Na Referendumu 1992. godine građani Bosne i Hercegovine opredijelili su se za nezavisnu, suverenu i cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih građana i naroda. Temeljem tih referendumskih principa i međunarodnog priznanjaBiH kao suverene države, jula iste godine nastala je Platforma Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Platforma je objedinila bosanskohercegovačke patriote, neovisno o njihovim ličnim i političkim opredjeljenjima, kako bi se odbranila cjelovita i međunarodno-pravno priznata država, što je potvrđeno Dejtonskimmirovnim sporazumom decembra 1995. godine, potpisanim na današnji dan u Parizu.
Danas, nakon 23 godine, na teritorijama pod političkom kontrolom SNSD-a i HDZ-a, u značajnoj mjeriizvršena je etnonacionalna homogenizacija, sa dominantnim uticajem vladajućih politika iz Beograda i Zagreba. Na preostalom dijelu države je opstao politički pluralizam. U poslednje vrijeme, u odsustvu potrebne državničke vizije, scena se počela svoditi na golu borbu za vlast, a ne za reintegraciju države i društva u cjelini.
Nakon posljednjih općih izbora u našoj zemlji, javnost je zaokupljena formiranjem vlasti na svim nivoima u državi. Tim problemom je zaokupljena i međunarodna politička javnost, jer se taj problem nametnuo kaopolitičko-sigurnosni problem cijele regije. Od proteklograta i agresije postoji kontinuitet miješanja susjednih država u unutarnje stvari BiH. To kulminira u posljednje vrijemei stiče se dojam kako je BiH najvažniji predmet spoljnje politike Srbije i Hrvatske.
Situacija je otežana problemima koji su nastali u procesu provođenja izbornih rezultata.Političke stranke ih tumače onako kako im odgovara. Sudeći po nekim konkretnim potezima naših susjeda, to služi kao povod da bi se iznova pokrenuli procesikoji su poraženi ratnih devedesetih godina i kojima je presuđeno nasudovima UN-a u Hagu.
Veliki broj stranaka koje imaju priliku ući u vlast, objektivno otežavaju taj proces, jer otvaraju veliki broj kombinacija u izboru partnera na principu „vlasti samo radi vlasti“, pod okriljem „programskih platformi“. Čak i one stranke koje su jedva prešle izborni prag dobile su veliki značaj.
Stranke „pobjednice“, dakle one sa relativnom većinom, u koalicionim pregovorima otkrile su svoju buduću politiku ili preciznije rečeno odsustvo valjane, konstruktivne državničke politike.
Deklarativno općeprihvaćeni evropski put je definirao prioritete budućim nositeljima vlasti. Domaće politike i konkretno ponašanje vode u suprotnom smjeru. S druge strane EU insistira na formiranju vlasti i reformskim procesima, pa tek onda na rješavanju unutarnjih problema.
Politički akteri i dalje formiranje vlasti uvjetuju svojim stranačkim ciljevima. Pobjedničke stranke iz RS-a najavljuju daljnju destrukciju BiH kao države i slabljenje njenih institucija, na račun jačanja entiteta. Stranke iz Federacije BiH, koje sebe smatraju pobjedničkim na izborima, najavljuju politiku daljnje etnizacije teritorija BiH i nacionalizaciju politika. To se želi „pokriti“tezama o „legitimnom predstavljanju“ i „patriotskom nacionalizmu“. Bez obzira koji eufemizam upotrijebili, jasno je da se radi o etno-teritorijalnoj podjeli države, kao posljedici takvog političkog djelovanja.
Ciljevi takvih politika su: pokazati domaćoj i svjetskoj javnosti da je Bosna i Hercegovina kao država neodrživa, nefunkcionalna, nedemokratska i neracionalna. Velikom bukom o neravnopravnosti i ugroženosti, svih od svih, prikriva se činjenica da su upravo te stranke proizvele stanje koje prikazuju kao nepodnošljivo i da ga takvog održavaju godinama.
Krajnje je vrijeme da politički blokovi, lijevi, građanski ili bosanskohercegovački, formirani iz programski heterogenih stranaka, konačno formuliraju jedinstvenu dugoročnu politiku za BiH. Iako su svoj izborni rezultat ostvarli prije svega u sredinama sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, nužno je da svoje biračko tijelo i demokratske vrijednosti prošire na čitavu teritoriju BiH. Ključni problem nosioca tzv. građanskih blokova leži u nedostatku potrebnog razumijevanja ukupnih procesa kroz koje društvo i država prolazi. Uz to, evidentno je neuvažavanje meritornosti i neadekvatna kadrovskakapacitiranost, populizam i realno odustajanje od vlastitih temeljnih programskih ciljeva.
U takvoj situaciji, budućnost države i stabilnost bh društva je prioritetnopolitičko pitanje i treba biti preokupacija šire javnosti. To se ne može prepustiti samo političkim strankama i njihovim pragmatičnim partikularnim interesima.
Budućnost Bosne i Hercegovine ne može se dati u ruke onima koji su je uništavali i koji nas žele vratiti u tu prošlost,kao ni onima koji nemaju potrebnu snagu i sposobnost da se tome sami suprotstave. Većina građana ove zemlje nisu dali mandat na prošlim izborima za daljnju devastaciju države i društva. Svako pozivanje na izborni legitimitet u ovakvim okolnostima postaje čista manipulacija.
Zato, očekujemo od najšire javnosti da zajedno djelujemo u odbrani vrijednosti na kojima treba da počiva naša država i društvo. Mi se obavezujemo da ćemo, u ličnom kapacitetu,kao i kroz duštvene i političke forme u kojima djelujemo, zalagati se za iznesene principe. Očekujemo od domaćih političkih snaga da će se snažno založiti, ne samo za zaštitu teritorijanog integriteta, nego i suverenititeta države BiH i njenih institucija. Zabrinuti kontinuiranim naoružavanjem država u našem susjedstvu, zahtijevamo od međunarodne zajednice i njenih institucija , da osiguraju striktnu provedbu Dejtonskog sporazuma u segmentu koji traži balans u naoružavanju cijelog regiona.
Zahtijevamo, također, od domaćih vlasti kao i od EU, administracije SAD, Visokog predstavnika i predstavnika Evropske komisije u BiH, cjelovitu sprovedbu Dejtonskog sporazuma, koji garantirazaštitu suvereniteta naše zemlje, njene cjelovitosti i multietničnosti, zaštitu ravnopravnosti svih naroda i građana, demokracije i temeljnih ljudskih prava.
Na ovim vrijednostima u narednom periodu inicirati ćemo i koordinirati potrebne aktivnosti kroz javno djelovanje i u okviru domacih i međunarodnih institucija.
Potpisano vlastoručno:
| dr.Ivo Komšić
dr.Esad Zgodić dr.Marinko Pejić dr.Nedžad Mulabegović dr. fra Mile Babić dr. David Kamhi don Luka Brković dr. Elvir Sadiković fra Ivo Marković Fikret Musić dr. Emir Turkušić dr. Lamija Tanović
|
fra Petar Matanović
ak. dr. Miloš Trifković ak.dr. Esad Duraković mr.sci Emir Zlatar ak. dr.Slavo Kukić Osman Topčagić mr.sci EliasTauber Sretko Radišić Fikret Musić dr. Enes Pelidija Stipo Prlić Vlatko Kraljević |
Miro Lazović
dr. Zlatko Lagumdžija dr. Hasan Muratović dr. Hilmo Neimarlija dr. Meliha Lekić Adil Kulenović Dževad Bećirević dr. Salih Fočo dr. Senadin Lavić Razim Čolić ak. dr.Mirko Pejanović Edhem Bičakčić |
