Author: Senada Kalic

Prema posljednjim najavama autoput preko Pešteri, dionica od Požege preko Ivanjice do Boljara, dužine 107 km, može početi da se gradi 2021. godine.

“Na njoj je završen prelet aviona, kako bi traseri CIP-a mogli da povuku trasu, a u toku su i pregovori sa kineskom kompanijom CRBC (China Road and Bridge Corporation), koja bi gradila ovaj autoput”, izjavio je za eKapiju Milutin Ignjatović generalni direktor Saobraćajnog instituta CIP.

Kako je rečeno za ovaj portal, dionica od Požege do Boljara najteža je po geološkoj građi i topografiji. Na osnovu urađenog Generalnog projekta, koji je CIP uradio, projektovan je 51 tunel, oko 100 mostova i oko 20 podvožnjaka i nadvožnjaka. Investiciona vrijednost ove dionice iznosi oko 2 mlrd EUR.

Kroz Crnu Goru do Boljara, orijentaciono, trasa autoputa prelazi preko Berana, Andrijevice, Mateševa, Podgorice i dolazi do Bara.

Prema rečima Ignjatovića, projektovanje dionice od Požege preko Ivanjice do Boljara, može da počne tek kada se izvrše brojna terenska istraživanja (geodetska snimanja, geološka istražna bušenja, laboratorijsko-geomehanička ispitivanja, itd).

“Po mom mišljenju, to će biti 2020. godine, dok gradnja može da počne u 2021. godini”, rekao je za eKapiju Ignjatović.

Inače, inžinjeri CIP-a su do sada u više navrata anketirali vozače na ovom pravcu a na proleće 2019. godine to će se činiti detaljnije, kako bi se što tačnije prognozirao prosečan godišnji dnevni saobraćaj na putnom pravcu od Požege do Boljara.

“U 2005. godini na deonici Požega – Arilje intenzitet saobraćaja iznosio je oko 9.000 vozila na dan. Na deonici Arilje – Ivanjica oko 6.000 vozila na dan, a na deonici Ivanjica – Sjenica 3.500 vozila na dan. Očekujemo da 2030. godine saobraća 21.000 vozila na dan, na deonici od Požege do Ivanjice”, objasnio je Ignjatović.

Podsetimo, očekuje se početak gradnje autoputne dionice Preljina–Požega, dužine 31 kilometar, za koju je Saobraćajni institut CIP u 2018. godini izveo geotehnička istraživanja za trasu i najteže objekte, tunele i mostove.

Izgradnja tunela na dionici Preljina-Požega, najverovatnije će početi u martu 2019. godine.

Izvor: Sandžačke novine

Preuzela: Senada Kalić

Privatno zdravstvo u našoj zemlji sve više je zastupljenije. Pacijenti, odnosno svi građani u privatnim domovima zdravlja bez čekanja i posebnog zakazivanja mogu obaviti sve preglede i snimanja kao i uraditi rezultate koje dobijaju istog dana. U Novom Pazaru od pre dva meseca otvoren je Zavod za zdravstvenu zaštitu Vizim.

Vizim je porodična firma koja postoji više od 25.godina u čijem sastavu se u ovom trenutku nalaze tri Doma zdravlja i pet Zavoda za zdravstvenu zaštitu širom cele zemlje. Direktorka Vizima doktorka Marija Tasovac, izrazila je zadovoljstvo što su i građani Novog Pazara prepoznali posebnu posvećenost brizi o zdravlju svih pacijenata to je rezultiralo otvaranjem Zavoda za zdravstvenu zaštitu.

“Ono na šta smo posebno ponosni jeste to da su građani Novog Pazaru prepoznali našu posvećenost kada je u pitanju briga o zdravlju i pozvali nas da još jedan od Zavoda otvorimo i u Novom Pazaru. Na taj način imaju priliku da u svom gradu imaju isti tretman i pruženu uslugu kao i u svim našim Domovima zdravlja i Zavodima”, rekla je generalni direktor Vizima, Marija Tasovac.

Doktorka Tasovac ističe da je njihov rad i posvećenost pacijentima pored velikog broja inostranih kompanija i državnih ustanova prepoznat i od strane velikih i uspešnih kompanija iz Novog Pazara.

U Zavodu za zdravstvenu zaštitu Vizim u Novom Pazaru kao i u svim vizimovim domovima zdravlja širom zemlje rade eminentni lekari iz svih oblasti medicine sa međunarodnim priznanjima kao i profesori medicinskog fakulteta.

N. H.

Počela je druga sjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća kojoj prisustvuje 29 vijećnika.

Na dnevnom redu su izmjena finansijskog plana budžeta Vijeća za tekuću godinu, izbor predsjednika, potpredsjednika i članova odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća te izbor predsjednika i članova Bošnjačkog prosvjetnog savjeta.

A. N

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić najavio je danas da će od naredne godine biti pokrenut jedinstveni informacioni sistem kojim će biti uvezane 42 inspekcije, jer kako je ocenio, borba protiv sive ekonomije mora biti koordinisana.

On je na panel diskusiji „Siva ekonomija – dupli trošak za potrošače“ kazao da uprkos percepciji da je Srbija najgora, ima zemalja u EU koje imaju lošije rezultate, poput Bugarske sa 32 odsto sive ekonomije ili Rumunije sa 30 odsto.

„Objektivno je problem takav da iziskuje puno truda, rada i ono što je najbitnije, jasnu političku volju koja je kod nas najjasnije pokazana 2015. godine kada je donet zakon“, rekao je Ljajić.

On je rekao da je od donošenja zakona bilo 17 odsto povećanja prijavljenih subjekata koji rade na crno.

„Siva ekonomija nikada neće biti u potpunosti iskorenjena, isto kao i korupcija, ali su važni politička volja i pravni mehanizmi“, kazao je Ljajić.

Ljajić je dodao da je u borbi protiv sive ekonomije najbitnija stvar društvena svest i upozorio na to da se crno tržište preselilo na internet.

„U Skupštini će se naći Zakon o poštanskim uslugama koji predvidja da svako ko šalje robu mora da se identifikuje, a operater ima pravo da otvori paket i vidi šta je roba ako posumnja. Verujem da će to u velikoj meri uticati na trgovinu preko interneta“, kazao je on i dodao da je prethodne godine 1,8 miliona ljudi u Srbiji trgovalo preko interneta.

Pomoćnica direktora Poreske uprave Nada Novosel kazala je da je siva ekonomija prisutna u prometu akciznih dobara, kao što su duvan, alkohol, nafta i kafa, ali je i u uvozu robe iz Kine i Turske.

Kod poljoprivrede reč je o neevidentiranju prinosa i isplaćivanju na crno, rekla je Novosel.

„Visok stepen sive ekonomije je zastupljen tamo gde je veliki nivo gotovine u plaćanju – u gradjevinarstvu, zdravstvu, prevozu… Najrizičnija kategorija su ‘perači’ koji se osnuju sa prevarnim namerama“, rekla je Novosel.

Prema njenim rečima, Poreska uprava u 2018. godini podnela je 1.339 krivičnih prijava nadležnim tužilaštvima, a otkriveno je 10 milijardi dinara utajenog poreza.

Ona je kazala da je Poreska policija zaplenila 9,7 tona duvana u listu, 10 tona rezanog duvana i 26.000 cigareta.

 

Izvor: Danas

Preuzela: Senada Kalić