zdravstvenih radnika

    Sindikat lekara i farmaceuta traži veću zaštitu zdravstvenih radnika

    Sindikat lekara i farmaceuta Srbije zatražio je od nadležnih da odmah sprovedu sve mere zaštite zdravstvenog osoblja i bez izuzetka obezbede opremu za ličnu zaštitu, a predložio je i da se slučajevi odsustva sa rada zdravstvenih radnika zbog poštovanja naložene mere izolacije podvedu pod plaćeno odsustvo.

    Taj sindikat je u saopštenju naveo da ima saznanja da se u praksi pojavio problem sa obračunom plata zdravstvenih radnika u periodu epidemije.

    Kako se navodi, prema informacijama iz obračunskih službi može doći do različitog postupanja u slučajevima odsustvovanja sa posla zdravstvenih radnika bilo zbog mera nadzora ili lečenja, bilo zbog organizacije rada, a sve u vezi sa epidemijom.

    U saopštenju se ističe da su u nekim ustanovama za zdravstvene radnike kojima je naložena mera izolacije zbog kontakata sa zaraženim pacijentom, najavljuju obračun plate po pravilima o privremenoj sprečenosti za rad u iznosu 65 odsto od plate.

    Sindikat je pozvao Ministarstvo zdravlja da po hitnom postupku reguliše sva otvorena pitanja i predložio da se utvrdi da se slučajevi odsustva sa rada zdravstvenih radnika zbog poštovanja naložene mere izolacije podvedu pod plaćeno odsustvo.

    Oni su zatražili da se utvrdi i da u slučaju odsustva zdravstvenog radnika zbog toga što je zaražen koronavirusom isplaćuje zarada od 100 odsto.

    Sindikat je ukazao da lekari i medicinsko osoblje u Srbiji nose “lavovski deo posla, veoma često i bez u potpunosti adekvatne zaštitne opreme, u zbrinjavanju obolelih građana”.

    Kako se navodi u saopštenju, prema njihovim informacijama, svaki šesti zaraženi je zdravstveni radnik.

    “Ako ne zaštitite lekare i medicinske sestre, neće biti zdravih da leče, što dovodi do najgoreg problema i scenarija težih od do sada viđenih”, navodi se u saopštenju.

    U zahtevima se ističe da se traži da nadležni ne podležu diskriminatornim obrascima prilikom obaveštavanja javnosti o slučajevima kada zdravstveni radnici oboljevaju od koronavirusa.

    Taj sindikat medijima je uputio molbu da se uzdrže od diskriminatornog i senzacionalističkog izveštavanja o tim slučajevima.

     

    Izvor: FoNet /N1

    Foto: N1

    Podeli