Author: Senada Kalic

  • Ljajićevo ministarstvo finansira obnovu Kule motrilje u parku

    Ljajićevo ministarstvo finansira obnovu Kule motrilje u parku

    Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija odobrilo je finansijska sredstva u iznosu od 8 miliona dinara za realizaciju projekta ”Sanacija i revitalizacija Kule motrilje”.Nosilac projekta je Regionalna turistička organizacija Sandžaka uz podršku Grada Novog Pazara.

    Gostujući u emisiji Odgovor, pomoćnik gradnoačelnika Novog Pazara, Emir Ašćerić je reako da konzervatorsko restauratorski radovi počinju krajem maja, te da se njihov završetak može očekivati i krajem ove građevinske sezone. On je takođe ocenio da ovaj projekat predstavlja inicijalnu kapislu i za obnovu stare čaršije.

    Koordinator projekta i pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara Emir Ašćerić ističe da sanacija Kule motrilje ima istorijski značaj, te da je najvažnije što će ovo kulturno dobro biti zaštićeno od propadanja.

    ”Dozvolu za ovaj projekat smo dobili još pre tri godine. Dobili smo uslove od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Nakon toga se pristupilo i samom istraživanju Kule motrilje i utvrđene su tačno mere zaštite. Ovo je prije svega konzervatorski projekat, i najvažnije je što će na ovaj način Kula motrilja biti zaštićena od propadanja”, kaže Ašćerić. Ističe da će sanacija Kule motrilje biti inicijalna kapisla i za zaštitu ostalih kulturno-istorijskih spomenika, među kojima je i stara čaršija.

     

    Senada Kalić

    Podeli
  • PRETRESI U NEMAČKOJ: Među privedenima ima privrednika iz Novog Pazara

    PRETRESI U NEMAČKOJ: Među privedenima ima privrednika iz Novog Pazara

    Nemačko tužilaštvo naredilo je pretrese objekata širom zemlje u okviru istrage o ogromnoj poreskoj prevari koja traje već deceniju. Na meti policijskih inspektora našli su se i privrednici iz Prijepolja, Novog Pazara i još nekoliko gradova koji godinama posluju i toj zapadnoevropskoj zemlji.

    Tužilaštvo u Frankfurtu saopštilo je da je oko 170 službenika pretreslo 19 objekata u četiri nemačke pokrajine, a kako se navodi, u tu šemu prevare bili su uključeni i zaposleni u bankama, prenosi AP.

    Šema je uključivala poresku prevaru u kojoj su učesnici međusobno pozajmljivali deonice kako bi mogli da prikupljaju naknadu za poreze koje nisu platili, što je poreske obveznike širom Evrope koštalo milijarde evra.

     

    Izvor: IndeksOnline

    Podeli
  • Roditelji teško bolesne dece od danas će dobijati punu platu na bolovanju

    Roditelji teško bolesne dece od danas će dobijati punu platu na bolovanju

    Roditelji teško bolesne dece od danas će, po novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju, koji stupa na snagu, za odsustvo s posla zbog nege deteta dobijati nadoknadu u visini 100 odsto zarade, umesto dosadašnjih 65 odsto, pišu Večernje Novosti.
    To, međutim, važi samo za one koji tek otvaraju bolovanje, dok će svi koji su bolovanje započeli po starom zakonu, do isteka četiri meseca, koliko su po ranijim pravilima mogli da odsustvuju s posla, dobijati nadoknadu u visini 65 odsto plate, a na 100 odsto prelaze tek ako im ta bolovanja budu produžena.Po novom zakonu, bolovanje će se isplaćivati zaposlenom roditelju 100 odsto, u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do izlečenja, a najduže do njegove 18. godine.

    “Novo pravilo važi za teška oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti i teška pogoršanja zdravstvenog stanja”, objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja i dodaju da su u javnosti mnogi pogrešno protumačili izmenu zakona, očekujući da će za svako bolovanje zbog bolesti deteta, roditelj dobiti naknadu 100 odsto.

    Izvor: Nova ekonomija

    Podeli
  • Nedimović: Načelno dogovorena cena maline od 139,3 dinara

    Nedimović: Načelno dogovorena cena maline od 139,3 dinara

    Svake sezone jedna od glavnih vesti je cena maline, sukob proizvođača i otkupljivača i plasman naše robe na svetsko tržište. Proizvođačka cena maline načelno je dogovorena na 139,3 dinara.
    Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže da je jedan od otkupljivača već izašao sa cenom od 137 dinara.
    Najavio je i formiranje Operativnog tima koji će regulisati probleme koji se javljaju na tržištu oko otkupa maline.
    Branislav Nedimović je rekao je da je Nacionalni savet za malinu dosta radio prethodne godine, kao i da njega čine proizvođači, otkupljivači, predstavnici države i naučnih institucija.
    “Konačno smo došli do jednog zdravog, ispravnog načina razmišljanja. Koliko malina uopšte košta? Da nemamo stalno razmimoilaženja na sastancima košta ovoliko ili onoliko. Ova cena od 139 dinara to je za prinose do osam tona po hektaru”, rekao je Nedimović.

    “Da bi sve funkcionisalo kako treba neophodno je da bude preko 12 tona po hektaru, da bi moglo u svakom trenutku da se kaže da spram prinosa može dobro da se zaradi”, dodao je ministar.

    Objasnio je da se priprema rejonizacija Srbije kako bi mogle da se daju subvenicije tamo gde to ima smisla.

    “Tamo gde klimatski, geografski, tradicionalni uslovi kažu da tu treba da se radi, da tu usmerimo i subvencije da bude najveći i kvalitet i proizvodnja”, rekao je Nedimović.

    Istakao je da su podaci o troškovima transprentni i dostupni na sajtu Ministarstva poljoprivrede.

    “Tačno se zna šta ulazi u strukturu troška, šta je to što jednog proizvođača košta da bi proizveo kilogram maline”, rekao je Nedimović i dodao da u ovom trenutku 72 odsto troškova odlazi na radnu snagu.

    Sa modernizacijom, uvođenjem novih tehnologija, novih sorti i novih načina obrade možemo da snižavamo te troškove kako bi ljudi koji se bave proizvodnjom maline mogli što više da zarade, istakao je ministar.

    Većina malinu proizvodi na maloj površini

    Naveo je da 59.000 gazdinstava u Srbiji poseduje do hektar maline.

    “To govori da jako puno ljudi proizvodi na maloj površini. Ono što je dobro u celoj toj priči je da jedna porodica može to da obere, njena zarada može biti mnogo veća od nekih 10, 20 donara po kilogramu”, rekao je ministar.

    Ukazao je da je sazrela svest svih da mora da se udružuju i da je neophodno učešće svih u procesu.

    Naveo da je Srbija prošle godine izvezla 108.000 tona maline, 2017. je izvezla 90.000 tona, a 2016. godine 82.000 tona.

     

    Izvor: Nova ekonomija

    Podeli
  • Ova hrana pomaže u borbi protiv holesterola

    Ova hrana pomaže u borbi protiv holesterola

    Savremeni čovek muku muči sa povišenim vrednostima masnoća u krvi, a posebno holesterola.

    Pravilan način ishrane u dobroj meri može da reguliše njegove vrednosti, ističu nutricionisti, navodeći ključne namirnice. Orasi obezbeđuju najveći procenat zaštitnog (HDL) holesterola.

    Naučnici su to otkrili analizirajući Francuze, koji imaju dobar holesterol u zavidnoj količini. Ustanovili su da Francuzi obožavaju da grickaju orahe. Jabuke loš holesterol mogu da snize za čak 38 odsto, tvrde istraživači. Da bi se ovo postiglo neophodno je redovno ih jesti ili piti njihov sok.

    Ovsene pahuljice su takođe bogate vlaknastim materijama i poznati neprijatelji lošeg holesterola. Pasulj je pravi “ratnik” u borbi sa lošim holesterolom. Za samo mesec i po u stanju je da smanji holesterol za šest odsto.

    Beli luk u dnevnoj dozi od samo 5 mg u tabletama, “skida” zavidnih 11 procenata holesterola, pokazala su istraživanja. A da biste poboljšali cirkulaciju, dovoljno je u toku dana pojesti samo čen.

     

    Izvor: B92

    Podeli